NOVOGODIŠNJI KONCERT – 30. prosinca 2013. u 20 sati

  • Centar za kulturu Čakovec

Simfonijski orkestar HRT Zagreb

Dirigent: Ivo Lipanović

Solistica: Valentina Fijačko, sopran

Tradicionalni Novogodišnji koncert Simfonijskog orkestra HRT-a u Centru za kulturu održava se od 2001. godine. Izuzetna tradicija donosi nam glazbu obitelji Strauss, prigodne melodije koje su rado slušane u blagdanskom ozračju, ali i bisere svjetske klasične glazbe. Nemalo puta domaći su slušatelji uspoređivali repertoar naših simfoničara sa programom bečke filharmonije na samu Novu godinu.

Nakon niza poznatih dirigentskih imena ( Tonči Bilić, Tomislav Fačini, Alan Bjelinski, Mladen Tarbuk…) ove godine izabrali smo provjereno ime: maestra Ivu Lipanovića kojeg svake godine možete gledati u «Operi pod zvijezdama» sa zagrebačke Šalate.

Odabir solistice pao je na izvanrednu Ivanu Lazar (Kladarin) koja će opernim arijama zasigurno pridonjeti ljepšem predblagdanskom ugođaju.

 

IVO LIPANOVIĆ

NOVOGODISNJI 1

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Rođen u Dubrovniku, studirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi I. Gjadrova, a usavršavao se je kod Lovre pl. Matačića. Godine 1986. pobijedio je na Natjecanju mladih dirigenata u Zagrebu te je iste godine angažiran kao zborovođa i dirigent HNK-a u Splitu. Kao operni dirigent debitirao je u Splitu u Verdijevoj „Traviati“. Nakon toga slijedila je serija opernih premijera hrvatskih i inozemnih autora. Od 1992. do 1998. bio je ravnateljem Opere HNK-a u Splitu i umjetničkim ravnateljem glazbenoga programa Splitskoga ljeta. Istodobno je nastupao u Operi HNK u Zagrebu, Operi HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci te ravnao Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom HRT-a, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom i Varaždinskim komornim orkestrom, a na inozemnim gostovanjima surađivao je sa Simfonijskim akademskim orkestrom iz Seoula, Simfonijskim orkestrom Beneventa i MDR iz Leipziga, Filharmonijom iz Nice te orkestrima Opere u Cagliariju, veronske Arene, berlinske Njemačke opere i Simfonijskim orkestrom MDR-a iz Leipziga. Od godine 1995. sve češće nastupa u inozemstvu, a u Spoletu u Teatro Lirico Sperimentale godinama djeluje kao docent za orekstralne glazbenike i mlade pjevače s kojima postavlja mnogobrojne operne naslove i dirigira simfonijskim koncertima. U berlinskoj je Njemačkoj operi na obljetnicu Verdijeve smrti 27. siječnja 2003. s izvanrednim odjekom ravnao svečanom premijerom Verdijeva Falstaffa. Od kraja 2001. do ljeta 2003. bio je na dužnosti glavnoga glazbenoga ravnatelja Državne opere u Ankari i Festivala u Aspendosu. Dobitnik je Nagrade „Milka Trnina“ za 2003. godinu.

VALENTINA FIJAČKO

valentina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sopranistica Valentina Fijačko jedna je od najizrazitijih umjetničkih osobnosti na aktualnoj hrvatskoj opernoj sceni, a podjednako je prezentna i vrlo često prisutna i na koncertnom podiju. Njezino sugestivno pjevačko i glumačko umijeće te iznimnu interpretacijsku spontanost jednako dobro poznaju posjetitelji nacionalnih kazališnih kuća u Splitu, Zagrebu, Rijeci i Osijeku, ali i publika svih značajnih glazbenih festivala koji se održavaju u Hrvatskoj.

Pjevanje je počela učiti u rodnom gradu Varaždinu. Studij pjevanja upisala je na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirala i magistrirala u razredu profesorice Lidije Horvat Dunjko, a usavršavala se u Beču pod pedagoškim vodstvom Kammersängerin Olivere Miljaković. Tijekom školovanja sudjelovala je na brojnim hrvatskim i inozemnim natjecanjima, a u dva je navrata osvojila prvu nagradu na Natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa (Dubrovnik, 2001. i 2003.). Tijekom studija nagrađena je Dekanovom nagradom Muzičke akademije i Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu, a kao najuspješnija studentica Odsjeka za pjevanje Muzičke akademije u Zagrebu dobila je nagradu koja nosi ime zaslužne pjevačke pedagoginje Marije Borčić. Spomenutim nagradama valja pribrojiti još dva priznanja: Nagradu Ivo Vuljević za najuspješnijeg mladog glazbenika u godini 2003. te Nagradu Zagrebačke filharmonije i PBZ American Expressa za najuspješnijeg mladog glazbenika u 2004. godini. Operni, pak, dosezi Valentine Fijačko također su zarana prepoznati i potvrđeni trima značajnim strukovnim priznanjima: Nagrada hrvatskog glumišta (2007.), Nagrada Antun Marušić koju joj je dodijelilo Hrvatsko narodno kazalište u Splitu za iznimne uspjehe u sezoni 2007./2008. i Nagrada Milka Trnina (2008.).

