{"id":61917,"date":"2026-09-15T11:31:18","date_gmt":"2026-09-15T09:31:18","guid":{"rendered":"https:\/\/czk-cakovec.hr\/hr\/?p=61917"},"modified":"2026-09-15T11:31:19","modified_gmt":"2026-09-15T09:31:19","slug":"lidija-bajuk-intervju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/czk-cakovec.hr\/hr\/lidija-bajuk-intervju\/","title":{"rendered":"LIDIJA BAJUK – intervju"},"content":{"rendered":"\n

<\/a>Jesenski dio sezone Tribine \u010cakovec \u010detvrtkom<\/em> otvorit \u0107emo koncertom \u010cakov\u010danke s adresom u Zagrebu Lidije Bajuk koja ove godine slavi 40 godina glazbene karijere. Glazbenica, knji\u017eevnica, etnologinja i antropologinja Lidija Bajuk najprije je radila kao u\u010diteljica i knji\u017eni\u010darka, od 1999. godine do 2012. bila je samostalna umjetnica, a od 2012. znanstvenica je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu te vanjska suradnica na Filozofskom fakultetu i Fakultetu hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Objavila je \u0161est zbirki poezije, \u010detiri knjige proze, znanstvenu knjigu Me\u0111imurska popevka<\/em>, sedam studijskih i jedan koncertni album. Sura\u0111ivala je s eminentnim doma\u0107im (Dunjom Knebl, Andrijom Maroni\u0107em, Stjepanom Ve\u010dkovi\u0107em, grupama Legen<\/em>, Cinku\u0161i<\/em>, Paganini bend<\/em> i Postolar Tripper<\/em>, Ansamblom Lado<\/em>, Ivicom Perclom, Matijom Dedi\u0107em, Krunoslavom Leva\u010di\u0107em, klapom Cambi<\/em>, Bornom \u0160ercarom, Stanislavom Kova\u010di\u0107em, Josipom Lisac, Goranom Baretom, Tomislavom Golubanom, Zoranom Majstorovi\u0107em\u2026) i stranim glazbenim izvo\u0111a\u010dima (Vladom Kreslinom, Peterom Hwoschom, Ir\u00e9nom Lov\u00e1sz, Seanom i Jamesom Cannonom), kao i s brojnim me\u0111imurskim glazbenicima (Tetom Lizom, Marijom Tuksar Micikom, Ladislavom Vargom, Markom \u017derjavom, Bo\u017eidarom Bogdanom, Pjeva\u010dkim zborom Josip \u0160tolcer Slavenski<\/em> \u010cakovec, Pjeva\u010dkim kvintetom Horvat<\/em>, KUU Zasadbreg, Palov\u010dankama<\/em>, Limenom glazbom Belica, Tambura\u0161kim sastavom Biseri Me\u0111imurja<\/em> \u017di\u0161kovec, KUU Zlatna korita<\/em>, Leom \u0160prajc, Nevenom Kolari\u0107em).<\/p>\n\n\n\n

