14. SUSRET HC ASSITEJ ČAKOVEC

SUSRET PROFESIONALNIH KAZALIŠTA ZA DJECU I MLADE

17. – 21. LISTOPADA 2011. 

  • PONEDJELJAK 17. listopada 2011.

10,00 Zagrebačko kazalište mladih Zagreb
Ivo Martinić (prema H.C. Andersenu): RUŽNO PAČE
Trajanje: 60 min. Dob: 3 – 14 godina (Dvorana CZK)
12,00 Merkuri teatar Zagreb
Jasmina Šogolj i Matjaž Koman: DJEVOJČICA I PROFESOR –
učimo o Hrvatskoj
Trajanje: 50 min Dob: do 12 godina (Mala scena CZK)
14,00 Kazalište Knap – Kulturni centar Pešćenica, Zagreb
Boris Kovačevič: CABARET TRI PRAŠČIĆA
Trajanje: 60 min Dob: 6 – 10 godina (Dvorana CZK)
18,00 Dječja i lutkarska scena HNK u Varaždinu
Dubravko Torjanac: STOLEK, STOLEK
Trajanje: 75 min Dob: 7 – 14 godina (Dvorana CZK)

  • UTORAK 18. listopada 2011.

10,00 Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku
Felix Salten: BAMBI
Trajanje: 50 min Dob: 5 do 10 godina (Dvorana CZK)
12,00 Scena Gorica, Velika Gorica
Carlo Collodi: PINOKIO
Trajanje: 45 min Dob: 5 – 10 godina (Mala scena CZK)
14,00 Gradsko kazalište lutaka Rijeka
Vedrana Balen Spinčić (prema braći Grimm): IZGUBLJENA
PRIČA – IVICA I MARICA
Trajanje: 40 min Dob: 3 – 12 godina (Dvorana CZK)
16,00  Kazalište Svarog, Zagreb
Ljerka Šimara: HARFISTICA
Trajanje: 50 min Dob: 5 – 11 godina (Dvorana CZK)

  • SRIJEDA, 19. listopada 2011.

10,00 Gradsko kazalište Trešnja, Zagreb
Saša Božić: TIJELO
Trajanje: 40 min Uzrast: 3 – 12 godina (Dvorana CZK)
13,00 Mala scena, Zagreb
Tony Lykos, Stefo Nantsou: KAMENJE
Trajanje: 50 min Dob: 11 – 16 godina (Scena CZK)
17,00 Kazalište Virovitica
Nick Wood: ZNAŠ LI ZVIŽDATI, JOHANNA?
Trajanje: 50 min Dob: 10 – 15 godina (Dvorana CZK)

 

  • ČETVRTAK 20. listopada 2011.

 

10,00 Gradsko kazalište Žar ptica Zagreb
Mato Lovrak: DRUŽBA PERE KVRŽICE
Trajanje: 50 min Dob: 6 – 12 godina (Dvorana CZK)
14,00  Gradsko kazalište mladih, Split
Ivica Ivanac: MAČAK S ONOGA SVIJETA
Trajanje: 60 min Dob: 10 – 15 godina (Dvorana CZK)

 

  • PETAK 21. listopada 2011.

10,00 Dječje kazalište Dubrava, Zagreb
Renata Carola Gatica, Natalija Manojlović, Lana Šarić:
MALA DJECA, VELIKI LJUDI
Trajanje: 50 min Dob: 7 – 14 godina (Scena CZK)
14,00 Kazališna družina Pinklec Čakovec (u koprodukciji sa
Dječjim kazalištem Dubrava, Zagreb)
Roald Dahla: MATILDA
Trajanje: 40 min Dob: 6 – 11 godina (Dvorana CZK)

 

O predstavama

 

Ponedjeljak 17. listopada 2011. u 10.00 sati
Dvorana Centra za kulturu Čakovec
ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH ZAGREB
Ivo Martinić (prema H.C. Andersenu)

