Čakovec, 13.-15.5.2014.

 41 mmm

 

 

 

 

 

 

 

 PROGRAM:

  • Utorak, 13.5.2014. u 19.00 sati

Izložbeni prostor Centra za kulturu

Otvorenje izložbe

IVANA MRČELA

Dvorana Zrinski/Scheier

Utorak, 13.5.2014. u 20.00 sati

 KONCERT

Gudački kvartet PORIN Zagreb

Zagrebački solisti

 

Dvorana Zrinski/Scheier

  • Srijeda, 14.5.2014. u 11,00 sati

 Klavirska djela Josipa Štolcera Slavenskog

Studenti klavirskog odjela Muzičke akademije u Zagrebu

 

Centar za kulturu

  • Srijeda, 14.5.2014. u 20.00 sati

 Kazališna družina Štolcer

“SE BU DOBRO, MAMIKA”

 

Centar za kulturu

  • Četvrtak, 15.5. 2014. u 20,00 sati

Koncert laureata nagrade Grada Čakovca “Josip Štolcer Slavenski” za najbolje glazbeno djelo u Republici Hrvatskoj u 2012. i 2013. godini

Mladen Tarbuk : “4 Estancias “

Izvodi: Ansambl CANTUS

 

Mirela Ivičević: “Planet 8”

Izvode: Kaja Farszky (udaraljke), Goran Jurković (saksofon), Martina Sačer Pavlin (violina, glas), Marija Lešaja (sopran)

 

 

  • JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI – skladatelj

Josip Štolcer Salavenski rođen je 11. svibnja 1896. u Čakovcu, kao najstarije dijete u obitelji pekara Josipa Štolcera, rođenog u Zlataru, kamo se njegov pradjed doselio iz Frankfurta na Majni, a od majke Julije rođene Novak.

slavenski mmm 1

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Od oca, seoskog citraša i «ishitrioca» naslijedio je izrazit glazbenički dar, a od majke «živog muzikalnog arhiva» kako piše J. Barle, duboku vezu s međimurskim i hrvatskim pučkim melosom. Građansku školu i ispit za pekarskog kalfu završio je u rodnom gradu, a prvi glazbeni nauk stječe 1912.-13. u Varaždinu kod A. Stohra i D. Simona. Nakon neuspjela pokušaja upisa u Muzičku školu Hrvatskog glazbenog zavoda odlazi na daljnje školovanje u Budimpeštu (1913.-16.) tamo mu je uz V. Herzfelda nastavnik i Z. Kodaly, koji upravo u to vrijeme zajedno sa B. Bartokom započinje intenzivna istraživanja glazbenog folklora, što (dakako posredno) ostavlja traga i na načinu kojim Slavenski počinje umjetnički oblikovati svoju iskonsku vezanost uz nacionalni glazbeni idiom. Nakon dvogodišnjeg vojevanja na rumunjskim i mađarskim frontama (1916.-18.), te nakon prvih skladateljskih uspjeha (praizvedba NOCTURNA za ork. 10.5.1920. u Zagrebu) J.Š. Slavenski se 16. studenog iste godine upisuje na konzervatorij u Pragu, gdje tri godine kasnije stječe diplomu iz kompozicije kao učenik V. Novaka i J. Suka. Sljedeći značajni uspjeh doživljuje PRVIM GUDAČKIM KVARTETOM na prvim izvedbama u Pragu i Zagrebu, te na Danima suvremene muzike u Donaueschingenu 1924. godine. Godine 1923./24. predaje na Srednjoj školi Kraljevske muzičke akademije u Zagrebu, a od 10.9.1923. djeluje kao nastavnik na Muzičkoj školi u Beogradu (današnja škola «Mokranjac»). Od jeseni 1925. do proljeća iduće godine nalazi se na studijskom boravku u Parizu i potpisuje ugovor s izdavačkom kućom «B. Shoot’s Sohne» u Mainzu koja od 1926. do 1932. tiska 12 instrumentalnih opusa i 21 zborsku skladbu. Po povratku u Beograd preuzima uz dotadašnju još službu učitelja vještina na Drugoj muškoj gimnaziji. Godine 1930. ozakonjuje prezime «Slavenski», koje već od vremena studija u Pragu češće nalazimo u sklopu skladateljeva potpisa. U novom boravištu šire se i rasponi njegove vezanosti uz nacionalni glazbeni idiom, a glazba što tako nastaje iznenađuje i domovinu i svijet (BALKANOFONIJA, Beograd 1928., Berlin 1929., DRUGI GUDAČKI KVARTET Frankfurt 1929., RELIGIOFONIJA, Beograd 1934., MUZIKA 36, Baden-Baden 1936.; MUZIKA 38, Venecija 1938.; itd.). Od osnutka Muzičke akademije u Beogradu 1937. Slavenski djeluje prvo kao nastavnik na njezinoj Srednjoj školi (današnja škola «J. Slavenski»), a potom od 1945. kao izvanredni, a četiri godine kasnije kao redoviti profesor kompozicije.