<\/a>Scenaristica je HRT-ovih obrazovnih emisija Pri\u010da o \u017eveglici<\/em> i Suncokret: Ekologija duha, ekologija pam\u0107enja<\/em> Marije Jovi\u0107, dokumentaraca Nagri\u0161pane traverse<\/em> i Kartolina iz Krive kale<\/em> Ante Rozi\u0107a te Me\u0111imurska popevka \/ A Folk Song of Me\u0111imurje<\/em> za UNESCO. Kao koordinatorica izme\u0111u Ministarstva kulture i medija RH i lokalne zajednice sudjelovala je u uvr\u0161tavanju me\u0111imurske popevke<\/em> na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne ba\u0161tine \u010dovje\u010danstva i na za\u0161titi \u017denskog kolendavanja na podru\u010dju \u017eupe Smokovljani u Dubrova\u010dkom primorju<\/em> na nacionalnoj razini. Kao etnoglazbenica nastupala je \u0161irom Hrvatske te u Sloveniji, BiH, Vojvodini, Makedoniji, Gr\u010dkoj, Austriji, Ma\u0111arskoj, \u010ce\u0161koj, Italiji, Francuskoj, \u0160vicarskoj, Velikoj Britaniji, Njema\u010dkoj, Ukrajini, Rusiji, Nepalu, Tibetu, Kanadi, Kolumbiji, Brazilu i Argentini. Pro\u010delnica je Odjela za arheologiju i etnologiju MH, \u010dlanica Hrvatskog dru\u0161tva skladatelja, Hrvatskog etnolo\u0161kog dru\u0161tva i P.E.N.-a, a u \u010detiri mandata bila je \u010dlanica Upravnog odbora Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika. Dobitnica je jedne inozemne i petnaest doma\u0107ih umjetni\u010dkih nagrada, me\u0111u kojima su Goran<\/em> za mlade pjesnike<\/em> (1991.), Ve\u010dernjakova ru\u017ea<\/em> (2001.), Porin<\/em> (2006., 2015.), Franjo Ksaver Kuha\u010d<\/em> Hrvatskog dru\u0161tva skladatelja (2014.) i dva puta Milovan Gavazzi<\/em> Hrvatskoga etnolo\u0161kog dru\u0161tva (2019., 2021.). Odlikovana je Zlatnom plaketom Grada \u010cakovca<\/em> (1998.) i progla\u0161ena po\u010dasnom gra\u0111ankom Me\u0111imurske \u017eupanije(2021.).<\/p>\n\n\n\n

Nakon slavljeni\u010dkog koncerta u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski<\/em>, Lidija Bajuk obilje\u017eit \u0107e 40 godina karijere u rodnom Me\u0111imurju, 24. rujna u Centru za kulturu \u010cakovec u 19 sati. Tim smo povodom s Lidijom Bajuk razgovarali o njezinim glazbenim po\u010detcima i uzorima, o hrvatskoj etno glazbenoj sceni, o njezinom kantautorstvu i o tome \u0161to priprema za \u010dakove\u010dki koncert 24. rujna.<\/p>\n\n\n\n

Slavljeni\u010dkim koncertom u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski<\/em> u velja\u010di 2026. godine obilje\u017eili ste 40 godina od prvog zagreba\u010dkog koncerta. Kada i gdje se to dogodilo?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ishodi\u0161na to\u010dka obilje\u017eavanja \u010detrdesetogodi\u0161njeg glazbovanja prvi je moj zagreba\u010dki koncert, iako sam prije toga ve\u0107 nastupala u Me\u0111imurju za manji krug publike, kao \u0161to su predstavljanja knjiga lokalnih knji\u017eevnika i otvaranja izlo\u017eba likovnih umjetnika. Naime, kao zagreba\u010dka studentica \u017eivjela sam u Studentskom domu \u0160ara<\/em> u kojem su bila dobro organizirana sportska, kulturna i glazbena doga\u0111anja. De\u010dko moje cimerice, Dubrov\u010danin Pero Maldini, svirao je gitaru, pa bismo katkad i zajedno zasvirali. Budu\u0107i da je tada bio voditelj domskih kulturnih aktivnosti, predlo\u017eio je da svoj prvi zagreba\u010dki koncert odr\u017eim u domskoj dvorani.<\/p>\n\n\n\n

To se i dogodilo 2. o\u017eujka 1985. godine, kada sam samostalno izvela nekoliko pjesama Joan Baez, Boba Dylana, Leonarda Cohena i Harryja Belafontea, priklju\u010div\u0161i im poznatije me\u0111imurske i dvije-tri vlastite pjesme. U publici su bili \u010dak i studenti iz drugih domova, dvorana je bila prepuna. Nakon koncerta, zaredali su se pozivi za nastupe u Klubu istarskih studenata, u KSET-u, u\u017eivo na slu\u0161anom Radiju Velika Gorica, na Kontraviziji<\/em> u SKUC-u… Bila sam novo ime na zagreba\u010dkoj glazbenoj sceni, djevojke s gitarom tada ba\u0161 i nisu bile \u010desta pojava kod nas.<\/p>\n\n\n\n