RUŽNO PAČE

Redatelj: Robert Waltl
Skladatelj: Mitja Vrhovnik Smrekar
Scenografi: Tina Gverović, Ben Cain
Kostimografkinja: Ana Savić Gecan
Koreografkinja: Natalija Manojlović
Oblikovanje svjetla: Aleksandar Čavlek
Glume: Vedran Živolić, Nina Violić, Tomislav Kvartuč, Petar Leventič, Lucija Šerbedžija, Ksenija Marinković, Goran Bogdan, Kristijan Ugrina, Pjer Meničanin, Barbara Prpić, Zoran Jašek
Postoje bajke s kojima smo odrastali i još uvijek odrastamo, koje nas određuju, bajke što podučavaju i gotovo ucrtavaju neumoljivom točnošću naše sudbinske vertikale. Bajke kao putokazi ili utočišta integrirane u svijet u kojem smo osuđeni na svakodnevne (ne)snalaske i čije pomične granice dovode u pitanje njegovu čvrstoću, neprestance nas vraćajući na početak. Bajke koje sažimaju arhaično vrijeme o kojem svjedoče i ono stvarno koje nam pripada te u toj dvoznačnosti nemoguće čine mogućim, izokrećući perspektive zbilje o kojoj govore. Bajke – s onu stranu nesvjesnoga.
U interpretacijama jedne od najcitiranijih bajki Hansa Christiana Andersena Ružno pače spominje se ponajčešće trauma odrastanja i potreba za ustrajnošću pri slijeđenju vlastitoga puta ma koliko neuhvatljiv on bio, spominje se nerazumijevanje sredine i nepovratni zazor prema Drugome ili drugačijem. I možda upravo ili prije svega zbog ovoga potonjeg postavljamo na pozornicu Ružno pače, u nadahnutoj adaptaciji Ivora Martinića, kako bismo potisnuli zazor ili ga barem učinili smiješnim i neprihvatljivim.
Naime, dok god živimo u svijetu u kojem se grijehom očitava biti drugačijim, a na Drugoga se upire prstom zbog njegove različitosti, ne možemo se osjećati sigurnima. Strah od Drugoga, odnosno drugačijega izaziva otpor ili agresiju, stvara onu nelagodu što je ne uspijevamo verbalizirati, već je osjećamo kao ranu koja ne uspijeva zacijeliti. Drugi kao opasnost “našem ja”, kao trajno neispunjenje naših želja, kao zločinac ili neuslišana žrtva, kao naša vječita slabost.
Andersen nas, rukopisom Ivora Martinića i Olje Savičević Ivančević, uči da su izgledi pa i oni najočitiji promjenjivi, te da se uvijek može dogoditi da netko od ružnoga pačeta u trenutku postane labudom. O toj bajci uostalom svjedočimo svakodnevno, no ponekad to, u nepokolebljivosti i iz vlastitoga narcizma, ne primjećujemo ili ne želimo primijetiti. Izliku nalazimo u poremećenoj sredini ili nesretnim vremenima ili se pak opravdavamo s nekim beznačajnim ili neutemeljenim razlozima. Zaboravljamo pri tome da je svatko od nas, barem jednom u životu, negdje, susreo neko “ružno pače”, ne dočekavši da se ono pretvori u labuda.

Trajanje: 60 minuta
Dob: 3-14 godina

 

Ponedjeljak 17. listopada 2011. u 12.00 sati
Mala scena CZK
MERKURI TEATAR ZAGREB
Jasmina Šogolj i Matjaž Koman

DJEVOJČICA I PROFESOR

učimo o Hrvatskoj
Sve ono najzabavnije, najposebnije i najljepše o Hrvatskoj dočarat će vam likovi Djevojčice i Profesora u ovoj zabavnoj avanturi, koja će vam uz šarene i zaigrane likove, raskošnu scenografiju, obilje zagonetki i igara te neobičnih dogodovština, ispričati što Hrvatsku čini tako posebnom i lijepom.
Trajanje: 50 minuta
Dob: do 12 godina

 

Ponedjeljak 17. listopada 2011. u 14.00 sati
Dvorana Centra za kulturu
Kazalište Knap- Kulturni centar Pešćenica, Zagreb
Boris Kovačević:

CABARET TRI PRAŠČIĆA

Redatelj: Boris Kovačević
Glume: Vesna Ravenšćak, Sanja Sumrak, Dino Škare / Vlatko Panić
Koreograf: Maja Kovač
Scenograf: Boris Kovačević
Kostimograf: Hana Letica
Skladatelj: Vlatko Panić i Stjepan Matanović
Majstori svjetla i tona: Marinko Radočaj i Darko Crnčević
Tri vedra, živahna, glazbeno nadarena praščića odrasla su na maloj farmi. Život im je bio pun igre i pjesme dok nisu saznali da je “svrha i smisao prasećeg života biti pretvoren u šunku, kobasicu ili paštetu.”
“Ta pjesma koju čujem u sebi, hoću li je čuti i kad budem pašteta?”, pitao se Tihomir. “Hoće li mi biti tijesno u konzervi?”, mučilo je Dobricu.
Iako im je baka pričala da je svijet pun strašnih vukova koji vrebaju male praščiće zaključili su da im je mudrije uputiti se u nepoznato. Pjevat će i plesati po gradskim trgovima i živjeti od onoga što im dobri ljudi bace u šešir.
No, nije sve išlo onako glatko kako su zamislili.
Danas svatko zna za tri praščića. O njima i nevolji koju su doživjeli s vukom priča se u cijelom svijetu. O tome se pišu knjige, snimaju filmovi, crtaju slikovnice. Jedni kažu da je bilo ovako, drugi onako, a u ovoj predstavi, oni sami, kroz glumu, pjesmu i ples, ispričat će vam kako se sve to zapravo zbilo.
Cabaret tri praščića je priča o odrastanju, o preprekama koje nas čekaju na tom putu kao i o našim slabostima u suočavanju s tim preprekama.
Trajanje: 60 minuta
Dob: 6 – 10 godina

