VOICES AND STRINGS – Riječka Opera u Zmajevom vrtu

subota, 27. lipnja 2026. u 18.30 sati

VOICES AND STRINGS – Riječka Opera u Zmajevom vrtu

Ulaznice: https://www.entrio.hr/event/voices-and-strings-rijecka-opera-u-zmajevom-vrtu-32483

PROGRAM

Božo Potočnik: Dohvati crvenu trešnju

Trad., obr. Dubravko Češnjak: Međimurski lepi dečki

Trad., obr. Božo Potočnik: Da bi se zrušile te legradske gore

W. A. Mozart: La ci darem la mano, duet Don Giovannija i Zerline iz opere Don Giovanni

Stefany Findrik, mezzosopran | Robert Kolar, bariton

W. A. Mozart: Soave sia il vento, tercet Fiordiligi, Dorabelle i Don Alfonsa iz opere Cosi fan tutte

Gabrijela Deglin, sopran | Stefany Findrik, mezzosopran | Robert Kolar, bariton

Francesco Cilea, arr. Tihomir Ranogajec: E la solita storia, arija Federica iz opere Arležanka

Marko Fortunato, tenor

Giacomo Puccini, arr. Tomislav Uhlik: O mio babbino caro

Gabrijela Deglin, sopran

Vincenzo Bellini: Mira, o Norma, duet Norme i Adalgise iz opere Norma

Gabrijela Deglin, sopran | Stefany Findrik, mezzosopran

Camile Saint-Saens, arr. Marko Bertić: Mon coeur s’ouvre a ta voix, arija Dalile iz opere Samson i Dalila

Stefany Findrik, mezzosopran | Krunoslav Dražić: Šokačka nadigravanja

PAUZA

Tihomir Ranogajec: Panonska rapsodija

Ivo Lhotka Kalinski: Ciklus pjesama Po dragome kraju

1.         Roža

2.         Kožulec

Robert Kolar, bariton

Jakov Gotovac, arr. Marko Bertić: Vidjele ste siđoh odozgora, arija Miće iz opere Ero s onoga svijeta

Marko Fortunato, tenor

Jakov Gotovac, arr. Marko Bertić: Đula pred kućom sjedila, arija Đule iz opere Ero s onoga svijeta

Gabrijela Deglin, sopran

Jakov Gotovac:, arr. Marko Bertić: Ja sam ti o đurđevu dne kitio pendžere, duet Đule i Miće iz opere Ero s onoga svijeta

Gabrijela Deglin, sopran | Marko Fortunato, tenor

Ivan pl. Zajc, arr. Marko Bertić: Kamo, dragi?, duet Jelene i Juranića iz opere Nikola Šubić Zrinski

Gabrijela Deglin, sopran | Marko Fortunato, tenor

Ivan pl. Zajc, arr. Marko Bertić: On ode…Gdje na tvrdu stancu brdu, arija Jelene iz opere Nikola Šubić Zrinski

Gabrijela Deglin, sopran

Jakov Gotovac: Oda zemlji, arije Mile Gojsalića iz opere Mila Gojsalića

Stefany Findrik, mezzosopran

Ivan pl. Zajc, arr. Zaltko Potočnik: Gle kako divno sjaji grad, romanca Zrinskog iz opere Nikola Šubić Zrinski

Robert Kolar, bariton

Ivan pl. Zajc, arr. Siniša Leopold: U boj, u boj, tercet Eve, Zrinjskog i Juranića (završni prizor opere Nikola Šubić Zrinski)

Gabrijela Deglin, sopran | Marko Fortunato, tenor | Robert Kolar, bariton

Gabrijela Deglin od 2020. godine surađuje s Hrvatskim narodnim kazalištem Ivana pl. Zajca u Rijeci. Diplomirala je pjevanje na Umjetničkoj akademiji u Splitu u klasi mag. mus. Terezije Kusanović. Dobitnica je prve nagrade i nagrade Radmila Bakočević na međunarodnom natjecanju Nikola Cvejić u Srbiji, a usavršavala se i sudjelovanjem na prestižnim natjecanjima Belvedere u Njemačkoj i Austriji. Na opernoj sceni ostvarila je zapažene uloge Pamine (Mozart: Čarobna frula), Laurette (Puccini: Gianni Schicchi), Marusse (Smareglia: Istarska svadba), Wellgunde (Wagner: Rajnovo zlato) te Marice (Humperdinck: Ivica i Marica) na sceni HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, kao i ulogu Liu (Puccini: Turandot) u Narodnom kazalištu u Ostravi (Češka). Kao koncertna umjetnica nastupala je diljem Hrvatske i inozemstva (Pula, Rim, Zagreb, Varaždin), surađujući s Varaždinskim komornim orkestrom i Hrvatskom radiotelevizijom.      