Koji ste repertoar tada izvodili?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osim autorskih pjesama, Joan Baez je pjevala i tradicijske pjesme Engleske, Irske, SAD-a i ne-engleskih govornih podru\u010dja. Njezin me repertoar nadahnuo i pomislila sam da bih i ja mogla uz gitaru izvoditi manje poznate me\u0111imurske pjesme jer nisam htjela pjevati one poznate. Priklju\u010dila sam im vlastite stihove i stihove hrvatskih pjesnika iz vlastitoga skladateljskog opusa. To je uglavnom i moj dana\u0161nji repertoar.<\/p>\n\n\n\n

Koga biste istaknuli kao glazbene uzore?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Osim ve\u0107 spomenutih uzora, bitna mi je i jedna me\u0111imurska pjeva\u010dica, iznimna a cappella<\/em> pjeva\u010dica Marija Tuksar Micika iz vrati\u0161ine\u010dkog KUD-a Dr. Vinko \u017dganec<\/em>. Svi znamo za Tetu Lizu iz Donje Dubrave, koja je pozornost plijenila svojom sna\u017enom interpretacijom i ekstrovertirano\u0161\u0107u i izvan Me\u0111imurja. Pripisujem to \u2013 pola u \u0161ali, pola u zbilji \u2013 otvorenosti ravni\u010darskoga donjeg Me\u0111imurja. Nasuprot njoj, Micika je pjevala lirski suptilno i introvertirano, kakvo je gornje Me\u0111imurje.<\/p>\n\n\n\n

Na\u017ealost, obje spomenute pjeva\u010dice vi\u0161e nisu \u017eive, ali njihova iznimna interpretacija me\u0111imurske popevke<\/em> dostupna nam je na objavljenim nosa\u010dima zvuka kao svojevrsni putokaz za promi\u0161ljanje o neuniformiranoj izvedbi tradicijske glazbe. Naime, kad na svojim radionicama i predavanjima pri\u010dam o me\u0111imurskim pjesmama, nagla\u0161avam da teta Liza nije i ne bi trebala biti kanon. Ona je uzor pjeva\u010dima koji mogu pjevati poput nje, no kad se netko forsira, a nema tako sna\u017ean glas, zvu\u010di izvje\u0161ta\u010deno. Teta Liza i Micika dvije su fantasti\u010dne me\u0111imurske pjeva\u010dice, u interpretativnom smislu zanimljivo su suprotstavljene druga\u010dijom prirodnom vokalnom tehnikom.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 ste na po\u010detku glazbene karijere dobili priliku nastupati kao predizvo\u0111a\u010dica Joan Baez, a prije toga i blues<\/em> pjeva\u010du Johnu Mayallu. Kako je do\u0161lo do tih nastupa?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Spletom okolnosti moje tada\u0161nje \u010dakove\u010dko dru\u0161tvo i ja jednom smo se na\u0161li na ro\u0111endanu Tonija Sabola, glazbenika i promotora stranih glazbenika u Hrvatskoj. Na ro\u0111endanima je bilo uobi\u010dajeno svirati u\u017eivo, nije bilo DJ-eva kao danas. Toni se odu\u0161evio i rekao mi: Ti \u0107e\u0161 svirati prije Johna Mayalla kojeg uskoro dovodim u Jugoslaviju.<\/em> Bilo je to 1987. godine. Prvi koncert Mayall je odr\u017eao u Ljubljani, drugi u \u010cakovcu, tre\u0107i u Beogradu. Njegov klavijaturist \u010duo me u Ljubljani i rekao Mayallu za mene. Na \u010dakove\u010dkom koncertu Mayall je si\u0161ao u publiku da bi me \u010duo, vidjeli su ga moji prijatelji koji su do\u0161li na koncert.<\/p>\n\n\n\n

