13. BIJENALNA IZLOŽBA LUČ-a 

  • Izložbeni prostor Centra za kulturu Čakovec – 4. veljače do 1. ožujka 2021.

Likovno udruženje Čakovec djeluje od 1996. godine i osvaja interes javnosti duži niz godina. Svake druge godine na uvid dobivamo zanimljive radove članova koji se pripremaju za bijenalnu izložbu. Izložbe LUČ-a su  zanimljive i raznolike u temi, materijalu i pristupu, a njihovi članovi prepoznatljivi u svom odabiru likovnih izražajnih sredstava.

Stručnom selekcijom izdvojeni su radovi koji se predstavljaju javnosti, međutim na izložbama je uvijek zastupljen po jedan rad svakog pojedinca koji želi sudjelovati.

LUČ je postojan, broji oko pedesetak članova, pomlađuje se, a godinama ga uspješno vodi Toni Fažon.

Kustosica 13. bijenalne izložbe LUČ-a je Tanja Karas, mag. hist. art.

ISKONSKA LAKOĆA STVARANJA

Ovogodišnja 13. bijenalna izložba Likovnog udruženja Čakovec posebna je iz više razloga. Ona nije samo pouzdani svjedok kontinuiteta težnje k likovnosti prisutne u ovim krajevima, već i odraz nepokolebljivog ljudskog duha i njegove potrebe za stvaranjem. Od svojih početaka, davne 1996. godine, LUČ se nametnuo kao kreativna sila koja udružuje umjetnike-amatere i predstavlja mjesto učenja, razvoja i razmjene ideja.

Iako se nalazimo u okolnostima koje pobuđuju osjećaje nesigurnosti i generalne otuđenosti, ova izložba je ujedinila veliki broj autora (čak više od trideset) koji  svojom osebujnošću oduševljavaju i dokazuju kako iz godine u godinu postižu sve veći napredak i višu razinu kvalitete koristeći se sve širim spektrom izražajnih sredstava.

Vični smo, kao društvo, ali i struka, isticati razlike između profesionalizma i amaterskog stvaralaštva, zaboravljajući pritom sve one stvari koje ih vežu. Potreba za izražavanjem svojstvena je svakom ljudskom biću, a opredjeljenje k likovnosti je nesebičan čin kojim pojedinac oplemenjuje sredinu u kojoj se nalazi. U prilog tome ide činjenica da su izložbe LUČ-a uvijek iščekivane, dobro prihvaćene i rado posjećene.

Kada je riječ o izložbama ovakvog karaktera, teško je progovarati o tematskoj ili stilskoj povezanosti uzevši u obzir da je odabrani medij  i motiv odraz temperamenta, sklonosti i unutarnjeg nadahnuća svakog pojedinca. Tako su, primjerice, na ovogodišnjoj izložbi zastupljene fotografije Damira Širole, ali i  metalne skulpture poput onih Siniše Vugreka i Stjepana Kerovca koji se predstavio i radom u drvu. Drvo je kao svoj medij odabrao i  Mladen Rajn.  Tu su i okviri za svjetiljke izrađeni od žice i konca Marije Vugrinec Bobek, kao i dopadljive skulpture gejši od slanog tijesta Verice Vresk.  Od „klasičnijih“ tehnika zastupljena su ulja na platnu, akvareli, suhi pasteli i sl., a Kristina Maček Blažeka predstavljena je s čak 3 rada, od kojih je svaki izrađen u drugoj tehnici. Svojstveno prirodi ovakve izložbe, velik broj radova izveden je  u kombiniranoj tehnici, a u toj kategoriji triptih „Valovi“ Marine Mrazović plijeni pozornost. Naravno, ovo su samo neka od imena mnogobrojnih autora, od kojih svaki zaslužuje posebno mjesto.

Amatersko stvaralaštvo dio je tradicije i identiteta svake zajednice, stoga je naša odgovornost da tu tradiciju njegujemo, održavamo i osiguramo joj plodno tlo na kojem se može nesmetano razvijati, rasti i služiti kao nadahnuće i izvor ideja ne samo izdvojenim skupinama, već svakom pojedincu koji unutar te zajednice djeluje i stvara.

Tanja Karas, mag. hist. art.