Emil i detektivi

Na ovogodišnjem Susretu profesionalnih kazališta za djecu i mlade odigrano je 12 predstava, od čega 11 hrvatskih kazališta za djecu i mlade članova HC ASSITEJ koje je odabrala selektorica Anica Tomić, te predstava Cinello kojom se predstavio Austrijski centar ASSITEJ.

U sklopu Susreta održana je radionica Amelie Mallmann, dramske pedagoginje iz Njemačke, Okrugli stol na temu izrade Stateškog plana HC ASSITEJ od 2014. do 2016. godine, predstavljen nacionalni centar ASSITEJ Austrija i projekt ASSITEJ Next Generation.

Istovremeno, u HNK u Varaždinu odvijao se program pod nazivom «Repriza» na kojem su odigrane nagrađene i pohvaljene predstave sa 14. Susreta profesionalno vođenih kazališta za djecu i mlade ASSITEJ održanog u Bjelovaru.

Ovogodišnji program ASSITEJ-a u Čakovcu je vidjelo 3900 međimurskih mališana. Bez obzira na velik interes, ovo je nešto manji broj nego proteklih godina, ali samo zato jer je na festivalu bilo gotovo pola predstava (5) za najmlađu publiku, djecu vrtićke dobi. Takve se predstave igraju na način da su i izvođači i djeca/publika smješteni zajedno na sceni i u pravilu je ograničen broj posjetitelja.

Članovi stručnog žirija, dramaturg i teatrolog Matko Botić, redateljica Tamara Kučinović i dramaturginja Maja Sviben o ovogodišnjem su Susretu profesionalnih kazališta za djecu i mlade dali  svoje mišljenje  i dodijelili nagrade.

Konkurencija 15. Susreta profesionalnih kazališta za djecu i mlade HC ASSITEJ ponudila je široki raspon kazališnih poetika, koje se među sobom umnogome razlikuju izborom izražajnih sredstava, ali i pojedinačnim kvalitativnim dometima. Od produkcija namjenjenih djeci najranije dobi do komada s kojima bez problema komuniciraju i stariji tinejdžeri, od zavodljivosti klasične naracije do izazova suvremenih postdramskih izvedbenih predložaka, ovogodišnje predstave ocrtale su potencijale mnoštva različitih puteva do zadovoljenja mlade (i još mlađe) publike, ali su i pokazale kako za zbilja upečatljiv tetar za djecu i mlade ponekad nije dovoljan primamljiv literarni predložak i ljupka scenska ambalaža. U mnoštvu produkcija koje su vlastite scenske mehanizme ugodile dobro poznatim, katkad i manirističkim dramaturško-redateljskim alatima valjalo je tražiti izvedbu koja plijeni zanatskom izvrsnošću, ali i hrabrim estetskim probojima prema novom scenskom izrazu, a u tom kontekstu predstava kazališta Trešnja nastala po tekstu Dore Ruždjak Podolski i Saše Božića nametnula se kao dobra kombinacija obje tražene kvalitete. Nagrada za najbolju predstavu u cjelini iz tog se razloga dodjeljuje predstavi „Rent A Friend“, Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba, koja besprijekorno ispisani tekstualni predložak o facebook generaciji nepretenciozno i duhovito oplemenjuje društveno odgovornom kazališnom izvedbom. Redateljica Anja Suša uspjela je iznaći podesan scenski okvir za fragilan, u naznakama ispisan materijal koji s ciljanom publikom ulazi u dijalog bez fige u džepu, a iskusan Trešnjin ansambl taj je okvir ispunio nenametljivim, ali dobro profiliranim glumačkim kreacijama.

Emil i detektivi

Nagrada za najbolju režiju dodjeljuje se Nikoli Zavišiću za predstavu“Emil i detektivi”  Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku. Eklektičnim i specifičnim rukopisom Nikola Zavišić ciljano uvodi ansambl u ravnopravnu suigru s redateljskim promišljanjem predloška i okvirom koji to promišljanje zadaje. Nepretencioznim odstupanjem od samog tkiva romana, u predstavi upotpunjenim odmacima u songove, karikaturalne odmake, korske dionice i glumačke minijature, Zavišić u ideji ostaje blizak Kästneru, no istaknutom teatralizacijom odustaje od realističnog prikaza i poigrava s različitim kazališnim stilovima.

Rent a friend

Nagrada za najbolji dramski tekst dodjeljuje se Dori Ruždjak Podolski i Saši Božiću za predložak predstave “Rent a friend”  Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba. Dora Ruždjak Podolski i Saša Božić napisali su tekst koji vještim postdramskim tkanjem situacija iz virtualnih prostora, mrežnih enciklopedijskih referenci te izvođačkih identiteta progovara o problemima komunikacije generacije kojoj montažni skokovi, meandriranje dijaloškim rukavcima i rječnik sastavljen od internetskih metafora čine svakodnevicu. Jedna od najupečatljivijih kvaliteta ovog predloška je njegova razvedenost, koja bogatstvom svojih raznolikih sastavnih dijelova otvara prostor za redateljsko-izvođačke intervencije, koristeći se jezikom prikladnim publici kojoj se obraća kroz otvoreni dijalog.

Luda šuma

Nagrada za najbolju scenografiju dodjeljuje se Kaji Avberšek, Peteru Kusu i Darku Korošecu za cjelokupno vizualno oblikovanje predstave “Luda šuma” Dječjeg kazališta Dubrava iz Zagreba i Gledališča Glej iz Ljubljane. Vizualni identitet predstave „ Luda šuma“ uvelike dokazuje važnost i potrebu za maštovitim promišljanjem likovnog izražaja u lutkarskom kazalištu, u kojem forma igra jednu od glavnih uloga u stvaranju priče, ideje i atmosfere. Scenski postav te predstave, u kojoj su kao homogena cjelina sljubljeni scenografska ideja, izgled lutaka i mimikrija instrumenata, precizno je pogođeni kazališni dom poetičnim fragmentima inspiriranim Kozlovljevom prozom.