Umro je 30. studenog 1955. u Beogradu.

Stotinu i sedamdesetak što duljih što kraćih skladbi svjedoči o pomaknutoj poziciji Josipa Štolcera Slavenskog u glazbenom prostoru u kojem je djelovao i gdje se nastojao ponašati u skladu sa svjetskim glazbenim vremenom; svjedoči o osobnosti i osobitosti načina kojima je predviđao novi razvoj glazbe, o njegovu prijedlogu za budućnost, suviše radikalnom a da bi bio dovoljno praktičan, te mu daje biljeg vizionara autsajdera. Njega povijest hrvatske i jugoslavenske glazbe pamti kao «fenomen Slavenski» i to polazeći prvenstveno od posebnosti njegovih skladateljskih postupaka, a manje od realnog iskustva o samoj glazbi, dijelom i zato jer je zbog nesređenosti skladateljeve ostavštine, nedostataka suvremenih izdanja i zbog iscrpljenosti postojećih «Schottovih» naklada put do nje do danas bio nedovoljno prohodan.

 

 

Nagrada Grada Čakovca „Josip Štolcer Slavenski“ za glazbeno ostvarenje u 2013. godini dodjeljuje se Mireli Ivičević za scensku suitu Planet 8.

MIRELA MMM

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ocjenjivački sud radio je u sastavu: muzikologinja i radijska urednica Iva Lovrec Štefanović (predsjednica ocjenjivačkog suda), muzikolog i glazbeni kritičar Trpimir Matasović te skladatelj Krešimir Seletković.

OBRAZLOŽENJE OCJENJIVAČKOG SUDA

Scenska suita Planet 8 skladana je na narudžbu Muzičkog salona Kulture promjene Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu i praizvedena je 16. rujna 2013. u Polukružnoj dvorani Teatra &TD u sklopu programa Ganz novog festivala. Djelo je otada dijelom redovnog programa Muzičkog salona, pri čemu osobito valja istaknuti izvedbu 17. siječnja 2014., kada je izvedba izravno radijski prenošena u sklopu programa Europske radijske unije Rođendan glazbe .

Mirela Ivičević (Split, 1980.) završila je studij kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te poslijediplomski studij medijske kompozicije i primijenjene glazbe na Universität für Musik und darstellende Kunst u Beču. Autorica je akustičkih, elektroakustičkih i intermedijalnih djela, zvučnih instalacija, glazbe za film i kazalište te dviju opera (Za tri lipe, MBZ 2007. i Karussell, ISCM/WienModern 2013.). Većina njezinih djela su konceptualna i interdisciplinarna, baveći se prije svega ulogom zvuka u socijalnom i političkom kontekstu, pri čemu se često služi zvučnim nuspojavama suvremenog društva. Djela su joj izvođena po Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi. Dobitnica je Rektorove nagrade (Phantom no.3, 2004.), nagrade Theodor Körner (Ace of diamonds, 2010.), nagrade Rudolf Matz (2010.), kao i nagrade ISCM-a za glazbeni teatar ((Gender)Bender 9,99 (2011.). Od 2010. s Gordanom Tudorom organizira međunarodni festival suvremene glazbe Dani Nove Glazbe Split.

Obrazloženje:

 

Među djelima hrvatskih skladatelja praizvedenima tijekom 2013. godine, Planet 8 Mirele Ivičević (punim naslovm Planet 8 alias Operacija Neptun: scenska suita za ansambl i (samo)refleksiju) izdvaja se svojom inovativnošću i samosvojnošću. Skladateljica je pritom i autorica teksta i cjelokupne koncepcije, koja se djelomično nadovezuje (i) na instrumentalni teatar Mauricija Kagela. Njene zamisli realizira četvero sjajnih umjetnika (sopranistica Marija Lešaja, udaraljkašica Kaja Farszky, violinistica Dunja Kobas i saksofonist Goran Jurković), koji su ovdje ne samo glazbenici, nego i glumci. Oni pred publikom nižu osam duhovitih, ironičnih, nerijetko i „subverzivnih“ prizora koji su, bez šuma u komunikacijskom kanalu, izrazito komunikativni, čak i u naizgled „apstraktnim“, „hermetičnim“ i/ili „minimalističkim“ odsjecima. Posebno su uspjela tri prizora – skladateljičino „kabaretsko“uglazbljenje vlastite tipske biografije; „stilske vježbe“ s ironičnim upadicama (too kitchy… too Cage); te završni prizor, čiji je tekst u cijelosti sastavljen od najstereotipnijih fraza iz glazbenih kritika i njihove medijske opreme.