Stefany Findrik mlada je mezzosopranistica rođena u Osijeku. Glazbeno obrazovanje započela je 2002. godine u Glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku, na odsjeku za klavir. Godine 2012. upisuje Umjetničku akademiju u Splitu, gdje je usavršavala pjevanje pod vodstvom mezzosopranistica Terezije Kusanović i Nelli Manuilenko. Od 2018. godine djeluje kao solistica Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, gdje ostvaruje niz uloga među kojima su Cherubino u Figarovu piru, Ciesca u Gianniju Schicchiju i Dalila u Samsonu i Dalili. U Splitskoj operi debitirala je u ulozi Lucie u Mascagnijevoj operi Cavalleria rusticana, a na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u sezoni 2022./2023. ulogom Flore Bervoix u Verdijevoj operi La Traviata. Od početka 2024. godine članica je solističkog ansambla Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci. Ondje debitira ulogama Fricke u Das Rheingold, Dryade u Ariadne na Naxosu, Fenene u Nabuccu, Ivice u operi Ivica i Marica te Luze u operi Nozze istriane Antonija Smareglie, koja je iste sezone snimljena za njemačku diskografsku kuću CPO. Nastupa i u koncertnom repertoaru, uključujući Rossinijev Stabat Mater te Beethovenovu 9. simfoniju, gdje se istaknula vokalnim izražajem i naglašenim osjećajem za stil i interpretaciju. Pohađala je brojne majstorske tečajeve u Hrvatskoj i inozemstvu kod uglednih pedagoga kao što su Elio Scaravella, Radmila Bakočević, Giorgio Surian i José van Dam. Istaknula se i na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Godine 2016. bila je finalistica međunarodnog natjecanja Marcella Pobbe u Vicenzi (Italija), a 2017. bila je dobitnica druge nagrade na 6. hrvatskom natjecanju mladih glazbenika Papandopulo. Također, ušla je u finalne runde natjecanja Hans Gabor Belvedere u Jurmali (Latvija) 2018. godine, Villachu (Austrija) 2019. godine i Erfurtu (Njemačka) 2021. godine.         

Marko Fortunato rođen je 1982. u Slavonskom Brodu, gdje je završio teorijski smjer Srednje glazbene škole Matija Mesić. U isto vrijeme pohađao je i gitaristički smjer Srednje glazbene škole Franjo Kuhač u Osijeku. Nakon srednjoškolskog obrazovanja upisuje teorijski smjer Visoke škole za glazbenu umjetnost Ino Mirković u Lovranu te se nakon tri godine studija prebacuje na Muzičku akademiju Sveučilišta u Zagrebu. U međuvremenu upisuje smjer pjevanja u Srednjoj glazbenoj školi Ivan Matetić-Ronjgov u Rijeci. Dvije godine pohađa tu školu, a zatim upisuje solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, područni odsjek Rijeka. Diplomirao je solo pjevanje 2011. godine u klasi prof. Miljenke Grđan. Trenutno radi u HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci te pjeva mjuzikle, operetu i operu. Pjevao je velike uloge poput Edipa i Pastira u operi Kralj Edip Igora Stravinskog, Tamina u Čarobnoj fruli te Dona Ottavija u Don Giovanniju W. A. Mozarta, naslovnu ulogu u Massenetovu Wertheru te Lenskog u operi Evgenij Onjegin P. I. Čajkovskog. Istaknuo se i ulogom Joea Gillisa u mjuziklu Bulevar sumraka A. L. Webbera, ulogom Macduffa u Verdijevu Macbethu te ulogom Lovre Juranića u operi Nikola Šubić Zrinjski I. pl. Zajca. Svoj je repertoar obogatio i zapaženim nastupima u operetama Emmericha Kálmána, u kojima je tumačio ulogu Radjamija u Bajaderi te ulogu Edwina u Kneginji čardaša.