Godine 2001. debitirala je na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu kao Lauretta u operi Gianni Schicchi Giacoma Puccinija. Od rujna 2003. do konca 2006. bila je solistica Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, a od siječnja 2007. godine članica je Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu. Kako je Valentina Fijačko već puno desetljeće kontinuirano prisutna na scenama svih četiriju hrvatskih opernih kuća (Split, Zagreb, Rijeka i Osijek), s pravom se može reći da je upravo ona pjevačka miljenica sveukupne hrvatske operne publike.

U proteklih trinaest kazališnih sezona ostvarila je bogat niz zahtjevnih sopranskih uloga u operama talijanskih, francuskih, slavenskih i hrvatskih skladatelja, a uz to se s čak sedam uloga iskazala i u nadasve delikatnu glazbenom teatru Wolfganga Aamadeusa Mozarta: Bastienne (Bastien i Bastienne), Fiordiligi (Così fan tutte), Susanna (Figarov pir), Zerlina i Donna Elvira (Don Giovanni), Papagena i Pamina (Čarobna frula). Na popisu već sada pozamašna opernog repertoara Valentine Fijačko nalazi nalaze se i tri značajne Puccinijeve uloge (Mimi u operi La BohèmeBohème, Lauretta u jednočinci Gianni Schicchi i Genoveva u jednočinci Sestra Angelica), te još dvije psihološki posve oprečne, ali podjednako zahtjevne talijanske uloge (prpošna Adina u Ljubavnom napitku Gaetana Donizettija i tragična Dezdemona u Otellu Giuseppea Verdija). Glalzbenim i scenskim karakterom posvema su suprotne i dvije najdojmljivije „slavenske“ uloge Valentine Fijačko: Mařenka u komičnoj operi Prodana nevjesta Bedřicha Smetane i Ksenija u glazbenoj drami Boris Godunov Modesta Petroviča Musorgskog. U francuskom, pak, opernom repertoaru umjetnica se osobito iskazala u trima također kontrastnim ulogama (Margareta u Gounodovom Faustu, Micaëla u Bizetovoj Carmen i Helena u opereti Lijepa Helena Jacquesa Offenbacha). Premda raznolik i bogat operni repertoar Valentine Fijačko obuhvaća gotovo sva stilska razdoblja u rasponu od talijanskog ranobaroknog skladatelja Francesca Cavallija (opera Pompeo Magno) sve do prošlostoljetnog Mauricea Ravela (lirska fantazija Dijete i čarolije), umjetnica posebnu pozornost posvećuje sopranskim ulogama u operama hrvatskih skladatelja, pa je dosad s velikim uspjehom tumačila: Jelenu u Zajčevoj operi Nikola Šubić Zrinski, Maru u Hatzeovoj operi Adel i Mara, Đulu u Gotovčevoj operi Ero s onoga svijeta, Maricu u opereti Splitski akvarel Ive Tijardovića te odskora i Lisabeth u operi Postolar od Delfta Blagoja Berse.

Na koncertnom podiju sopranistica Valentina Fijačko nastupa vrlo često i pritom surađuje s vodećim hrvatskim dirigentima i simfonijskim ansamblima. I u tom apstraktnom glazbenom kontekstu, lišenom magije kazališne scene, umjetnica je ostvarila cijeli niz sugestivno donesenih solističkih dionica u stilski vrlo raznolikim vokalno-instrumentalnim partiturama Giovannija Pergolesija, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Gioachina Rossinija, Giuseppea Verdija, Juraja Wiesnera Morgensterna, Richarda Straussa, Leoša Janáčeka, Arthura Honeggera, Benjamina Brittena i Igora Kuljerića.

Ulaznice u prodaji na blagajni Centra za kulturu Čakovec.

Cijena: 100,00 kuna

 

 

Sva prava pridržana. 2014. Centar za kulturu Čakovec