Na zajedni\u010dkoj hotelskoj ve\u010deri nakon beogradskog koncerta, Mayall me pozvao na nastavak europske turneje i predlo\u017eio mi odlazak u Los Angeles u kojem bi mi osigurao posao studijskoga prate\u0107eg vokala. Budu\u0107i da tada jo\u0161 nisam putovala i nisam imala putovnicu, predlo\u017eio mi je da mu se pridru\u017eim kad sredim dokumentaciju. Netko od njegova osoblja dao mi je pisani raspored turneje, no nisam oti\u0161la. \u010cesto puta su me u intervjuima pitali je li mi \u017eao zbog toga. Tko zna \u0161to bi bilo… Tada ne bih pjevala hrvatske tradicijske pjesme. Kad \u010dovjek ne\u0161to voli, ne pla\u010de za prolivenim mlijekom. Ne vidim u tome propu\u0161tenu \u0161ansu jer imam zanimljiv \u017eivot. No, Mayallov poziv bio je velika gesta iznimnog glazbenika i sna\u017ean poticaj za moja glazbeni\u010dka nastojanja.<\/p>\n\n\n\n

Dvije godine kasnije Toni je organizirao koncert Joan Baez u Ljubljani i u Zagrebu. Nastupala sam kao predizvo\u0111a\u010d zajedno sa slide<\/em> gitaristom \u0110or\u0111em Mini\u0107em. Na tonskoj probi u Maloj dvorani Doma sportova uo\u010dila sam \u0161arenu to\u010dkicu u zadnjem redu. Budu\u0107i da sam kratkovidna i nisam imala nao\u010dale, ni slutila nisam da je to Joan, odjevena u \u0161arenu ljetnu haljinu. Sva sre\u0107a da je nisam prepoznala, bila bih zamrla na probi da jesam! Upoznale smo se i rekla mi je da joj je drago da ba\u0161 ja nastupam prije nje i da poslije koncerta svratim do njezine garderobe. Tada mi je darovala svoj songbook<\/em> i audio-kasetu s posvetom, \u0161to sam sa\u010duvala, a darovanu sam trzalicu izgubila. I taj je doga\u0111aj utjecao na moje glazbeni\u010dko samopouzdanje.<\/p>\n\n\n\n

Devedesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a bili ste jedna od za\u010detnica hrvatske etno scene. Zajedno s Dunjom Knebl i grupom Legen<\/em> 1995. snimili ste legendarni live<\/em> album Ethno Ambient Live<\/em> u kultnom klubu Gjuro II<\/em> u Zagrebu. Kako je do\u0161lo do tog albuma i kakva je bila hrvatska etno scena devedesetih?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Godinu dana ranije u lokalnim sam novinama pro\u010ditala da \u0107e na obljetnici me\u0111imurskih medara u \u010dakove\u010dkom biv\u0161em Domu sindikata Dunja Knebl pjevati me\u0111imurske pjesme koje je kao ne-Me\u0111imurka zavoljela jo\u0161 dok je \u017eivjela u SSSR-u. Tamo smo se upoznale i Dunja mi je spomenula grupu Legen<\/em> \u010diji je nastup nedavno bila slu\u0161ala na Zrinjevcu, pozvav\u0161i me da zajedno gostujemo u TV-emisiji Dobro jutro, Hrvatska<\/em>.Iste godine nastupale smo u dana\u0161njem Teatru &TD<\/em> gdje nas je gledala nedavno preminula Zorica Vitez, biv\u0161a ravnateljica Instituta za etnologiju i folkloristiku te umjetni\u010dka voditeljica Me\u0111unarodne smotre folklora u Zagrebu. Pozvala nas je da odr\u017eimo etnokoncert Nadahnute ba\u0161tinom<\/em>, to je bio prvi etnokoncert zagreba\u010dke Me\u0111unarodne smotre folklora.<\/p>\n\n\n\n