PLANET 8

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Premda je Planet 8 koncipiran primarno kao glazbeno-scensko djelo, glazbeni segment skladbe funkcionira i autonomno. U svojoj „gradnji novog zvučnog svijeta od krhotina zbilje i postojećih glazbenih elemenata“ Ivičević se ne ograničava samo na „konvencionalne“ zvukove soprana, violine, saksofona i udaraljki, nego im, u procesu trajno znatiželjnog i zaigranog istraživanja, pridodaje i zvukove elektroakustičke provenijencije, kao i one na „nekonvencionalne“ načine proizašle iz tijela svih izvođača. Glazbenost tih zvukova (ali i šumova, pa čak i „tišina“) u kontekstu je izvedbe često u funkciji scenskoga, ali se ta „sceničnost“ u konačnici vraća samoj glazbi, kao počelu iz kojeg izviru svi drugi elementi ovog majstorskog sveumjetničkog djela.

Trpimir Matasović

 

 

 

Izložbeni prostor Centra za kulturu

utorak, 13.5.2014. u 19.00 sati – otvorenje izložbe slika

IVANA MRČELA

 slavenski mmm

 

 

 

 

 

 

 

 

Ciklus slika inspiriran je životom Josipa Štolcera Slavenskog i upravo zato djeluje poput starog, zaboravljenog, intimnog obiteljskog albuma fotografija. Štolcer je prikazan kao običan čovjek koji je, tadašnjim fotografskim mogućnostima zabilježen kroz svakodnevne i različite periode života. Njegov glazbeni genij ostavljen je po strani i pred nama je obiteljski čovjek i stvari koje voli. Dio ciklusa je inspiriran stvarnim fotografijama, dok je kod drugog mašta imala veliku ulogu.

 IVANA MRCELA 2014

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ivana Mrčela rođena je 30. kolovoza 1984. u Čakovcu. Nakon završene srednje škole za dizajnera unutrašnje arhitekture, upisuje studij modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu na kojem stječe diplomu. Nakon modnog dizajna studira i na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, koju završava u rujnu 2012. godine u klasi profesora Svjetlana Junakovića. Iza nje su četiri samostalne i dvadesetak skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnica je Nacionalove “Top stipendije za top studente” za 2011. godinu, nekoliko internacionalnih nagrada na području grafike, dobitnica je nagrade “Ismet Mujezinović” za mladog umjetnika, bila je među finalistima “Erste fragmenti“ 2012. godine. Potpisuje nekoliko ilustratorskih (Školska knjiga: Udžbenik za književnost i medijsku kulturu „Igre djetinjstva 3“, Udžbenik „Hrvatska čitanka 3“; bio&bio,…), scenografskih, te grafičkih rješenja. Članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika. Usporedno se bavi video i foto stvaralaštvom, gdje se može izdvojiti izrada prvog interaktivnog Youtube video uratka u Hrvatskoj.

 

Dvorana Scheier

  • utorak, 13.5.2014. u 20.00 sati

KONCERT

Program

J. Štolcer Slavenski : I gudački kvartet

Pjevanje/Largo molto intensivo

Igranje/Andantedeciso

 

III gudački kvartet

Allegro estatico vitale

Lento pastorale

Allegro fanatico

Allegro rustico

– pauza –

Josip Štolcer Slavenski: Šest narodnih

I. Svatovska

II. Sljepačka

III. Šaljivka

IV. Jesenske noći

V. Dilberka

VI. Rugalica

Felix Mendelssohn: Gudački kvintet br. 2 u B-duru, op. 87*

I. Allegro vivace

II. Andante scherzando

III. Adagio e lento

IV. Allegro molto vivace

* Za gudače priredio Sreten Krstić

GUDAČKI KVARTET PORIN

Godine 1998., u okviru razreda komorne glazbe prof. Mladena Sedaka, na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji osnovan je Gudački kvartet Porin. Pored intenzivnog zajedničkog rada tijekom studija na Akademiji, kvartet je aktivno sudjelovao na majstorskim tečajevima kod Valtera Dešpalja a kasnije i kod vrhunskih svjetskih gudačkih kvarteta kao što su Amadeus, Alban Berg, Bartok, Janaček, Smetana i Praški kvartet.

Mladi kvartet se vrlo brzo profilirao kao jedan od najznačajnijih hrvatskih komornih sastava postigavši brojnim nastupima uspjehe ne samo diljem Hrvatske već i u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Italiji, BiH, Kanadi te u dalekoj Argentini. Na svjetskoj izložbi Expo 2000. u Hannoveru, kvartetu je ukazana čast da predstavlja hrvatsku glazbu, a iste godine, na poziv Austrijskog društva za suvremenu glazbu sudjeluje na koncertu mladih austrijskih kompozitora u Beču te nastupa i na Salzburškom Mozarteumu. Od ostalih značajnih nastupa treba izdvojiti nadasve uspješnu izvedbu 2. gudačkog kvarteta Krzysztofa Pendereckog na Muzičkom biennallu Zagreb 2007. (kojoj je prisustvovao i sam skladatelj!) zatim nastupe na Dubrovačkim ljetnim igrama (2008.,2009.i 2012.) i u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu (u sklopu ciklusa Lisinski subotom) 2008. godine.

