Austrijski kulturni forum u Zagrebu

Centar za kulturu Čakovec

izložbeni prostor

  • četvrtak 14. veljače 2013. – 12. ožujka 2013.

putujuća dokumentacijska izložba Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu

FILM «Sehnsucht «Nach dort»

 

Prigodom obilježavanja 150. godišnjice rođenja Gustava Klimta Austrijski kulturni forum posvećuje putujuću izložbu tom znamenitom austrijskom slikaru, prikazujući jezgrovito najvažnije trenutke iz njegova života i djela. Izložba je sastavljena prema konceptu austrijske povjesničarke umjetnosti Sandre Tretter, mag.

Izložba dolazi u Čakovec nakon uspješne prezentacije u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku, Sesvetama i Dubrovniku.

Izložbu će otvoriti povjesničarka umjetnosti Karmen Farkaš, prof.

Gustav Klimt (Beč, 14. srpnja 1862. – Beč, 6. veljače 1918.) bio je najvažniji slikar austrijske secesije s izrazito istančanim simbolističkim stilom.

Život Gustava Klimta podudara se sa zlatnim dobom Beča s kraja stoljeća. Bilo je to vrijeme umjetničke obnove i umjetničkog bunta te rađanje modernizma. Nova umjetnost, art nouveau, donosi svoje samosvjesne i dekadentne pravce u slikarstvu i literaturi, kroz koje se provlačila snažna opčinjenost erotikom. Bio je to Freudov Beč, koji je izvana još bio u duhu viktorijanskog morala, ali neobuzdano ponašanje bila je glavna tema dana. Bečka zanesenost erotikom našla je u Klimtu velikog pjesnika. Ni jedan drugi umjetnik nije tako slavio Erosa, a iznad svega žene, kao muze vampa i konačnog ispunjenja svrhe života.

Njegovo slikarstvo ispunjeno je naturalističkim prikazima erotskog i težnjom da platna ispuni sjajnim zamršenim dekoracijama. U njegovim najpoznatijim radovima, kao što je Poljubac, osjećaji i dekorativna prekomjernost sjedinjeni su na veličanstveni način.

  • Gustav Klimt – Život i djelo

Gustav Klimt bio je jedan od najvećih bečkih slikara secesije, jedinstvenog i originalnog umjetničkog izričaja. Godine 1897. skupina umjetnika, koja je željela raskinuti s tradicijom i akademizmom osnovala je secesiju, pravac nove umjetnosti čiji je prvi predsjednik bio sam Klimt. Bilo je to vrijeme umjetničkog bunta te rađanja modernizma, vrijeme Freudovog Beča, arhitekta Otta Wagnera, Mahlera, vladajuće visoke i konzervativne buržoazije koja je bila istovremeno otmjena, konzervativna i dekadentna.

Gustav Klimt rodio se 14. srpnja 1862. u bečkom predgrađu Baumgartenu i bio je drugo od sedmero djece rođen od oca češkog emigranta koji nije uspio kao zlatar te su djeca Klimtovih rasla u neimaštini. U ranoj mladosti završio je Visoku školu za umjetnost i obrt te je dobivao mnoge narudžbe za ukrašavanje javnih zgrada koje su se gradile 1880. i 1890. Oslikavao je zgrade bečke secesije, bečki Burgtheater, freske za aulu sveučilišta i palaču Stoclet u Bruxellesu.

Središnja tema Klimtove umjetnosti bili su ženski portreti prikazani kao femme fatale, žene muze, žene koje su bile konačno ispunjenje svrhe života. Često prikazuje portrete iz otmjenog i visokog društva kao što su portreti Adele Bloch-Bauer i Emilie Floge ili aktove kao što su Judita i Danaja te se u njima vidi snažno slavljenje Erosa i opčinjenost ljubavnim i ženstvenim senzualzimom. Lica tih portreta savršeno su realistična kao i detalji njihovih ruku, dok su haljine plošne i dvodimenzionalne, natrpane simbolističkim ornamentima geometrijskog, cvjetnog i apstraktnog motiva koji je stiliziran i često zamršen. Bio je to izvanredan spoj figurativnog i apstraktnog, prekrasne elegancije i reda u prekomjernoj dekoraciji koja je nastala pod utjecajem bizantskih i ravenskih mozaika. Upravo ti portreti omogućavali su mu ugodan život bez državne potpore te se tako borio za slobodu u umjetnosti, odnosno umjetnost oslobođenu bilo kakve cenzure.

Proslavio se slikom Poljubac (1907.-1908.) kao i portretom Adele Bloch-Bauer koja su vrhunska remek djela iz njegove takozvane zlatne faze gdje dominira puno zlatne boje nanošene gusto (impasto) gotovo do reljefnog ispupčenja.

Ostala poznata djela su mu freske Pravo, Medicina i Filozofija – nestale u požaru 1945., rađene za aulu Sveučilišta. Njima je izazvao bunt i revolt bečkih intelektualaca, slaveći sudbinu iznad moći medicine, pobjedu tame iznad pravde i zakona i tjeskobnu egzistenciju čovjeka bez cilja u filozofiji.

U bečkom Hramu secesije 1902. godine izradio je takozvani Beethovenov friz slaveći Beethovenovu 9. simfoniju i odajući tako počast geniju čija je glazba trebala spasiti dušu čovječanstva. Friz se sastoji od tri dijela: Žudnja za srećom, Neprijateljske sile i Oda radosti.

Svakako treba spomenuti egzotične mozaike i friz u vili Stoclet u Buxellesu rađen za bogatog belgijskog industrijalca. Tu se posebno ističu Drvo života, Iščekivanje i Ispunjenje. S dominacijom apstraktnih i egzotičnih motiva, stilizirane i geometrizirane spirale pod utjecajem ravenskih mozaika i orijentalne umjetnosti Dalekog Istoka.

Jedan od omiljenih motiva bili su mu i pejsaži koji su se i dobro prodavali. Nastali su u trenucima meditacije, opuštanja i odmora. Volio je slikati cvijeće, suncokrete, polja makova, vrtove i voćnjake. Ljeto provodi na jezeru Attersseu sa voljenom Emili pa tako nastaje serija slika sa dvorcem Kammer na Attersseu, u kojem izostaju ljudski likovi. Slikao ga je u čamcu da bi svoj slikarski stalak postavio na sredini jezera, po uzoru na impresionista Moneta. Ovdje se vide i utjecaji kubizma i fovizma – Matissea. Zlatno doba završava pod utjecajem ekspresionista Egona Schilea što se vidi u tamnijoj paleti boja slikajući otmjene dame sa crnim šeširima ili sliku Smrt i život koja i jest bila središnja tema njegove umjetnosti.

Gustav Klimt umro je 6. veljače 1918. u Beču od posljedica moždanog udara i zasigurno je bio jedan od glavnih osnivača moderne umjetnosti svog vremena. Iako nije bio buntovnik izborio se za novu i drugačiju umjetnost, bio je čovjek od malo riječi koji se klonio javnosti i društva, slaveći u svojim djelima Eros – ljubav, život i smrt.

                                                                             Karmen Farkaš, prof.

 

  • Radno vrijeme

Izložbeni prostor Centra za kulturu Čakovec

ponedjeljak, utorak i petak 10.00 – 12.00 i 16.00 – 20.00 sati

srijeda i četvrtak 10.00 – 12.00 i 18.00 – 20.00 sati

subota i nedjelja 16.00 – 20.00 sati

  • (prema dogovoru za najavljeni organizirani posjet)