Spletom okolnosti Legen<\/em> je ubrzo u nekada\u0161njem Klubu mladih Centra za kulturu \u010cakovec odr\u017eao koncert koji me kao vjernu slu\u0161ateljicu alternativne glazbe posve za\u010darao. Nakon koncerta smo se upoznali i to je bio po\u010detak na\u0161e skora\u0161nje glazbene suradnje. Zajedni\u010dki koncert odr\u017eali smo 19. listopada 1995. u zagreba\u010dkom kultnom klubu Gjuro II<\/em>, a na njega su do\u0161li svi zagreba\u010dki alternativci. Tada je glazbena i slikarska alternativna scena bila zanimljiva, anga\u017eirana i sveprisutna.<\/p>\n\n\n\n

Zatim sam u rano prolje\u0107e 1996. samostalno pozvana u emisiju Dobro jutro, Hrvatska<\/em> za koju je Neboj\u0161a Stija\u010di\u0107, tada\u0161nji televizijski novinar i sada\u0161nji \u010dlan Cinku\u0161a<\/em>, u Me\u0111imurju o meni snimio reporta\u017eu. Budu\u0107i da su u to vrijeme Hrvatskom harale viroze i dan je bio bljuzgav, emisiju su gledali i oni koji je ina\u010de ne gledaju. Spletom okolnosti, bolestan je bio i Jasenko Houra iz Prljavog kazali\u0161ta<\/em>, pa sam mu zapela za uho i uskoro potpisala svoj prvi diskografski ugovor s njihovom izdava\u010dkom ku\u0107om Crno-bijeli svijet<\/em>. A budu\u0107i da smo Dunja, Legen<\/em> i ja tada bili bliski, u\u017eivo snimljen koncertni album Ethno Ambient Live<\/em> najprije smo objavili na audio kaseti, a onda i na CD-u u suizdava\u0161tvu Kopito Recordsa<\/em> i Crno-bijelog svijeta<\/em>. Zahvaljuju\u0107i suradnji s Prljavcima<\/em>, na njihovom obljetni\u010dkom koncertu 1997. u Lisinskom<\/em> uz Simfonijski orkestar i Zbor HRT-a pod ravnanjem maestra Igora Kuljeri\u0107a kao go\u0161\u0107a sam otpjevala Hourinu pjesmu Ptico malena<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Godine 1997. sudjelovali ste na Dori<\/em> s pjesmom Zora-djevojka<\/em>, a iste ste godine objavili prvi samostalni studijski album, tako\u0111er u izdanju Crno-bijelog svijeta<\/em>.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na Dori<\/em> sam bila peta bez i\u010dijeg lobiranja. Ispred mene bili su rangirani samo Tuti\u0107evi, Hulji\u0107evi i Runji\u0107evi izvo\u0111a\u010di, a ja sam se pojavila kao padobranka s vlastitim stihovima na vlastitu melodiju. Dizajnersku haljinu za nastup darovala mi je moja izdava\u010dka ku\u0107a. Nisam bila odjevena \u0161ljoki\u010dasto kao druge izvo\u0111a\u010dice, odudarala sam i pjesmom i izgledom. Na Doru<\/em> sam oti\u0161la da bih skrenula pozornost na etno glazbu koju smo Dunja Knebl, grupa Legen<\/em> i ja utemeljili. Pokazalo se da je to bio dobar potez \u2013 ubrzo se pro\u010dulo za etno glazbu. Uslijedili su brojni intervjui, nije bilo medija kojem nisam bila zanimljiva. Taj se PR<\/em> spontano odigravao u ratno doba nabijeno nacionalnim zanosom. I \u010dasni medijski glazbeni urednici \u2013 Darija Marjanovi\u0107, Ante Batinovi\u0107, Zvonko Varo\u0161anec, Vasilj Sikorski, Maja Martinez, Sonja Gospodneti\u0107, Darko Glavan, Delimir Re\u0161icki, Davor Hrvoj, Velid \u0110eki\u0107, Denis Leskovar i drugi \u2013 bili su poprili\u010dno zainteresirani za nas jer smo im se kao glazbenici svi\u0111ali. Oni nisu bili kao brojni dana\u0161nji koji s pojedinim menad\u017eerima dijele dobit od u\u010destalog emitiranja pjesama. Spomenula bih izuzetan televizijski koncept autora Ante Batinovi\u0107a, emitiranje glazbenih spotova u Hrvatskom glazbenom programu<\/em> neposredno prije Dnevnika<\/em> tih 90-ih godina. Svaki glazbeni \u017eanr bio je predstavljen spotovima to\u010dno odre\u0111enog dana u tjednu. Budu\u0107i da smo bili nova glazbena imena i da su se na\u0161i spotovi emitirali zajedno sa spotovima druge alternativne glazbe, a ne sa srednjostruja\u0161kim i folklornim, tada\u0161nja nas je mla\u0111a publika prihvatila jer je bila sklonija alternativnoj glazbi.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, krajem devedesetih pojam etno pro\u0161irio se i na druge glazbene \u017eanrove, na folklorni, pop<\/em>, jazz<\/em>, rock<\/em> \u017eanr… \u010cak i na dijalektalni \u010da-val<\/em> i kaj-val<\/em>. Ako bi npr. u pop<\/em> aran\u017eman bile uklju\u010dene gajde, odmah bi pjesmu svrstali u etno \u017eanr, premda se radi o pop<\/em> glazbi. Imam veliku zadr\u0161ku prema tome. Naime, etno glazba je glazbeni \u017eanr kao \u0161to su \u017eanrovi klasika, jazz<\/em>, rock<\/em>, pop<\/em> itd. Po\u010detkom dvijetisu\u0107itih sve se to pobrkalo jer smo bili popularni, a mnogi su glazbenici pomislili da se nacionalni naboj mo\u017ee glazbeni\u010dki unov\u010diti. Me\u0111utim, etno glazba nikad nije bila profitabilna. Nitko iza nje nije stao ni logisti\u010dki ni menad\u017eerski. Sve \u0161to smo postigli, postigli smo vlastitim zaslugama. A najve\u0107a zasluga je to da smo opstali i utjecali na mla\u0111e etnoglazbenike. Kad sve odra\u0111ujete sami, zapravo ne mo\u017eete puno jer svaki dio posla zahtijeva vrijeme. Dvanaest sam godina kao samostalna umjetnica, samohrana majka i podstanar \u017eivjela isklju\u010divo od svoje glazbe, bez ozbiljnije logistike. Mislim da sam u \u010ditavom tom kolopletu nemogu\u0107nosti i ograni\u010denosti, dosljedna i uporna, postigla puno.<\/p>\n\n\n\n