Od 2006. godine Kvartet Porin priređuje u Zagrebu vlastite cikluse koncerata, najprije u Preporodnoj dvorani palače Narodnog doma, a zatim u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Danas njegov stalni postav čine violinisti Ivan Novinc i Tamara Petir, violistica Lucija Brnadić i violončelistica Neva Begović. Kvartet surađuje s mnogim značajnim hrvatskim glazbenicima, a u širokom repertoaru pored klasika posebnu pažnju posvećuje hrvatskom skladateljskom opusu. Osvojio je i tri vrijedne nagrade: ”Ivo Vuljević” (za najbolje mlade glazbenike u 2002. godini), ”Darko Lukić” i ”Radio podij”. Za ciklus koncerata održanih u sezoni 2007./2008. Kvartet Porin dobio je najveće priznanje koje komornim sastavima dodjeljuje Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika – diplomu ”Milka Trnina”.

 

ZAGREBAČKI SOLISTI

 zagrebacki solisti mmm

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ansambl Zagrebačkih solista osnovan je 1953. godine u okviru Radio-televizije Zagreb, pod umjetničkim vodstvom glasovitoga violončelista Antonija Janigra. Tijekom više od pet desetljeća – pod umjetničkom palicom jednako znamenitih koncertnih majstora, poput Tonka Ninića, Dragutina Hrdjoka, Anđelka Krpana i Borivoja Martinića-Jerčića – Zagrebački solisti odražavaju kvalitetu muziciranja na zavidnoj razini, a koju redovito prezentiraju i na prestižnim svjetskim koncertnim pozornicama.

Do sada su Zagrebački solisti održali preko 3500 koncerata na svim kontinentima, u najvećim svjetskim centrima i najslavnijim koncertnim dvoranama. Uz njih su muzicirali brojni ugledni solisti.

Zagrebački solisti izvode repertoar koji uključuje barokna, klasicistička, romantička, ali i djela suvremene glazbe, s posebnom pažnjom usmjerenom na aktualizaciju ranijih, ali i predstavljanje mlađih generacija hrvatskih skladatelja.

Snimili su više od sedamdeset nosača zvuka.

Zagrebačkim solistima dodijeljene su mnoge visoke nagrade i priznanja, među kojima se ističu: prva nagrada u Mar del Plati (za album Koncerti 18. stoljeća), Medalja Pablo Casals, Medalja Elisabeth Sprague Coolidge (za izvođenje suvremene glazbe), nagrade Vladimir Nazor, Milka Trnina, Josip Štolcer Slavenski za najbolju izvedbu djela hrvatskog skladatelja; zatim nagrade Ivan Lukačić Varaždinskih baroknih večeri, Villa Manin, UNESCO, Nagrada grada Zagreba, Srebrni kompakt disk diskografske kuće Croatia Records, Orden za zasluge naroda sa srebrnim zracima, Plaketa Grada Zagreba, više hrvatskih diskografskih nagrada Porin (1994. godine za životno djelo), Srebrna plaketa Hrvatske glazbene mladeži i brojne druge.

U 2010. godini ansambl je nagrađen nagradom Orlando Grand Prix za osobite umjetničke doprinose u ostvarenju cjelokupnoga programa Dubrovačkih ljetnih igara. Od jeseni 2011. godine Zagrebački solisti nastupaju pod umjetničkim vodstvom glasovitoga francuskog violončelista Marca Coppeya te uz violinista Sretena Krstića kao koncertnoga majstora.

Šezdeset godina uspješnoga djelovanja ovoga renomiranog hrvatskog ansambla klasične glazbe može se zahvaliti brojnim sjajnim glazbenicima koji su, u određenome razdoblju, zauzimali mjesto članova Zagrebačkih solista, a ono što sve članove – prošle, sadašnje i buduće, sasvim sigurno ujedinjuje, jest vrhunska razina i discipliniranost u vještini kojom se bave te nepresušan entuzijazam i ljubav prema glazbi, a napose komornome muziciranju.

 

Dvorana Scheier

  • srijeda, 14.5.2014. u 11,00 sati

Klavirska djela Josipa Štolcera Slavenskog

Izvode studenti klavirskog odjela Muzičke akademije u Zagrebu.

