U četvrtak 7. studenog 2013. godine Centar za kulturu Čakovec će obilježiti “Stoljeće filma 1913. -2013.”.

izlozba stoljece filma

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PROGRAM:

  • 7.11.2013. u 11.00 sati

Postavljanje spomen ploče na mjestu gdje se nalazio prvi stalni kinematograf u vlasništvu Maksimilijana Heinricha ( 6. travnja 1913.) u ulici Ruđera Boškovića.

  • 7.11.2013. u  19.00 

Izložbeni prostoru Centra za kulturu Čakovec

otvaranje dokumentacijske izložbe “Stoljeće filma u Čakovcu 1913. -2013.”

Izložbu će otvoriti redatelj i kritičar Petar Krelja koji će predstaviti katalog s popratnim tekstovima o razvoju kinematografije u Čakovcu.

  • 7.11.2013. u 20.00 sati

Tribina “Čakovec četvrtkom”

NIJE SVE U LOVI

hrvatski film

izlozba stoljece filma 1

 

 

 

 

 

 

 

 

STOLJEĆE FILMA U ČAKOVCU

Aleksandar Lifka, pionir europske kinematografije, zaslužan je za prve filmske predstave u Čakovcu 1900. godine. Poduzetnik Maksimilijan Heinrich je 6. travnja 1913. otvorio prvi stalni kinematograf u Čakovcu, tj. Čakovečko kino u nekadašnjoj Rakoczijevoj ulici, današnjoj ulici Ruđera Boškovića. Novine su zabilježile da se kino prilikom prve projekcije doimalo «velegradski» i da je bilo popunjeno do posljednjega mjesta. Od 1919. do 1954. godine vlasnik je kina obitelj Deutsch, a nakon toga, Čakovečko kino je dano na upravljanje Društvu naša djeca, za potrebe pionirskoga kazališta i za kino.

Oko 1925. godine Čakovečko kino dobilo je konkurenciju. Hotelijer i ugostitelj Dragutin Scheier otvorio je kino Zrinski u kojem je filmske projekcije pratila glazba. Kino Zrinski nalazilo se na katu današnje zgrade Scheier i imalo je oko 230 sjedala.

Prvi je zvučni film u Čakovečkom kinu prikazan 8. ožujka 1931. godine, a za manje od mjesec dana tonsku opremu imalo je i kino Zrinski. Kinovlasnik Scheier pokušao je nadmašiti Čakovečko kino na različite načine, primjerice ugostiteljskom ponudom ili posebnom glazbenom pratnjom. Fotografijom je zabilježeno da je za Božić 1929. organizirana kinopredstava uz pratnju balalajke. Kino Zrinski prestalo je s radom 1941.

Popularnost filma potvrđuje i nastajanje prvoga dokumentarnog filma o Čakovcu 1933. godine. Riječ je o snimanju filma o radu tvornice Vajda koji je trebao poslužiti u reklamne svrhe za prikazivanje diljem Europe.

Vrhunac je razvoja kinematografije između dvaju ratova predstavljalo otvorenje kina Union. Godine 1938. kino Union sagradio je čakovečki poduzetnik Josip Kropek, ali rat prekida njegovo djelovanje.

Gradski narodni odbor 8. ožujka 1949. donosi rješenje o osnutku Kinopoduzeća Čakovec, koje čine kino Udarnik (bivši Union) i Čakovečko kino (bivše Deutschevo kino). U sastav kinopoduzeća 1958. ulazi kino Jadran (Nedelišće), 1969. kino Gaj (Belica) i kino Rudar (Mursko Središće), a od 1959. do 1962. godine i ljetno kino Kozara (dvorište Doma JNA).

Novost šezdesetih bila je organizacija svečanih filmskih premijera, tzv. filmskih priredaba. Prva je filmska priredba bila održana 12. listopada 1966. u kinu Udarnik, premijerom filma Rondo. Gosti su bili režiser i scenarist Zvonimir Berković i glumac Relja Bašić. Na tragu kvalitetnih filmskih priredaba i kontinuiteta «vrijednih umjetničkih i odgojnih sadržaja», godine 1969. osniva se tribina Čakovec četvrtkom.

stoljece filma izlozba

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Otvaranje Centra za kulturu Čakovec, 4. studenoga 1981., odredilo je daljnju sudbinu kinodvorana. Kinopoduzeće Čakovec je sa svojim kinodvoranama (Dom, Udarnik, Rudar) i djelatnicima integrirano u novoosnovani Centar za kulturu. Kino Udarnik prodano je 1983. godine, kino Dom prestaje s radom 1992. godine i prostor je vraćen Franjevačkom samostanu, a kino Rudar prelazi u vlasništvo Općine Mursko Središće.

Uvođenjem stereoprojekcija 1986. čakovečka filmska publika ulazi u novo razdoblje filma s tada najsuvremenijom reprodukcijom zvuka. Bila je to nova, od posjetitelja tražena kvaliteta, koja je u to vrijeme Čakovec postavila na visoko mjesto filmskih prikazivača.

Dominacijom američke filmske produkcije, čakovečka filmska publika, paralelno s ostatkom svijeta, prati otvaranja blockbustera. Bilo je to ono što su Čakovčanke i Čakovčani čekali gotovo cijelo stoljeće.

Danas je dvorana Centra namijenjena filmsko-prikazivačkoj djelatnosti i održavanju ostalih kulturnih manifestacija.

Čitavo je stoljeće fenomen nazivan filmom u Čakovcu pratio tehnološki napredak kinematografije te ukazivao na film kao umjetnost.

Filmsko-prikazivačka djelatnost u Centru za kulturu 12. rujna 2013. godine ulazi u novo razdoblje digitalizacije i 3D kina te donosi novi doživljaj filma.

Jedno je sigurno. Stoljeće bogato filmskim događajima i praćenjem trendova u filmskim novinama imali smo zbog znatiželjne filmske publike koja je znala i željela biti dio suvremenoga filmskog svijeta, kako tada, tako i danas. Hvala filmskoj publici!

STRUČNI SURADNICI NA PROJEKTU STOLJEĆE FILMA U ČAKOVCU

dr. sc. BRANIMIR BUNJAC- povjesničar, Filozofski fakultet u Zagrebu

BORIVOJ RADOJČIĆ, dipl. knjižničar, voditelj Zavičajne zbirke u Knjižnici “Nikola Zrinski” Čakovec

ANDREJA TALAN, mag. edu. pov. i mag. pov., Filozofski fakultet u Zagrebu

HELGA LAJTMAN, bacc. kulturologije, Filozofski fakultet u Rijeci

MARINA OSKORUŠ, prof. filozofije i komparativne književnosti

zaposlena u Centru za kulturu od 1986. godine kao voditelj filmske i izložbene djelatnosti od 1991.

JASMINKA BIJELIĆ LJUBIĆ, dipl. informatičarka

zaposlena u ŠAF-u od 1998. godine u svim poslovima produkcije, animacije i voditeljica filmskih radionica animiranog filma

U manifestaciju Stoljeće filma u Čakovcu uključili smo i učenike Graditeljske škole Čakovec smjera medijski tehničar. Oni i njihovi profesori mentori Ljiljana Ille i Ivan Čondor preuzeli su obavezu osmisliti i dizajnirati promotivne materijale. Radili su pozivnice, plakate i letke. Za promociju su odabrani radovi učenica Tare Lisjak i Anamarije Grkavac.