Luna<\/em> je zasad Va\u0161 jedini album isklju\u010divo Va\u0161ih pjesama. Planirate li u budu\u0107nosti objaviti jo\u0161 koji kantautorski album?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Moja obitelj i prijatelji voljeli bi da vi\u0161e izvodim vlastite pjesme, govore mi da sam u etno glazbi postigla dovoljno i da je vrijeme za autorski repertoar koji je neprekidno u sjeni etno repertoara. Iznenadilo me koliko ljudi misli da je Zora-djevojka<\/em>, moj najzapa\u017eeniji autorski uradak s istoimenoga diskografskog prvijenca, hrvatska tradicijska pjesma. Me\u0111utim, da se vi\u0161e pozornosti posve\u0107uje pou\u010davanju hrvatske tradicijske glazbe, bilo bi lako razlu\u010diti autorsko pismo od tradicijskoga.<\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er su zapa\u017eene na albumu Luna<\/em> objavljene Moja pjesma<\/em> te za sada jedini moj blues<\/em> I dok ple\u0161e sama s ki\u0161om<\/em>. Ovu drugu pjesmu predstavila sam u suradnji s Goranom Baretom, koji me nakon njezina prvog objavljivanja upitao bi li je mogao u vlastitom aran\u017emanu izvesti na svojem albumu Srce<\/em>. Nisam znala da je to jedina pjesma kojoj Bare na vlastitim albumima nije autor. To mi je na ovogodi\u0161njem Porto Etno<\/em> festivalu u Rijeci rekao Baretov suradnik Mario Ra\u0161i\u0107, koji mi je na me\u0111imurskom etnoalbumu Matapur za<\/em> \u010detiri pjesme odsvirao bas gitaru. Goran pjeva samo svoje pjesme. Kako si postigla da otpjeva tvoju?<\/em> Ne znam, mora da mu se pjesma dopala. A za novi kantautorski album ve\u0107 imam dovoljno pjesama, ali premalo vremena da bih mu se sada posvetila.<\/p>\n\n\n\n