Program

 

Sa Balkana

I

Pevanje

Zagorski tamburaši

II

Pevanje

Drmeš iz Međimurja

Izvodi: Franka Umiljanović, klavir

Dvije minijature

Iz hrvatskog zagorja

Cice muce

Strk maslo redi

Zibu, haju

Turki robe

Megla se kadi

Tri tičice

Prsten zveknul

Đunđena rosa

Svatovske

Iz Makedonije

Đurđelin

Jano, Janke

Šta mi je milo

Igra iz Kumanova

Neven cveće

Igra iz Skopja

Lele, Jano

Jumer aga

Orijentalna igra

Izvodi: Mirna Alfirević, klavir

Igre i pesme sa Balkana

Narodna igra

Iz Hrvatske

Srpsko kolo

Slovenska popevka

Makedonska igra

Albanska pesma

Izvodi: Mirna Vunić, klavir

Sonata

Adagio religioso

Allegro pastorale

Izvodi: Irena Lenuzzi, klavir

Mentor: Katarina Krpan, prof

Kroz program će vas voditi Tomislav Bužić.

Franka Umiljanović rođena je 26. siječnja 1992. u Našicama. Osnovnu glazbenu školu završila je u Našicama u klasi prof. Darije Vlajnić. Daljnje školovanje nastavlja u Osijeku, u Glazbenoj školi Franje Kuhača, u klasi prof. Beatrice Janson, gdje maturira 2009. godine, te upisuje Muzičku akademiju u Zagrebu u klasi izv. prof. Katarine Krpan, gdje je trenutno na petoj godini studija. 2010. maturirala je i u Isusovačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti u Osijeku. Tijekom studija sudjeluje u ciklusu koncerata studenata Virtuoso te u HR projektu, kojim se promoviraju djela suvremenih hrvatskih skladatelja. Trenutno je i na drugoj godini studijskog odjela povijesti na Hrvatskome katoličkom sveučilištu.

Usavršavala se kod mnogih pedagoga iz Hrvatske i inozemstva, na pijanističkim seminarima prof. D. Cikojevića, E. Indjica, F. Gianella, R. Andresa, I. Ossipove i drugih. Godine 2007. i 2013. sudjelovala je u Pučišćima na Međunarodnoj ljetnoj glazbenoj školi kod prof. Đ. Tikvice i Irine Ossipove, a u kolovozu 2008. na majstorskome tečaju R. Dalibaltayana u Makarskoj.

Sudjelovala je na nekoliko natjecanja mladih pijanista, od kojih izdvaja 2. nagradu na Međunarodnom natjecanju mladih pijanista “Zlatko Grgošević” 2008. u Zagrebu te 2. nagradu na Regionalnom natjecanju 2007. i 2009., održanom u Varaždinu.

 Mirna Alfirević rođena je u Splitu, 1993. godine. Osnovnu glazbenu školu završila je u Glazbenoj školi Jakov Gotovac u Sinju, u klasi profesorice Gordane Pavlić a srednje glazbeno školovanje u Glazbenoj školi Josip Hatze u Splitu, u klasi profesorice Natalije Curkan.

Danas je studentica 2. godine Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu u klasi izv.prof. Katarine Krpan.

Tijekom školovanja polazila je seminare kod uglednih klavirskih pedagoga poput Đorda Stanettija, Roberta Andresa, Federica Gianella i dr.

Do sada je uspješno sudjelovala na natjecanjima osvajajući nagrade i u komornim disciplinama te svirala na smotrama i koncertima u sklopu Muzičke akademije te u sklopu HR Projekta.

Mirna Vunić rođena je u Splitu, 1991. godine. Osnovnu i srednju glazbenu školu završila je u rodnom gradu, u klasi prof, Valentine Štrbac Čičerić, a trenutačno je studentica 5. godine klavira na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu u klasi izv. prof. Katarine Krpan.

Tijekom školovanja polazila je seminare kod uglednih klavirskih pedagoga poput A. Valdme, F. Gianella, K. Gekića i R. Dalibaltayana. Do sada je sa uspjehom sudjelovala na hrvatskim i nekim međunarodnim natjecanjima, te svirala na smotrama i koncertima kao solist i kao član komornih ansambala.