 

Ponedjeljak 17. listopada 2011. u 18.00 sati
Dvorana Centra za kulturu Čakovec
Dječja i lutkarska scena HNK u Varaždinu
Dubravko Torjanac

STOLEK, STOLEK

lutkarska predstava
Redatelj: Dubravko Torjanac
Scenograf: Ivan Duić
Kostimograf: Ivan Duić
Lutke: Ivan Duić
Maska: Ivan Duić
Skladatelj: Dragutin Novaković Šarli
Pjesme: Vesna Kosec Torjanac
Glume: Sven Jakir, Dunja Fajdić, Darko Plovanić, matija Kezele, Zdenko Brlek, Beti Lučić
“Stolek, stolek” je lutkarska predstava koja se s jedne strane oslanja na dobro poznatu priču braće Grimm “Stoliću, prostri se”, s druge strane na usmene, tematski srodne inačice koju kao folklornu baštinu pronalazimo u našim krajevima, od Hrvatskog zagorja do Dalmacije. Predstavom se nadovezujemo i nastavljamo put njegovanja kajkavskog repertoara poglavito za djecu, kojim smo krenuli s predstavama poput “Videkl sem Jezuša”, “Norci” “Vrak Mrak i Seljo Beljo”. Vrijeme u kojem se pripovijest odvija je današnje, dakako, uz povremeno javljanje prošlosti i uz pogled otvoren prema budućnosti. Dakle, čovjek pritisnut neimaštinom odlazi od kuće potražiti sreću, spreman mu je pomoći, jasno, jedino vrag koji mu poklanja redom: kokoš koja nese dukate, stolić na kojem se pojavljuju jela, kaput iz kojeg iskaču vojnici. Novina i posebnost naše predstave je u lokalizaciji: ponajprije, pripovijest je napisana na kajkavskom dijalektu, korišten je sav raspoloživi komički (a i onaj drugi, ozbiljniji) potencijal jezika (poslovice, napitnice, štikleci), sva mjesta događanja lokalna su, pripovijest se odigrava u gradu Varaždinu, na Dravi i u Dravskoj šumi, pa čak i u Međimurju. Prilagodbom teme iz europskog kulturnog kruga na lokalne ljude i prilike postignute su dvije stvari: vlastitim koloritom i elementima iz domaće kulture obogatili smo sadržaj iz europske, pa i svjetske kulturne baštine, pri tome i spasili od zaborava dio lokalnog jezika i običaja; zatim, omogućili da nam se europska kulturna baština približi na prisan i blizak način.
Trajanje: 75 minuta
Dob: 7-14 godina

 

Utorak 18. listopada 2011. u 10.00 sati
Dvorana Centra za kulturu
Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku
Felix Salten:

BAMBI
(jedan život u šumi)

Dramatizacija i režija Miroslav Čabraja i Mladen Vujčić
Idejno rješenje scene i lutaka: Aleksandra Zubova
Oblikovatelj svjetla Ivo Nižić
Autor glazbe Gordan Tomić
Glume:
HRAST, OTAC: Ivica Lučić
BAMBI: Mladen Vujčić, (pomoćna animacija) Aleksandra Colnarić, Inga Šarić, Ivica Lučić
MAJKA: Areta Ćurković, (pomoćna animacija) Snježana Ivković
FALINA: Snježana Ivković, (pomoćna animacija) Areta Ćurković, Aleksandra Colnarić
GOBO: Inga Šarić, (pomoćna animacija) Ivica Lučić, Areta Ćurković
VJEVERICA, RONO, JELEN: Aleksandra Colnarić, (pomoćna animacija JELEN) Ivica Lučić
SVRAKA: Lidija Helajz
ČOVJEK: Zoran Grkinić
LIST 1: Miroslav Čabraja, (pomoćna animacija Lidija Helajz)
LIST 2: Mladen Vujčić, (pomoćna animacija Aleksandra Colnarić)
STANOVNICI ŠUME: Snježana Ivković, Areta Ćurković, Aleksandra Colnarić, Inga Šarić, Lidija Helajz
Jednog je dana neka mlada svraka prelijetala iznad livade. Nešto joj je bijelo i hladno padalo u oči i to se neprestano ponavljalo i lakim joj velom zastiralo vid. Oko nje su poigravale male, meke i blještavo bijele pahuljice. Lepećući krilima zastala je u letu, ustremila se naglo i uzletjela naviše. Uzalud. I tu su bile meke, hladne pahuljice i padale joj u oči. Još se jednom uspravila u letu i uzletjela još više.
Ne trudite se, draga moja – vikne joj vrana, koja je iznad nje letjela istim smjerom – ne trudite se. Tako visoko ne možete uzletjeti, da biste izmakli ovim pahuljicama. To je snijeg.
Sunčana Škrinjarić
Trajanje: 50 minuta
Dob: 5-10 godina