Ružičasta sanjarica

Nagrada za najbolju kostimografiju dodjeljuje se Miljenku Sekuliću za oblikovanje i izradu kostima Ovce i Mede u predstavi “Ružičasta sanjarica” Kazališta Mala scena iz Zagreba. Nije uobičajeno nagradu za oblikovanje kostima dodijeliti autoru koji nije potpisao kostimografiju cjelokupne predstave, ali Miljenko Sekulić efektnim dizajnom obličja životinja u „Ružičastoj sanjarici“ istakao se svojim jednostavnim, ali iznimno pogođenim konceptom. Sekulićev rad istovremeno se odlikuje disciplinom kostimografa i nesputanom maštom iskusnog stvaratelja scenske plastike, pa raskošna Ovca i gabaritima impozantan Medo na tijelima glumaca naprosto pozivaju na potentnu scensku igru.

 

Luda šuma

Nagrada za najbolje oblikovanje svjetla dodjeljuje se Borutu Bučinelu za predstavu “Luda šuma” Dječjeg kazališta Dubrava iz Zagreba i Gledališča Glej iz Ljubljane. Oblikovanje svjetla Boruta Bučinela doprinosi cjelovitom vizualnom identitetu izvedbe i pomaže pri stvaranju atmosfere koja čini jedan od ključnih dijelova predstave. Koncept fokusiranog osvjetljenja prati dramaturšku liniju koja poetske naznake pretpostavlja narativnoj strukturi, a povremena namjerna podeskponiranost omogućava da specifičnosti i suptilna izvedba scenografije i lutaka dođu do izražaja.

 

Nagrada za najbolju scensku glazbu dodjeljuje se Peteru Kusu, za glazbu u predstavi “Luda šuma” Dječjeg kazališta Dubrava iz Zagreba i Gledališča Glej iz Ljubljane. Peter Kus glazbu za „Ludu šumu“ skladao je ne htijući stvoriti tek zvučnu pratnju događajima na sceni, već je njegova zaigrana partitura temeljno izražajno sredstvo cijele predstave. Neodvojiva od maštovitih instrumenata koje je u suradnji s Darkom Korošecom osmislio i izradio sam skladatelj, Kusova glazba usmjerava radnju, plijeni nepretencioznom virtuoznošću izvedbe samog ansambla te osvaja kombinacijom poliritmične razigranosti i čistih, pjevnih melodija.

Ravnopravna nagrada za najbolju mušku ulogu dodjeljuje se Mladenu Vujčiću za ulogu Emila u predstavi “Emil i detektivi” Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku. Mladen Vujčić u ulozi Emila s lakoćom varira između humoristične samoironije i emocionalne iskrenosti, samim time nenametljivo pridonoseći režijskom konceptu i stilu predstave. Njegova glumačka senzibilnost naglašava napetost radnje i potentno se realizira u emocionalnim vrhuncima predstave. Potkrepljujući svoju glumačku igru fizičkim izričajem, Mladen Vujčić daje toj ulozi fini balans između dječje naivnosti i odraslih odluka u stranom svijetu.

Polja mašte

Ravnopravna nagrada za najbolju mušku ulogu dodjeljuje se Goranu Košiju, za niz uloga u “Poljima mašte” Kazališta Virovitica i Dječjeg kazališta Dubrava iz Zagreba. Goran Koši pleše na tankom rubu između pogođene naglašenosti izraza i karikature, tumačeći niz likova koji apsurdističkim odmakom naglašavaju osobitosti surovog svijeta nametnutog glavnom liku priče. U tom plesu Koši uspijeva biti duhovit i odmjeren, ne prelazeći granicu dobrog ukusa u oblikovanju uloga inspriranih poznatim licima hrvatskog političkog i kulturnog života, ali i onih manje upadljivih, čija je jedina funkcija omogućiti pregledan i tečan razvoj dramskih zbivanja.

 

Dvije ravnopravne nagrade za najbolju žensku ulogu dodjeljuju se Dariji Knez Rukavina za ulogu Anđele i Aleksandri Naumov za ulogu Dijane u predstavi“Rent a friend” Gradskog kazališta Trešnja iz Zagreba. U interpretaciji različitih krajnosti lika Anđele, Daria Knez Rukavina vješto kontrastira hladnu frajericu i nesigurnu emotivku te time dobro odražava profil suvremenog tinejdžera. Brzina i sposobnost reakcije na i najmanju partnersku provokaciju čine njezinu igru usklađenom s režijskim konceptom izmjenjivanja fluidnih identiteta. Uloga tinejdžerke Dijane presudno je obilježena trpnošću lika, koji Aleksandra Naumov ocrtava bez nepotrebnog gomilanja izražajnih sredstava, ohlađene geste, s precizno odmjerenim izletima u povišenu emocionalnost. Nagrađena glumica uspijeva dočarati pubertetske nesigurnosti i mrakove kroz uvjerljivo skiciran podređen odnos s majkom, ali i dobro tempiranim otklonima u poetiziran unutarnji svijet, prije svega upečatljivom interpretacijom starog šlagera.

 

Prošlogodišnju inicijativu žirija za uvođenjem dodatne nagrade za najbolju koreografiju svi članovi aktualnog žirija bezrezervno podržavaju, ali isto tako smatraju da se u ovogodišnjoj konkurenciji nije u dovoljnoj mjeri istakao ni jedan doprinos u domeni scenskog pokreta i koreografije. Iz tog razloga, nagrada za najbolju koreografiju ove se godine ne dodjeljuje.