Irena Lenuzzi (Karlovac, 1992) započinje učiti klavir u dobi od šest godina u Glazbenoj školi Karlovac gdje je završila osnovnu i srednju školu u klasi prof. Ljiljane Borčić. Sada je studentica treće godine Muzičke akademije u Zagrebu u klasi prof. Dalibora Cikojevića. Sudjelovala je brojnim pijanističkim natjecanjima gdje je bila dobitnica niza nagrada: 2.nagrada na Međunarodnom natjecanju Zlatko Grgošević i nagrada za najbolju izvedbu etide na natjecanju Etide i skale, 2008. godine; 2. nagrada na Državnom natjecanju učenika i studenata glazbe u Dubrovniku, 2009. godine. U 2010. godini osvojila je 1. nagradu i nagradu za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog skladatelja na Međunarodnom natjecanju Zlatko Grgošević, drugu nagradu na Međunarodnom natjecanju Etide i skale te također drugu nagradu na natjecanju u Poreču. 2013. godine osvojila je 1. nagradu na Regionalnom i 2. nagradu na Državnom natjecanju učenika i studenata glazbe u Dubrovniku te drugu nagradu na Lions Grand Prix natjecanju u Rijeci. Sudjelovala je na seminarima uglednih pedagoga kao što su: Marina Ambokadze, Sijavush Gadjiev, Noel Flores, Grigory Gruzman, Peter Eicher, Balazs Szokolay, Jean Philippe Collard, Josep Colome, Jerome Lowenthal. Tijekom svog školovanja održala je brojne recitale te svirala na koncertima u Hrvatskoj i inozemstvu(Slovenija, Francuska, Belgija, Španjolska). Dva puta je nastupila sa Karlovačkim komornim orkestrom. U kolovozu 2012. Godine pohađala je seminar uglednog francuskog pijanista Philippea Entremonta u sklopu Académie internationale d’été de Nice u Francuskoj. Od 2013. godine članica je The International Certificate for Piano Artists u organizaciji fondacije Bell ‘Arte sa sjedištem u Bruxellesu, koja se sastoji od pijanističkih seminara u Europi, Rusiji i SAD-u, pod vodstvom eminentnih svjetskih pijanista i pedagoga.

Tomislav Bužić (1990) osnovno i srednjoškolsko glazbeno obrazovanje stekao je u Glazbenoj školi Alberta Štrige u Križevcima, a trenutno je student 5.godine muzikologije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Osnovna područja znanstvenog interesa su mu vezana uz povijest hrvatske glazbe, s naglaskom na transkripcijama i pripremi kritičkih izdanja starije hrvatske glazbe u suradnji s dr.sc. Enniom Stipčevićem te analizi skladateljskih praksi druge polovice 20.stoljeća. Od akademske godine 2013./14. djeluje kao demonstrator na kolegijima Hrvatska glazba baroka i Hrvatska glazba 20.stoljeća.

Centar za kulturu

  • srijeda, 14.5.2014. u 20.00 sati

KAZALIŠNA DRUŽINA ŠTOLCER

“SE BU DOBRO, MAMIKA”

Tekst: Kristina Štebih

Režija: Dejan Buvač

Glazba: Josip Štolcer Slavenski

Video, zvuk: Alen Železnjak

Glazbeno oblikovanje: Dino Pavleković

Scenografija: Dejan Buvač i članovi družine

Igraju:

Ivica Mikolaj

Marko Kovač

Ivan – Goran Herman

Dino Pavleković

Igor Belović

Željka Grahovec

Kristina Štebih

Iva Korunek

Klementina Vodušek

Samanta Grahovec

Mario Jagec

Maja Baksa

Mislav Štrukelj

Dejan Buvač

 

SE BU DOBRO MAMIKA

 

 

 

 

 

 

 

 

Josip Štolcer Slavenski najprije je bio dječak, potom student, zaljubljeni mlad čovjek, učitelj, suprug, a zatim genijalan skladatelj kojem je bolest odnijela život u naponu stvaralačke snage. Njegove impresije iz najranije dobi oživjele su u brojnim glazbenim djelima, a s time i prekrasne međimurske popevke. Rugalica, Jesenske duge noći, Imala je majka, Međimurje kak si lepo zeleno, samo su neke od pjesama koje su se našle u novom ruhu u Štolcerovim zapisima, no uz njih, u njegovoj se glazbi može čuti i prepoznati i puno više. Čuje se primjerice miris toplog kruha iz obiteljske pekare, čuju se njegovi prijatelji, njegove ljubavi, pjev ptica, šum rijeka, putovanja i boravak u dalekim gradovima, čuje se, na koncu, i beskonačan svemir. Članovi Kazališne družine Štolcer osluškuju glazbu čakovečkog skladatelja te publici pričaju o onome što čuju.

 

SE BU DOBRO MAMIKA 1

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kristina Štebih

Rođena 1979. godine u Čakovcu. Radi kao novinar informativnog programa Radija 1 u Čakovcu. Pisanjem se bavi od osnovne škole, dobitnica je nekoliko nagrada književnih natječaja za srednjoškolce. Do sada objavila dvije zbirke pjesama, odabrane na književnim natječajima u Čakovcu: Molitve i čini (2007.) i Via lucis (2009.). Piše i dramske tekstove. Kazališna družina Štolcer, čiji je član, izvela je njene četiri predstave. Predstava Pismo z Galicije, je nakon pobjede na županijskom Festivalu kazališnih amatera u Prelogu 2010. godine, proglašena najboljom i na državnoj razini, odnosno 50. Festivalu kazališnih amatera Hrvatske u Starigradu na Hvaru. Za isti je tekst, autorica nagrađena i plaketom Mihovila Pavleka Miškine, za najbolji prozni tekst na natječaju Hrvatskog Sabora kulture (Neprofesionalni pisci Hrvatske). Na državnom festivalu, također za najbolji tekst, uz još dvije nagrade, nagrađena je i predstava Tarzan i svinja na posljednjoj večeri. Autorica se amaterski bavi glumom te je članica Pjevačkog zbora Josip Štolcer Slavenski.