 

Utorak 18. listopada 2011. u 12.00 sati
Mala scena Centra za kulturu
Scena Gorica, Velika Gorica
Carlo Collodi:

PINOKIO


Redatelj: Mario Kovač
Dramaturgija: Jadranka Bargh
Scenografija i kostimografija: Patricio Alejandro
Animacija lutke: Petra Radin
Glazba: Tomislav Babić
Glumi: Filip Detelić
PINOKIO je čudesna priča bezbroj puta ispričana, no vjerujemo da će naša predstava biti posebna i originalna. Predstavu će pripremiti izniman autorski tim predvođen osebujnim redateljem Mariom Kovačem. Posebno ističemo glumca Filipa Detelića, studenta Akademije dramskih umjetnosti, inače našeg sugrađanina. Njegov angažman dvostruk je doprinos: s jedne strane doprinos mladog glumca kazališnom stvaralaštvu svog grada, a s druge strane naša potpora mladom velikogoričkom glumcu. „Pinokio“ se nastavlja na niz dosadašnjih manjih predstava za djecu nižeg uzrasta „Scene Gorica“ (Božićna haljina, Mišobox, Crtančica).

Trajanje:  45 minuta
Dob: 5 – 10 godina

 

Utorak 18. listopada 2011. u 14.00 sati
Dvorana Centra za kulturu
Gradsko kazalište lutaka Rijeka
Vedrana Balen Spinčić (prema braći Grimm)

IZGUBLJENA PRIČA – IVICA I MARICA

Redatelj: Serđo Dlačić
Autorica lutaka i scenografije: Luči Vidanović
Skladatelj: Srđan Badurina

Glume: Karin Frohlich i David Petrović
Jedno davno živjela su braća Grimm. Napisali su mnogo lijepih bajki koje i dan danas žive i inspiriraju. Jedna od njih je i bajka o bratu i sestri koji se susreću s mnogim nedaćama i fantastičnim bićima i preokretima. Tako su glumci s malim, putujućim kazalištem, iz prašnjavog kovčega izvukli na svjetlo dana tj. pod kazališne reflektore ovu staru priču i osvježenu je ispričali 200 godina nakon njena prvog zapisa. U viđenju “Ivice i Marice” riječkih lutkara, priča zadržava svoju izvornu fabulu, ali djeluje vrlo suvremeno. Osim zabave i napetosti, publika iz predstave može iščitati i plemenitu poruku o zajedništvu i pobjedi dobra nad zlim.
Ovom predstavom inaugurira se tzv. ulično kazalište koje ima tendenciju biti svima dostupno tj. doći u svako selo, mjesto, grad. Logičan odabir prve predstave ovog tipa bio je svjetski klasik dječje književnosti, jedna od najpopularnijih dječjih bajki, “Ivica i Marica”. U dramatizaciji Vedrane Balen Spinčić, s lutkama Luči Vidanović te pod redateljskim čarobnim štapićem Serđa Dlačića, glumci Karin Fröhlich i David Petrović pronašli su i pričaju ovu priču putujući posvuda.
Trajanje: 40 minuta
Dob: 3 – 12 godina

 

Utorak 18. listopada 2011. u 16.00 sati
Dvorana Centra za kulturu
Kazalište Svarog, Zagreb
Ljerka Šimara

HARFISTICA

Režija: Dubravko Sidor
Tehničko vodstvo: Jesenka Sidor
Tonski efekti: Nikolina Ćulum
Tonska obrada glazbe: Goran Kovačić
Scena i kostimi: Antun Crljen