Robert Kolar (Rijeka, 1969.) istaknuti je hrvatski bariton. Srednjoškolsko glazbeno obrazovanje završio je 1992. godine u Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova (klasa prof. Margarete Togunjac). Iste godine upisuje studij solo pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Zdenke Žapčić-Hesky, gdje diplomira 1996. Od 1992. aktivan je član Zagrebačkog opernog studija, a debitira 1993. u GK Komedija kao Enej u Purcellovoj operi Didona i Enej. Usavršavao se kod Dunje Vejzović, Nelli Manuilenko i Alessandra Svaba. Od 1997. godine solist je opere HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, a od 2016. njezin prvak. Osim u matičnom kazalištu, nastupa u brojnim nacionalnim i stranim teatrima (HNK Zagreb, Split i Varaždin, SNG Ljubljana, NP Sarajevo) te na festivalima poput Dubrovačkih ljetnih igara i Varaždinskih baroknih večeri. Bogatu koncertnu karijeru ostvaruje izvedbama komornih djela, misa i rekvijema od baroka do suvremenih autora nastupajući u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Njemačkoj, Mađarskoj, Finskoj i šire. Surađivao je s vodećim domaćim i inozemnim dirigentima (Bareza, Dešpalj, Kranjčević, Šutej, Repušić…) te renomiranim orkestrima i zborovima. Dobitnik je specijalnog priznanja Milan Pihler te istoimene nagrade za uloge Michoneta (Adriana Lecouvreur) i Jacka Rancea (La fanciulla del West). Za ulogu Michoneta nominiran je i za Nagradu hrvatskog glumišta. Njegov diskografski rad uključuje snimke za milanski Laboratorio Lirico Europeo, album Sakralna glazba riječkih skladatelja (s ansamblom Vox Caelestis), album Hrvatska solo popjevka (sa suprugom Kristinom Kolar), te operu Nikola Šubić Zrinjski za kuću CPO, u kojoj pjeva naslovnu ulogu. Za snimku Hrvatske mise B. Papandopula sa Zborom HRT-a nagrađen je Porinom.

Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije osnovan je 1941. godine pod nazivom Tamburaški zbor, kao ansambl za izvođenje tradicijske glazbe vezan isključivo za radijski program. Otad Orkestar u radijskim i televizijskim emisijama predstavlja hrvatsku narodnu glazbu. Velik dio njegova programa čine koncertna djela pisana za tambure. Prvi dirigenti Orkestra bili su Josip Stojanović, Vladimir Mutak, Željko Brkanović i Zlatko Černjul. Gotovo četiri desetljeća, od 1985. do 2022. godine, Orkestar je predvodio Siniša Leopold. Iako je i prije njegova dolaska bilo povremenih nastupa u javnosti, primjerice na festivalima u Krapini i Požegi, upravo je zahvaljujući nastojanjima Siniše Leopolda ansambl izišao iz studija te uspostavio kontinuiranu praksu nastupanja pred publikom. Od sviranja po ratištima početkom 1990-ih preko velikih inozemnih turneja (Južna Amerika, Južnoafrička Republika, Australija, Malezija, SAD, Kanada, Kina) do današnjega stalnog koncertnog ciklusa U ozračju tambure (od 2002.), novogodišnjih koncerata Valceri, polke i druge špelancije i redovitih dobrotvornih koncerata, Tamburaški orkestar HRT-a imao je jednu od najvažnijih uloga u promicanju tambure i tamburaštva, koje uz glazbenu ima i kulturološku vrijednost prepoznatu i u svijetu. Svojim djelovanjem, trajno zabilježenim na dragocjenim snimkama u fonoteci HRT-a, Orkestar odražava sve promjene koje je tambura prošla od narodnoga do umjetničkoga glazbala iznimnih mogućnosti. Usporedo s izlaskom na pozornice uvelike je proširen i repertoar orkestra pa uz originalne skladbe izvodi i glazbu s područja jazza, ozbiljne, filmske, zabavne i lake orkestralne glazbe u aranžmanima za tambure te potiče hrvatske autore na pisanje novih djela, a izvođače raznih izričaja na suradnju. Godine 2011. Hrvatsko društvo skladatelja dodijelilo je Tamburaškom orkestru HRT-a nagradu Vatroslav Lisinski za cjelokupni doprinos hrvatskom glazbenom stvaralaštvu u sedamdeset godina djelovanja. Orkestar je vrlo aktivan i na području diskografske djelatnosti. Za album 7 desetljeća 1941. – 2011.: Hrvatski skladatelji u ozračju tambure orkestar je 2012. godine osvojio nagradu Porin za najbolji album tamburaške glazbe, a u istoj kategoriji nagradu Porin osvojio je i album Pozdrav Zagorju (2016.), snimljen uz Kvartet Gubec, te album Siniša Leopold i Tamburaški orkestar HRT-a (2017.). Porinom je 2020. godine nagrađen i album Kajkavski biseri, koji su Tamburaški orkestar HRT-a i maestro Siniša Leopold snimili uz Bojana Jambrošića. Svoj posljednji album, Kolendo, kolendo, veselo, veselo, snimili su uz klapu Kaše (Scardona, HRT, 2023.) Od sezone 2023./2024. umjetnički je voditelj Tamburaškog orkestra HRT-a Matija Fortuna.

