Izložbeni prostor Centra za kulturu Čakovec – 14. – 21. listopada 2019.

LUTKE OSVAJAJU HRVATSKU 1920. – 90 GODINA UNIMA-e

gradivo Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU u Zagrebu i Muzeja Slavonije u Osijeku

Kazalište marioneta, osnovano 1916., vodi književnik Velimir Deželić. Za novostvoreni Teatar marioneta Ljubo Babić izrađuje likovne nacrte i skice lutaka za najpoznatiju međuratnu predstavu, igrokaz Dragutina Domjanića Petrica Kerempuh i spametni osel, 9. travnja 1920. Među članovima Teatra marioneta je i Mladen Širola prvi hrvatski član UNIMA-e, od 1933. Djeluje i zasebna kazališna scena Umjetnički klub Teatra marioneta, a estetski dometi predstava oduševili su Stanislavskog za boravka Hudožestvenog teatra u Zagrebu 1923. Teatar marioneta ponovno djeluje od 1935., a umjetnički ga usmjerava Mladen Širola. Zahvaljujući Vladi Habuneku i Radovanu Ivšiću, začetnicima Družine mladih (1940. – 1948.), u hrvatski lutkarski prostor stupaju javanke i ginjoli. U Splitu djeluje Sokolsko lutkarsko kazalište od 1933., na čelu kojeg je poznati arhitekt i scenograf Vlaho Linardović. Između predstava ostvarenih u tehnici marioneta izdvaja se Kalasira, kći egipatskog kralja ili lotosov cvijet, ili Marinko u Egiptu, iz 1935. Rađena prema literarnom predlošku Franza Poccija na scenu dovodi Malog Marinka približnog scenskom statusu njegove europske subraće, Punchu, Karagözu i Hanswurstu, ali i hrvatskom rođaku Petrici Kerempuhu. Na Sušaku/ Rijeci kratkotrajno postoji Sokolsko marionetsko kazalište (1933. – 1935.). Vodi ga Zvonimir Turina, profesor hrvatskog jezika, a većinu tekstova napisao je istaknuti dramski pisac Viktor Car Emin. Glavni protagonist Car Eminovih igrokaza je dječak Jurić koji je tipološki srodan zagrebačkom Petrici Kerempuhu i splitskom Malom Marinku. U Osijeku istodobno djeluju četiri lutkarska kazališta: Katoličko gospojinsko društvo, Udruženje židovskih žena, Sokolsko lutkarsko kazalište i češko Lutkarsko kazalište. Prva predstava Sokolskog lutkarskog kazališta održana je 31. prosinca 1935., a redatelj igrokaza Car i detektiv bio je Stanislav Hočevar. Češko lutkarsko kazalište i Sokolsko lutkarsko kazalište ispomažu se posudbom tekstova, a predstave su na obje pozornice realizirane u tehnici marioneta. Glavni junak čeških predstava Kašpárek, svojim poetičkim određenjem približan Petrici Kerempuhu, Malom Marinku i Juriću, u Sokolskom kazalištu lutaka naziva se Gašparček. Produkcija lutkarskih predstava zamire 1938., ali umjetničkom raznovrsnošću prethodnica je današnjeg Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića. Izložba se temelji na gradivu Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU u Zagrebu i Muzeja Slavonije u Osijeku.

Autorica: Antonija Bogner-Šaban