Igraju se: Petra Vukelić, Dubravko Sidor, Davor Kavelj

KAKO HARFISTICA OTVARA DJEČJE SRCE?
Ljubi najjednostavnijim načinom što ga je moguće izmaštati: Bajkovitom pričom o djevojci koja ljubi sve što je lijepo i plemenito: prirodu, glazbu, dobru stranu ljudi, prepoznaje plemenito. Djevojka otkriva plemeniti zvuk harfe, plemenito srce priprostog mladića koji joj harfu daruje iz ljubavi. I naša junakinja postaje sviračica harfe koju s tako puno ljubavi nauči svirati tako lijepo da njezina pjesma udahnjuje život nemoćnima, doziva sunce i dotakne svačije srce; čak i srce opasnog ratnika. Pa i vladara koji u nezasluženom obilju i raskoši loše kraljuje, oslobađa nevolje.
Trajanje: 50 minuta
Dob: 5 – 11 godina

 

Srijeda 19. listopada 2011. u 10.00 sati
Dvorana Centra za kulturu
Gradsko kazalište Trešnja, Zagreb
Saša Božić:

TIJELO

Režija. Ksenija Zec i Saša Božić
Koreografija: Ksenija Zec
Dramaturgija: Saša Božić
Glazba: Damir Šimunović
Kostimi: Zdravka Ivandija
Svjetlo: Zdravko Stolnik Sljedeće izvedbe:

Igraju se: Petra Hrašćanec Herceg (SSP), Ana Mrak(SSP), Damir Klemenić, Dražen Šivak
“Tijelom o tijelu” je plesno edukativni projekt za djecu najmlađeg uzrasta, koji počiva na upoznavanju djece sa idejom i osjetilima tijela. S obzirom da najmlađa djeca ne posjeduju jasnu ideju o vlastitoj tjelesnosti, percepciji i dosezima tijela, rađa se prostor za kreativno istraživanje tijela kao objekta i prostora imaginacije, sa svim njegovim osobinama: koža, mišići, organi, osjetila.
Koreografski rad počiva na istraživnju dezintegracije ideje tijela kao cjeline: razlažući koncepte monstruoznih tijela, tijela – sistema, spojeva tijela, poigravajući se potrebom integracije tijela u jednu cjelinu: ljudsko biće.
Projektom Tijelo, Kazalište Trešnja nastavlja sa inovativnim projektima za djecu najmlađeg uzrasta, otvarajući se suradnji sa beskompromisnim suradnicima sa hrvatske nezavisne plesne i kazališne scene
Trajanje: 40 minuta
Uzrast: 3-12 godina

Srijeda 19. listopada 2011. u 13.00 sati
Scena Centra za kulturu
Mala scena Zagreb
Tony Lykos, Stefo Nantsou:

KAMENJE

Prijevod: Maja Oršić Magdić
Redatelj: Ivica Šimić
Scenografkinja:  Dinka Jeričević
Kostimografkinja: Hana Letica
Oblikovanje svjetla: Željka Fabijanić Šaravanja
Glazba: Ivanka Mazurkijević i Stanislav Kovačić
Igraju se: Marko Hergešić i Filip Lozić

Kamenje je doživjelo mnoga uprizorenja i postiglo velik uspjeh u cijelome svijetu zahvaljujući aktualnoj temi, zanimljivoj i napetoj priči koja koristi sve elemente, pa čak i stereotipe filmskih kriminalističkih potraga, te društvenoj angažiranosti, modernosti koncepta u kojem se odražava suvremeno gledanje na ulogu kazališta za djecu i mlade, ali i zbog iznimno vješto oblikovanih karaktera koji pružaju fantastične mogućnosti za glumačku igru.
Izvorna inačica teksta nastala je tijekom procesa improvizacija u kojem su autori i glumci australskoga kazališta ZEAL Theatre Company, Tom Lycos i Stefo Nantsou, stvarali  situacije i definirali dijaloge. Budući da je tako stvoren materijal izrazito “glumački”, mišljen da se može igrati u različitim prostorima i uvjetima, svaka postava, pa tako i naša, okrenuta je glumcima i radu s njima na oblikovanja karaktera i na oživljavanju situacija koje plastično dovode na scenu prostore kojima lica prolaze u svojem bijegu i potrazi.
Temeljena na vrhunskoj glumačkoj igri, osvjetljavajući problem koji se događa i u nas, tretiranjem problema s razumijevanjem i simpatijom za mlade, predstava će sasvim sigurno biti pravi mladenački kazališni hit!
Trajanje: 50 minuta
Dob: 11-16 godina

 

Srijeda 19. listopada 2011. u 17.00 sati
Dvorana Centra za kulturu Čakovec
Nick Wood:

ZNAŠ LI ZVIŽDATI JOHANNA ?