Centar za kulturu

  • četvrtak, 15.5. 2014. u 20,00 sati

Večer laureata nagrade Grada Čakovca “Josip Štolcer Slavenski” za 2013. godinu

 

Program

 

M. Tarbuk : “4 Estancias “

Izvodi: ansambl CANTUS

Članovi ansambla su:

Dani Bošnjak

Danijel Martinović

Marko Mihajlović

Ivan Novinc

Mislav Pavlin

Tvrtko Pavlin

Jasen Chelfi

Nikša Bobetko

solist: Ivan Šverko

dirigent: Ivan Josip Skender

 

pauza

 

M. Ivičević: “Planet 8”

 

Koncept, glazba i tekst: Mirela Ivičević

Producentica: Davorka Begović

Savjetnica za scenski pokret: Petra Hrašćanec

Oblikovanje svjetla: Bojan Gagić

Inspicijent i dramaturški savjetnik: Vedran Hleb

Izvođači: Kaja Farszky (udaraljke), Goran Jurković (saksofon), Martina Sačer Pavlin (violina, glas), Marija Lešaja (sopran)

 

Produkcija: Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu – Kultura promjene – Muzički salon

Planet 8 alias Operacija Neptun: scenska suita za ansambl i (samo)refleksiju.

Dijete miješanog braka kritičkog i zvučnog doživljaja svijeta. Bliski srodnik instrumentalnog teatra Mauricija Kagela i arhetipskog Neptuna za kojeg se zvuk kao izražajno sredstvo najčešće vezuje. Reciklirajući svat, služi se svime što vidi i čuje, tolerantan, ne cenzurira. Ne štedi, preispituje sve što mu dođe pod ruku, pa i onog tj. onu u čijoj je misaonoj galaksiji nastao. Prirodno je stanište glazbenika koji se zbilje ne boje, već u potrazi za subverzivnom snagom glazbe, od krhotina zbilje i postojećih glazbenih elemenata grade novi zvučno-vizualni svijet. Taj svijet zbunjuje, uznemiruje, nasmijava i hrabri: istovremeno je zrcalo ne uvijek idealne stvarnosti, ali i neiscrpnog izvora mogućnosti njezinog preoblikovanja.

 

 

Mladen Tarbuk (Sarajevo, 1962.) diplomirao je kompoziciju u klasi Stanka Horvata i dirigiranje kod Igora Gjadrova na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Studij dirigiranja nastavio je na Visokoj školi za glazbu u Grazu kod Milana Horvata, a kompoziciju i dirigiranje usavršavao je i u Beču kod Friedricha Cerhe i Uroša Lajovica. Od 1990. djeluje kao predavač teoretskih glazbenih predmeta na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od 1993. do 2000. djelovao je kao šef-dirigent Simfonijskog puhačkog orkestra Hrvatske vojske. Od 2000. prvi je dirigent Simfonijskog orkestra HRT, a također je stalni gost dirigent Njemačke opere u Dusseldorfu.Tarbukov predani skladateljski i dirigentski rad prepoznat je u Hrvatskoj i u inozemstvu, o čemu svjedoče i brojne nagrade (nagrada na Natjecanju dirigenata Smetana – Dvořak – Janaček, Nagrada Dr. Ernst Vogel za skladbu A tre , Nagrada Stjepan Šulek 1993., prva nagrada na Međunarodnom natjecanju u Tolosi, Nagrada Josip Štolcer Slavenski za skladbu Sanjači i dr.)

Cantus Ansambl osnovan 2001., nastao je tek kao festivalski ansambl u okviru Muzičkog biennala Zagreb. No, vrlo brzo raskinuo je inicijalne okvire te nemilosrdno nastavio samostalni prodor i težak rad na kvaliteti programa i njegove egzekucije, izvodeći samo i u međunarodnom kontekstu best of the best i newest of the newest. I upravo zbog opisanog Cantus Ansambl je sve do danas uspio zadržati ulogu predvodnika, ali i najaktivnijeg protagonista novoglazbene (hrvatske, regionalne, ali i međunarodne) scene. U isto vrijeme izabrao je proširiti repertoar sve do samih početaka Novoga zvuka Stravinskog i Hindemitha kako bi svojoj publici nadoknadio neke propuštene partiture kroz povijest hrvatskog suvremenog izvodilaštva. Od sezone 2006./07. domaćin je vlastitog koncertnog ciklusa Cantus & Lisinski koji je postao živo sjecište ljubitelja glazbe. U suradnji s nizozemskom Gaudeamus fondacijom, festivalom Gaudeamus Musik Week i Hrvatskom glazbenom mladeži održavao je radionice za mlade dirigente i skladatelje u centru umjetnosti Grožnjanu, a od studenog 2008. do listopada 2010. sudjelovao je u projektu Re: New Music zajedno s 11 međunarodnih partnera i 21 ansamblom (Klangformun Wien, Ensemble Reconcil, Champ d’Action, Spectra Ensemble, London Sinfonietta i dr.). Trenutno je partnerski ansambl u projektu New Music:New Audience, a čiji ćemo ishod moći svjedočiti kroz 2014. godinu.