Matija Fortuna rođen je 6. prosinca 1985. godine. Na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je glazbenu teoriju u rujnu 2009. godine pod mentorstvom profesora Berislava Šipuša. U listopadu 2011. godine diplomirao je i orkestralno dirigiranje u klasi profesora Vjekoslava Šuteja i Uroša Lajovica. Dobitnik je Top stipendije za top studente u akademskoj godini 2010./2011. U okviru programa za razmjenu studenata Erasmus, 5. godinu studija dirigiranja proveo je na Akademiji za glazbu i scensku umjetnost u Beču. U lipnju 2013. godine završio je poslijediplomski studij dirigiranja na Akademiji za glazbu i scensku umjetnost u Beču, u klasi profesora Uroša Lajovica. Operno dirigiranje učio je kod profesora Konrada Leitnera, opernu korepeticiju kod profesora Mariusa Burkerta, a studirao je i na postdiplomskom studiju klavira, komorne glazbe i Lieda u klasi profesorice Roswithe Heintze. Za vrijeme postdiplomskog studija u Beču imao je priliku raditi s dva velika svjetska dirigenta (Fabio Luisi i Bertrand de Billy). U listopadu 2015. godine Matija Fortuna bio je polufinalist međunarodnog dirigentskog natjecanja Lovro von Matačić (među 6 najboljih natjecatelja). Od prosinca 2015. godine zaposlen je na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu kao asistent profesoru Mladenu Tarbuku na Odsjeku za dirigiranje, harfu i udaraljke. Voditelj je Simfonijskog orkestra Muzičke akademije, a 2021. godine izabran je u zvanje docenta. Nastupao je sa Zagrebačkom filharmonijom, Sarajevskom filharmonijom, Varaždinskim komornim orkestrom i Hrvatskim komornim orkestrom, a surađuje i sa Zborom Hrvatske radiotelevizije. Redovito surađuje sa zagrebačkim, riječkim i varaždinskim hrvatskim narodnim kazalištem. Od rujna 2023. godine Matija Fortuna umjetnički je voditelj Tamburaškog orkestra HRT-a, s kojim je ostvario velik broj koncerata, a u razdoblju od 2022. do 2024. godine bio je šef-dirigent Orkestra mladih glazbenika. Matija Fortuna sudjelovao je na raznim dirigentskim seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu, među kojima valja istaknuti seminare u Moskvi sa poznatim ruskim dirigentom i pedagogom Yurijem Simonovim, gdje je imao priliku dirigirati Moskovskom filharmonijom (2013. i 2014. godine). Usavršavao se kod mnogih uvaženih dirigentskih pedagoga kao što su Nicolas Pasquet, Colin Metters, Georg Fritzsch, Mark Heron, Clark Rundell, Ralf Weikert, Gianluigi Gelmetti, David Reiland, Alun Francis, Karolos Trikolidis, Stephen Cleobury i Gerald Wirth.