Redatelj: Dražen Ferenčina
Prevoditelj: Jasen Boko
Scenografkinja: Dinka Jeričević
Kostimografkinja: Vanda Grba
Skladatelj: Mate Matišić
Oblikovatelj svjetla: Damir Gvojić

Igraju se: Goran Koši, Mladen Kovačić

Znaš li zviždati, Johanna? je emotivna, dirljiva  i zabavna priča o međugeneracijskom prijateljstvu, ali ne onakvom kakvo nalažu norme i običaji. Djeca i starci dovoljno su ludi i zaigrani da naprave svoj svijet u kojem se dobro osjećaju i koji ih ispunjava zadovoljstvom zbog zajedničkog druženja. A da ne bi bila riječ tek o još jednoj priči tog tipa brine se dramska vještina Nicka Wooda, koji u svom dramskom pismu izbjegava konvencije isto onoliko koliko ih u svom druženju izbjegavaju Mladen i Goran. U takvoj igri godine, spol i običaji  ne igraju bitne uloge, pa isti glumac može igrati i djeda i unuka, muškarca ili ženu, čak i stablo trešnje, ako je to potrebno. Zaigrana koliko i nekonvencionalni ljudski odnosi kojima se bavi, Woodova drama pravi je primjer suvremenog izraza u dramskom pismu koji ignorira okoštale norme i pravila i koji je u stanju zaigrati se konvencijama i  odnosima, društvenim koliko i scenskim.
Trajanje: 50 minuta
Dob: 10 – 15 godina

Ulf Stark jedan je od najpoznatijih i najuspješnijih švedskih pisaca za djecu. Njegova su djela prevedena na više od dvadeset jezika, a njegov najpopularniji roman upravo je Znaš li zviždati, Johanna? napisan sredinom devedesetih. Petnaestak godina kasnije Nick Wood, poznati engleski dramatičar za djecu, adaptirao je ovaj roman u dramu napisanu u njegovom, poznatom stilu, kroz story-telling. Drama je, baš kao i roman, postigla izniman uspjeh.
Priče o međugeneracijskom odnosu – onom koji preskače jednu generaciju, roditeljsku – čest su motiv književnosti za djecu. Odnosi djedova i baka s unucima popularna su tema književnosti i drame za djecu. U ovoj verziji Starka i Wooda jedan je element nov: Mladen uopće nije Goranov biološki djed, radi se samo o dubokoj potrebi za prijateljstvom, pa obojica junaka ove priče zanemaruju biologiju kako bi
dobili dio obitelji koji im obojici nedostaje. Jer, ako Luka, Goranov prijatelj ima djeda, zašto ga ne bi i on imao? I ako svi u staračkom domu imaju unuke, zašto jednog, na kojeg bi bio posebno ponosan, ne bi imao i Mladen?
Woodova drama, baš kao i Starkov predložak, zapravo je priča o potrebi da se premosti ljudska osamljenost i nađe srodna duša za odnos, igru, povjerenje, ljubav i sve ono što je ljudima potrebno kako bi imali ispunjen život.
U takvoj se priči onda i djed, koji je gotovo već odustao od života, može ponovno penjati na stabla i krasti trešnje, može puštati zmaja, sjediti na zemlji na pikniku i raditi sve one sitne gluposti koje djeca rade, a djedovi ne bi smjeli jer tako nalažu društvene norme. No dosadne društvene norme ionako uvijek ispisuju oni u srednjim godinama, zašto bi ih onda djeca i stari poštivali i živjeli po njima?
Zato je Znaš li zviždati, Johanna? i polučila takav uspjeh na svjetskim scenama, a naša produkcija pridružuje se ovom emotivnom pozivu na igru i suprostavlja se dosadnom svijetu odraslih koji nas, budimo
iskreni, često laže o tome što smijemo raditi, a što ne. 