Zadnji album koji ste objavili je Pjesnolika vol. 1<\/em> iz 2022. godine u izdanju Scardone<\/em>. Na tom ste albumu uglazbili stihove drugih pjesnika. Ho\u0107emo li uskoro \u010duti i Pjesnoliku vol. 2<\/em>?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Drugi dio Pjesnolike<\/em> napola sam ve\u0107 uglazbila, no moj izdava\u010d Branko Pai\u0107 iz Scardone<\/em> odlazi u mirovinu, pa moram razmisliti s kim \u0107u nadalje sura\u0111ivati. Scardona<\/em> nije osobito zaradila na mojoj izvanstruja\u0161koj glazbi, ali me kao glazbenicu po\u0161tuje i dugo podr\u017eava. No, najprije \u0107e Cantus<\/em> do prolje\u0107a objaviti dio mojega obljetni\u010dkog koncerta u Lisinskom<\/em>. Svakako bih voljela da prvi album sljede\u0107i bude taj pjesni\u010dki.<\/p>\n\n\n\n

Osim \u0161to se bavite glazbom kao autorica i izvo\u0111a\u010dica, ve\u0107 deset godina u Knji\u017enici Vladimira Nazora u Zagrebu odr\u017eavate etno radionice. Kako ste ih osmislili?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Etnoradionice su mi bitan dio \u017eivota, dra\u017ee od koncertiranja. Na njima pro\u017eimam svoju stru\u010dno-znanstvenu stranu s glazbom, predstavljam \u0161iri kontekst izabranih tradicijskih pjesama za obradu s polaznicima. Oni su vrlo zainteresirani nau\u010diti ono \u0161to se ina\u010de o tome ne u\u010di jer se u \u0161koli hrvatska tradicijska glazba pou\u010dava samo na formalnoj razini. Ne radi se samo o ljubavnim pjesmama sretnog ili nesretnog zavr\u0161etka. Neke od njih pro\u017eete su odjecima stare slavenske vjere i opstale su zahvaljuju\u0107i kristijanizaciji, usputno se dijelom prilago\u0111avaju\u0107i i mijenjaju\u0107i, no ipak zadr\u017eav\u0161i arhai\u010dnije pjesni\u010dke i glazbene elemente. Postavljaju\u0107i ih u obredno-obi\u010dajni kontekst iz kojeg su proistekle, nastojim im razotkriti dublja zna\u010denja. Na sli\u010dan na\u010din, ali ukratko, pjesme najavljujem i na svojim koncertima. Budu\u0107i da na radionici obra\u0111ujemo dvije-tri takve pjesme, na raspolaganju je vi\u0161e vremena za moje izlaganje i zajedni\u010dko interaktivno propitkivanje. Zatim slijedi demonstracija i uvje\u017ebavanje pjevanja pjesama pa pjeva\u010dko-instrumentalni dio u kojem violon\u010delist Stanislav Kova\u010di\u0107, polaznici i ja osmi\u0161ljavamo aran\u017eman te zajedni\u010dki zaklju\u010dni nastup u Knji\u017enici Vladimira Nazora.<\/p>\n\n\n\n

