5. FESTIVAL STRIPA – projekcija dokumentarnog filma JULES – Mala scena „Vinko Lisjak” – petak 14. rujna 2018. u 20 sati

Ljubitelji stripa od 13. do 15. rujna imat će priliku uživati u programu 5. jubilarnog strip festivala. Glavni gost festivala je legenda hrvatskog stripa Julio Radilović Jules.

U 2018. Julio Radilović Jules napunit će 90 godina života i živuća je legenda, s opusom koji je na ponos hrvatskoj umjetnosti. Rođen je u Mariboru, u Sloveniji, 25. rujna 1928. godine. U Zagrebu, gdje živi od 1939. godine, započeo je svoju crtačko-ilustratorsku karijeru 1945. godine u pismoslikarskom atelijeru Marija Salettacrtajući i slikajući na natpisnim i reklamnim tablama po željama i zahtjevima naručitelja. Bio je član šesteročlane ekipe crtača u Studiju crtanoga filma što ga je osnovao Jadran film na Jordanovcu 1947. godine, mnogo prije nego što su utemeljeni Duga film i Zagreb film. Objavljuje u Horizontovu zabavniku i Plavom vjesniku i profesionalno se bavi stripom, ilustracijama, opremom knjiga, komercijalnom grafikom i ostalim likovno-grafičkim poslovima sve do odlaska u mirovinu 1989. godine. Od 1966. godine član je ULUPUH-a. Nadimak Jules „zaradio” je još u gimnazijskim danima zahvaljujući nestašnim đacima koji su „pravilo” piši kako govoriš izvrnuli u govori kako pišeš, pa je tako – u kontekstu izučavanja djela popularnoga Julesa Vernea– od Julija nastao Jules i to Jules koji se i izgovara Jules. Stripski debi imao je 1952. godine kada se stripočitateljskoj publici predstavio kao nastavljač stripa Neznanac po scenariju Nikše Fulgosija, u izdanju Horizontovog zabavnika.Neznanca je započeo Walter Neugebauer, nastavio Andrija Maurović, da bi ga naslijedio Aleksandar Marks, a zatim, kao četvrti crtač u nizu, Jules. Neznanac, međutim, nikada nije dovršen jer je Horizontov zabavnik prestao izlaziti sredinom 1953. Sljedećih je godina (1953. i 1954.) započinjao stripove Zlatarovo zlato, Seljačka buna, Kralj divljih konja i Braća također po scenarijima Nikše Fulgosija, ali su svi ti projekti ostali nedovršeni. Godine1955. upoznaje scenarista i publicista Zvonimira Furtingera, po čijem scenariju crta strip Damon i Fintijas (prema Schillerovoj poemi Jamstvo) za njemačkog izdavača Rolfa Kauku iz Münchena. Svakako najpoznatiji Julesov strip, Kroz minula stoljeća, objavljivao je Plavi vjesnik od 1956. do 1959. godine. To je epska pripovijest iz hrvatske povijesti koja obuhvaća razdoblje od dolaska Hrvata na Jadran do provale Tatara u naše krajeve. Scenaristički ju je, kao i većinu Julesovih stripova, uobličio Zvonimir Furtinger, literarni majstor čiji se stripski predlošci bez iznimke odlikuju izvanserijskom zanimljivošću, napetošću, dramatikom, romantikom i duhovitošću.

Od 1958. do 1961. Jules crta stripski tabloid Iz drevnih dana kao dopunu nastavnome programu iz (hrvatske) povijesti prema tekstovima profesora povijesti Ivana Goričana. Taj je tabloid objavljivan u školskome listu Djeca za djecu koji je kasnije preimenovan u svima znanu i omiljenu Modru lastu. Prema vlastitoj zamisli, a po vlastitim i Neugebauerovim scenarijima Jules od 1960. do 1963. radi grotesku Baća izviđač. Nezaobilazne su njegove Afričke pustolovine, stripska trilogija o doživljajima zagrebačke studentice na Crnome kontinentu (1962.-66., scenarij Zvonimira Furtingera). U svijetu nedvojbeno najpopularniji Julesov serijal, Herlock Sholmes, kralj maske, također je nastao u tandemu sa Zvonimirom Furtingerom. Započet je 1957. godine kao pilot-epizoda pod naslovom Nevjerojatne pustolovine Sherlocka Holmesa: Nana Sahib, a u Plavom je vjesniku zaživio tek 1966. i trajao sve do 1972. godine (uvrštena je i redizajnirana epizoda Nana Sahib). Za Vjesnikovu enciklopedijsku reviju Sve oko nas od 1970. do 1972. godine na tekstove raznih scenarista radi kolorne stripovane biografije domaćih i stranih znamenitih osoba. Godine 1975. počinje veliki pustolovno-akcijski serijal iz Drugoga svjetskog rata pod naslovom Partizani koji je izlazio sve do 1989. Sudjelovao je na brojnim skupnim izložbama, te inozemnim festivalima i salonima stripa (Rapallo, Lucca, Gijon, Genova, Angouleme, Zaandvoort, Breda, Ajaccio, Szigetvar, Napulj, Pariz) i u Zagrebu. Bio je prvi predsjednik Društva autora stripa Hrvatske. Samostalne izložbe imao je u Splitu (1982.), Vinkovcima (1984.), Sisku (1984.), Pazinu (1985.), Rijeci (1985.), Grožnjanu (1988.), Ljubljani (2011.), Osijeku (2012.) i retrospektivnu izložba stripa i ilustracije pod naslovom Jučer danas sutra 2000. u Klovićevim dvorima (Galerija Fortezza), Zagreb. Na prvome Salonu stripa u Vinkovcima 1984. dobio je Grand-Prix (Veliku nagradu) za sveukupan doprinos domaćem stripu, a 1985. godine dodijeljeno mu je, povodom 35. obljetnice osnutka, priznanje ULUPUH-a za doprinos ugledu i razvoju Udruženja. Godine 1986. osvojio je nagradu Andrija kao najbolji crtač u izboru Kluba devete umetnosti iz Ljubljane, 1987. dodijeljena mu je nagrada Pulcinella za sudjelovanje na 8. Salonu stripa u Napulju, a 1996. na 6. Salonu stripa u Vinkovcima primio je nagradu za životno djelo. Godine 2001. odlikovan je Ordenom reda Danice hrvatske s likom Marka Marulićaza zasluge u promicanju hrvatske kulture. Uvršten je, kao jedan od rijetkih hrvatskih autora, u njujoršku Svjetsku enciklopediju stripa Mauricea Horna (posljednje izdanje 1999. godine), te u Likovnu enciklopediju Jugoslavije (tom 2, Zagreb, 1987.), Enciklopediju hrvatske umjetnosti (tom 2, Zagreb, 1996.), Hrvatski leksikon (II. svezak, Zagreb, 1997.), te u Hrvatsku likovnu enciklopediju (Zagreb, 2005.). Retrospektivna izložba „Kroz minula desetljeća” bit će postavljena u izložbenom salonu Muzeja Međimurja. Otvorenje izložbe je zakazano za 15. rujna 2018. u 11:00 sati. Ostali program festivala pratite na facebook stranici STRIPoblaČAK:

Pripremio: Josip Mihalković

 

Sva prava pridržana. 2014. Centar za kulturu Čakovec