                                                               Jasen Boko

 

Četvrtak 20. listopada 2011. u 10.00 sati
Dvorana Centra za kulturu Čakovec
Gradsko kazalište Žar ptica Zagreb
Mato Lovrak:

DRUŽBA PERE KVRŽICE
Dramatizacija i režija: Oliver FRLJIĆ
Koreografkinja: Sandra BANIĆ-NAUMOVSKI
Scenografi: Leo VUKELIĆ i Iva Matija BITANGA
Kostimografkinja: Sandra DEKANIĆ
Kompozitor: Damir ŠIMUNOVIĆ
Autor songova: Oliver FRLJIĆ
Oblikovatelj rasvjete: Goran JURKOVIĆ
Igraju se:
Pero Kvržica – Zoran PRIBIČEVIĆ
Milo dijete – Ante KRSTULOVIĆ
Medo – Sven MADŽAREVIĆ
Šilo – Tomislav KRSTANOVIĆ
Budala – Andrej DOJKIĆ
Divljak – Bruno KONTREC
Učitelj, Bunar i Mihael – Drago UTJEŠANOVIĆ
Mlin – Berislav TOMIČIĆ
Marija – Gorana MARIN
Danica – Natalija ĐORĐEVIĆ
Kako za današnje klince i klinceze igrati “Družbu Pere Kvržice”? Kako im objasniti što su to sloga i nesebičnost, te da kruh ne raste na policama supermarketa? Kako oživjeti jedno prošlo vrijeme u kojem su djeca čuvala krave u današnjem vremenu kad većina djece nikada uživo nisu vidjela kravu?

Iz današnje perspektive, egzotični svijet romana “Družba Pere Kvržice” aktualan je jer govori o vrijednostima o kojima najmlađi naraštaj danas gotovo ništa ne zna. Nasuprot svijetu odraslih u kojem vladaju nesloga, pohlepa i uski osobni interesi, Pero i družba se stavljaju u službu općeg dobra. Oni, bez ikakve naknade, popravljaju stari zapušteni mlin.
Njihov poduhvat postaje jedna vrsta utopijskog projekta, ogledni uzorak jednog boljeg, nesebičnijeg svijeta. Oni rade ono što odrasli nisu sposobni napraviti.
Ova predstava nastala je kao pokušaj da se upravo te vrijednosti Lovrakovog djela stave u prvi plan. Ona razvija kazlišni jezik koji je brz i blizak senzibilitetu današnje djece. Bez idealiziranja svijeta u kojem žive, ali i njihove male zajednice, “Družba Pere Kvržice” na kraju pokazuje da je zajedničkim naporom, solidarnošću i spremnošću na različite poteškoće moguće, barem i kratkoročno, izgraditi nešto bolje od onog u čemu živimo.

U predstavi se, uz samog Peru i družbu, kao lik pojavljuje i Mlin koji nas vodi kroz najvažnije epizode njihove avanture. Zahvaljujući njegovim komentarima i prepričavanju, Lovrakov svijet postaje prepoznatljiv i današnjim klincima i klincezima. Nestale su krave, čuvanje kojih je junacima “Družbe” bila najnormalnija stvar. Nestala je vidra koju je Pero ulovio i prodajom njenog krzna zaradio potrebne novce za dovršenje obnove mlina. Sam Mlin će nam morati objasniti što je to bunar i da se voda nije oduvijek kupovala u bočicama. Ali uz sve to na površini drugačije, osnovna ideja – zajedništo i solidarnost kao preduvjeti da se stvori jedan bolji svijet – je tu.
Oliver Frljić

Trajanje: 50 minuta
Dob: 6 – 12 godina

 

Četvrtak 20. listopada 2011. u 14.00 sati
Dvorana Centra za kulturu
Gradsko kazalište mladih Split
Ivica Ivanec:

MAČAK S ONOGA SVIJETA

Redatelj: Ladislav Vindakijević
Igraju: MIA ROKNIĆ, VINKO MIHANOVIĆ, NADA KOVAČEVIĆ, LIDIJA FLORIJAN, SLAVKO SOBIN, ANA GRUICA, FILIP GOLUBOVIĆ te polaznici Dramskog studija za mladež GKM Split
“Mačak s onoga svijeta” pripovijeda o mudrom mačku koji upada u mnoge avanture i smiješne situacije, a sve u želji da pomogne svom siromašnom gospodaru, mladiću koji je njega, mačka, naslijedio posljednjom voljom oca. Domišljati mačak dolazi do visokog položaja u kraljevstvu koje, zahvaljujući lošoj vladavini okrunjenih glava i njihovih ministara, proživljava teška vremena… Ivica Ivanac duhovito se poigrao tekstom poznate bajke Charlesa Perraulta “Mačak u čizmama”, gradeći svojom stvaralačkom imaginacijom posve novo i originalno djelo: priču punu čudnih, zanimljivih, a nadasve zabavnih i smiješnih događaja i napetih situacija.

