Margareta Ferek-Petrić laureatkinja Nagrade Grada Čakovca “Josip Štolcer Slavenski” za 2017. godinu

Ocjenjivački sud Nagrade Grada Čakovca “Josip Štolcer Slavenski”, u sastavu Iva Lovrec Štefanović, Trpimir Matasović (predsjednik), Petra Pavić i Ladislav Varga, u uži je izbor za najbolje djelo hrvatskoga skladatelja praizvedeno prošle godine uvrstio pet skladbi – identification<changeability>stagnation Matka Brekala, All the world’s a stage Margarete Ferek-Petrić, Kako je Potjeh tražio istinu Vjekoslava Nježića, Phantasmagoria Ivana Josipa Skendera i Sinfonia Mladena Tarbuka. Tih pet djela, svako na svoj način i u različitom mediju, reprezentativno svjedoči o mnogoglasju skladateljskih estetika i poetika kojima je obilježeno suvremeno hrvatsko glazbeno stvaralaštvo.  Svih pet skladbi pritom odlikuju autorska znatiželja u istraživanju novih i/ili nedovoljno iskorištenih zvukovnih prostora, trajni dijalog glazbenog i izvanglazbenog te skladan spoj autorske inovativnosti s besprijekornim vladanjem zakonitostima skladateljskoga zanata.

Na sjednici održanoj 20. ožujka 2018.  ocjenjivački je sud jednoglasno odlučio da je dobitnica Nagrade Grada Čakovca “Josip Štolcer Slavenski” za 2017. godinu Margareta Ferek-Petrić. Skladateljica je nagradu osvojila skladbom All the world’s a stage, koju je Ansambl Zeitfluss pod dirigentskim vodstvom praizveo u Grazu 9. studenog 2017., a nakon matičnoga grada, isti su umjetnici dva dana kasnije u Opatiji prvi put djelo izveli i u Hrvatskoj. Nagrada će laureatkinji biti uručena 10. svibnja 2018. u Čakovcu, u sklopu programa 45. Majskog muzičkog memorijala Josip Štolcer Slavenski.

Obrazloženje

Napisana na narudžbu Ansambla Zeitfluss, skladba All the world’s a stage Margarete Ferek-Petrić u svojem se idejnom polazištu nadovezuje na duhovni svijet ne samo naslovom citiranoga Williama Shakespearea, nego i na Pitagoru, kojem je apokrifno pripisana prva eksplikacija koncepta svijeta kao pozornice.  Djelo koje je, prema autoričinim riječima, “glazbeni pokušaj satire” koji “crpi inspiraciju iz apsurdne stvarnosti koja nas okružuje”, svojevrstan je apstraktan instrumentalni teatar u kojem se preoblikuje, pa i apstrahira tradicionalne melodijske, harmonijske i ritamske obrasce. U tom procesu, glazbenici su “glumci” koji slušatelje vode prema nekoj novoj glazbenoj “pozornici”. No, u skladu s naslovnom idejom, publika je – svjesno ili nesvjesno – također dijelom te pozornice. Dvanaestominutna “glazbena drama” pritom se opire pokušajima kategorizacije – pitanje je li ova “satira” u svojoj srži komična, tragična ili tragikomična ostaje trajno otvorenim. Autorica i njezini izvođači raznovrsnim prepoznatljivim glazbenim “signalima” slušatelje upućuju na stalno nove putove i stranputice kojima se može doći do ovog ili onog odgovora,  ne nudeći jednoznačne rješenja. Jer, kao i brojnim velikim umjetničkim djelima, i ovome je manje bitno – ili posve sporedno – ponuditi gotove “odgovore”; umjesto toga, ono svoju bit pronalazi u postavljanju pravih pitanja.

Margareta Ferek-Petrić (Zagreb, 1982.) studirala je kompoziciju na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču kod Ivana Eröda, Chaye Czernowin i Klausa Petera Sattlera. Dobitnica je niza austrijskih i međunarodnih skladateljskih stipendija, rezidencija i nagrada. Ove je godine, među ostalim, finalistkinja skladateljskog natjecanja “Prix Annelie de Man” u Nizozemskoj i rezidencijalna skladateljica festivala Koruško ljeto. Među glazbenicima i ansamblima koji su izvodili njezina djela ističu se pijanistica Maria Radutu, saksofonist Florian Fennes, čembalistica Maja Mijatović, Duo Arcord, Trio GIG, kvartet Airborne Extended, Papandopulo kvartet, te ansambli Die Reihe, Kontrapunkte, Reconsil, Platypus, Klingekunst, kao i Vokalni ansambl Antiphonus i umjetnički kolektiv SNIM. Autorica je raznolikog opusa, u rasponu od solističkih djela do zborskih skladbi i kompozicija za simfonijski orkestar i big band. Njezina djela odlikuju ironijski pristup tradicionalnoj glazbenoj estetitici, preobrazba teatralnih gesta u timbar te istraživanje intenziteta proširenih instrumentalnih tehnika. Prema vlastitim riječima, nadahnuće za svoje skladbe nalazi u književnosti, likovnoj umjetnosti, filmu, znanosti, politici, filozofiji, iznimnim pojedincima i bizarnim životnim situacijama.