Od gostovanja u inozemstvu svakako treba istaknuti gostovanje u Švedskoj u jesen 2006. (međunarodni projekt Musical Links) te „put oko svijeta“ koji je Cantus Ansambl odveo u Peking i Toronto gdje je iznimno uspješno predstavio desetak partitura hrvatskih skladatelja 20. i 21. stoljeća. Ansambl je u 2008. proglašen službenim ansamblom ISCM-a te se krajem listopada te godine predstavio na Svjetskim danima glazbe ISCM-a, čiji je domaćin bio festival Gaida u Vilniusu. U sezoni 2009./2010. ansambl je održao iznimno uspješan koncert u sklopu festivala BEMUS u Beogradu i prvi put gostovao u Velikoj Britaniji nastupivši na festivalu Sounds New u Canterburyju, a u sezoni 2010./2011. u koncertnom ciklusu pariškog Doma invalida, Tonhalle Düsseldorf, na festivalu Ensemblia u Mönchengladbachu te kao gost Centra Paul Klee u Bernu. U svibnju 2012. Cantus Ansambl je nastupio u okviru jednog od najvećih svjetskih glazbenih festivala – NCPA May Music Festival , na kojem su sa čak dva koncerta predstavili hrvatske skladateljice i skladatelje u zgradi pekinške Nove Opere, središnjici NCPA, koja zasigurno pripada čudima novije svjetske arhitekture.

U ljeto 2012. za koncert u sklopu festivala 58. Splitsko ljeto nagrađen je nagradom Judita Slobodne Dalmacije.

  • Dosadašnji dobitnici nagrade Josip Štolcer Slavenski:

 1970. Boris Papandopulo, Stanko Horvat, Vladimir Krpan

1971. Stanko Horvat, Pavica Gvozdić

1972. Branko Sakač, Zagrebački kvartet

1973. Igor Kuljerić, Mladen Bašić

1974. Natko Devčić, Josip Klima

1975. Milko Kelemen, Franjo Paulik

1976. Milo Cipra,Nikša Bareza, Miljenko Prohaska

1977. Marko Ruždjak, Noni Žunec

1978. Ruben Radica, Vladimir Kranjčević, Arsen Dedić

1979. Frano Parać, Milan Horvat, Gaby Novak, Boško Petrović

1980. Slavko Zlatić, Zagrebački solisti, Ozren Depolo

1981. Stjepan Šulek, Vladimir Ruždjak, Ivo Robić

1982. Željko Brkanović, Branka Beretovac, Stjepan Mihaljinec

1983. Ivan Brkanović, Lovro Matačić, Drago Diklić

1984. Anđelko Klobučar, Kazalište “Komedija”, Zvonko Špišić

1985. Davorin Kempf, Baletni ansambl HNK Zagreb, Alfi Kabiljo

1986. Bruno Bjelinski, Tonko Ninić, Drago Mlinarec

1987. Igor Kuljerić, ansambl Opere HNK Zagreb, Pero Gotovac

1988. Krešimir Fribec, Ruža Pospiš-Baldani, Mario Kinel

1989. Ivo Maček, Pavle Dešpalj

1990. Stanko Horvat, Udaraljkaški ansambl “SUPERCUSSION”

1991. Ruben Radica, Gudački kvartet “KLIMA”

1992. Zoran Juranić, Opera HNK OSIJEK

1993. Milko Kelemen, Miro Belamarić, Dunja Vejzović

1994. Petar Bergamo, Maja Dešpalj-Begović

1995. Berislav Šipuš, Zagrebački gitarski trio

1996. Igor Kuljerić

1997. Ivo Maček

1998. Tomislav Uhlik

1999. Zoran Juranić

2000. Frano Parać

2001. Mladen Tarbuk

2002. Miroslav Miletić

2003. Dubravko Detoni

2004. Frano Đurović

2005. Olja Jelaska

2006. Josip Magdić

2007. Anđelko Igrec

2008. Krešimir Seletković

2009. Mladen Tarbuk

2010. Dalibor Bukvić

2011. Srđan Dedić

2012. Mladen Tarbuk

2013. Mirela Ivičević