Trajanje: 60 minuta
Dob: 10 – 15 godina

 

Petak 21. listopada 2011. u 10.00 sati
Scena Centra za kulturu
Dječje kazalište Dubrava Zagreb
Renata Carola Gatica (prema dramskom tekstu Lane Šarić: VREMEPLOV)

MALA DJECA, VELIKI LJUDI

Režija: Renata Carola Gatica
Dramatizacija: Renata Carola Gatica i Natalija Manojlović
Scenski pokret: Natalija Manojlović
Scensko opremanje predstave: Tatjana Lisac
Autor glazbe: Mihael Nikolić
Grafičko oblikovanje: Joško Gamberožić
Izrada scenografije i rekvizita: Domagoj Klasić, Marijo Mišak i grupa GLOP Dramskog studija DKD-a (Tatjana Lisac, Paolo Tišljarić, Vesna Marinković)
Krojački radovi: Vesna Marinković
Ton-majstor: Dino Čosić
Majstor rasvjete: Dražen Čretni
Scenska tehnika: Domagoj Klasić

Igraju se: Luka Juričić, Dean Krivačić, Tomislav Krstanović, Igor Kovač
Glas Marije Jurić Zagorke: Andrea Cindrić (polaznica Dramskog studija DKD-a)

Kako mala djeca postaju veliki ljudi, gledamo kroz povijesne događaje koje su predvodili mali revoluconari.
Nitko nije rođen kao veliki čovjek, ali mala djeca mogu imati velike ideje koje vode korak bliže ispravnijem svijetu. Uz hrabrost kakvu ima mali Zvonimir, budući kralj, uz odlučnost kakvu ima mali Matija Gubec ili upornost malih Ivice i Janice, događaju se veliki prevrati u povijesti svijeta a oni, mali revolucionari, postaju veliki ljudi.
Ove velike ljude u predstavi susrećemo kao djecu, ali već kao mali, oni sa sobom nose duh dobre promjene.
Odabrali smo deset priča iz hrvatske povijesti. U njima pratimo kako je deset malih junaka u svojem vremenu nosilo svoje revolucionarne ideje i na koji način su njima uspjeli promijeniti svijet nabolje. Kada se okrenemo u povijest, tamo možemo naći puno više od desetero male djece a velikih ljudi. Umjesto da izbrojimo sve prošle, u predstavu smo pozvali sadašnje male revolucionare. Interakcijskom igrom s djecom iz publike, želimo im približiti ideju revolucionarnog duha tako da ga u njima probudimo, dozvoliti im da mijenjaju predstavu kao što mogu promijeniti povijest. I podsjetiti ih da svatko od nas može promijeniti svijet i svatko od nas može biti dio povijesti.

Trajanje: 50 minuta
Dob: 7 – 14 godina

 

Petak 21. listopada 2011. u 14.00 sati
Dvorana Centra za kulturu
Kazališna družina Pinklec Čakovec u koprodukciji sa Dječjim kazalištem Dubrava Zagreb
Roald Dabla

MATILDA


Dramatizacija i režija: Oliver Frljić
Asistent redatelja: Paolo Tišljarić
Scenografija: Mirta Vekić
Kostimografija: Modni studio Artiđana
Scenski pokret: Sandra Banić Naumovski
Autor glazbe: Damir Šimunović
Igraju se: Karolina Horvat (Matilda), Marija Kolb (Majka, gđica Grdobina), Bruno Kontrec (Otac, učenik), Petar Atanasoski (Brat, Učenik, Policajac), Lada Bonacci (Učiteljica)
Poznati roman Roalda Dahla MATILDA, našoj publici poznatiji po filmu Dannya DeVita, sada dobiva i svoje prvo hrvatsko kazališno uprizorenje. Priča je to o iznimno darovitoj djevojčici koja ima nadnaravne moći. Međutim, u obiteljskom krugu njezina darovitost nije dobrodošla. I tako će ostati sve do prvog dana škole kada Matilda upoznaje svoju učiteljicu. Od tada se Matildin život naglo mijenja. Kako se odnos učenice i učiteljice pretvara u iskreno prijateljstvo, događaju se i velike promjene u Matildinoj obitelji.
U brzom tempu, prolazeći kroz najvažnije epizode Dahlova romana, ova predstava govori o onome što je već odavno dio dječje svakodnevice – roditelji zaokupljeni poslom i egzistencijom, ali ovdje dovedeni do karikature i ekstrema. Ispod naoko duhovite površine, krije se priča o zanemarivanju djeteta. Na sreću, ovo je priča sa sretnim završetkom. Ono što ne dobiva u obitelji, Matilda će pronaći u liku učiteljice. I tu počinje jedna nova priča – priča o razumijevanju, potpori i ljubavi.
Trajanje: 40 minuta
Dob: 6 – 11 godina

 

www.assitej-croatia.net