Tu sam etnoradionicu osmislila za desetogodi\u0161nji ciklus od kojih je svaki pojedina\u010dni tematsko-motivski podnaslovljen kao Mitsko stablo<\/em>, Mitska simbolika vode<\/em>, Mitska simbolika boja<\/em>, Etnoherbarij<\/em>, Bestijarij<\/em>, Astralije<\/em>, Mitska simbolika brojeva<\/em>, Mitska simbolika snova<\/em> i Ouroboros<\/em>. Tim podnaslovima obuhva\u0107ene tradicijske pjesme, koje sam za obradu izabrala iz svih hrvatskih krajeva, pjevaju o vodenoj razdjelnici ovostranosti i onostranosti, o teomorfnim \u017eivotinjama, o obo\u017eanstvenim nebeskim tijelima, o Marinoj kruni koja se tuma\u010di gubitkom hrvatske samosvojnosti pod ugarskom vla\u0161\u0107u, o demijur\u0161ko-astralnom snu in illo tempore<\/em> \u2013zapravo o slikopisu makrokozma u mikrokozmu. Zadnji ciklus objedinit \u0107e 2027. sve prethodno nau\u010deno i promociju obljetni\u010dkoga koncertnog albuma Igra kolo u dvadeset i dva<\/em> u izdanju Cantusa<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to nas o\u010dekuje na Va\u0161em koncertu u Centru za kulturu \u010cakovec 24. rujna?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kao i prije pola godine u Lisinskom<\/em>, na \u010dakove\u010dkom \u0107u se koncertu predstaviti kao prenositeljica znanja o tradicijskog glazbi kroz vi\u0161egodi\u0161nji glazbeno-pedago\u0161ki rad na etnoradionicama i fakultetskoj nastavi. Ipak, na \u010dakove\u010dkom koncertu ne\u0107e nastupiti pedeset izvo\u0111a\u010da kao u Lisinskom<\/em>, nego njih petnaestak \u2013 osmero prate\u0107ih instrumentalista i osmero glazbenih amatera s moje zagreba\u010dke etnoradionice.<\/p>\n\n\n\n

Uz polaznike Va\u0161ih radionica, tko \u0107e Vam se od glazbenika jo\u0161 pridru\u017eiti na koncertu u \u010cakovcu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Violon\u010delist Stanislav Kova\u010di\u0107, udaraljka\u0161 Borna \u0160ercar i Jadran Jei\u0107 na tamburi i mandolini \u010dlanovi su mojeg benda, a pridru\u017eit \u0107e nam se i gosti: gitarist Zoran Majstorovi\u0107 i pijanist Dorian Cuculi\u0107 iz Rijeke, lutnjist Igor Paro iz Zagreba te me\u0111imurski izvo\u0111a\u010di Lea \u0160prajc, Dominik Padari\u0107 i Krunoslav Lajtman.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Razgovor vodio: Tim Hrva\u0107anin<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jesenski dio sezone Tribine \u010cakovec \u010detvrtkom otvorit \u0107emo koncertom \u010cakov\u010danke s adresom u Zagrebu Lidije Bajuk koja ove godine slavi 40 godina glazbene karijere. Glazbenica, knji\u017eevnica, etnologinja i antropologinja Lidija…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":61919,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[212],"tags":[],"class_list":["post-61917","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/czk-cakovec.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61917","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/czk-cakovec.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/czk-cakovec.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/czk-cakovec.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/czk-cakovec.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=61917"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/czk-cakovec.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61917\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":61920,"href":"https:\/\/czk-cakovec.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/61917\/revisions\/61920"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/czk-cakovec.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/61919"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/czk-cakovec.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=61917"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/czk-cakovec.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=61917"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/czk-cakovec.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=61917"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}