KROĆENJE GOROPADNICE / predstava Satiričkog kazališta Kerempuh autorski je projekt redateljice Selme Spahić nastao po motivima komedije Williama Shakespearea / otvorenje sezone Tribine Čakovec četvrtkom / 8. veljače 2024. / 20.00 sati

CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC / Tribina Čakovec četvrtkom / 8. veljače 2024. / 20.00 sati / otvorenje sezone

Satiričko kazalište Kerempuh / Zagreb

• KROĆENJE GOROPADNICE

Prema prijevodu Mate Marasa i Milana Bogdanovića

Redateljica: Selma Spahić

Dramaturginja: Emina Omerović

Scenograf: Matija Blašković

Kostimografkinja: Selena Orb

Koreografkinja: Ena Kurtalić

Autor glazbe: Nenad Kovačić

Oblikovatelj svjetla: Aleksandar Čavlek

Izrada maski: Miljenko Sekulić

Suradnica na predstavi: Slavenka Drakulić

Asistentica kostimografkinje: Marina Uroić

Inspicijentica: Mirela Tihava

Autorica fotografija: Jelena Janković

Prijevod balade „Okrutna goropadnica”: Mirza Purić

Nekoliko stihova je preuzeto iz prijevoda Andyja Jelčića

Dio izvedbenog teksta razvijen kroz improvizacije sa glumačkim ansamblom

Igraju: Linda Begonja, Ines Bojanić, Borko Perić, Dražen Čuček, Marko Makovičić, Jakov Zovko

Predstava „Kroćenje goropadnice” autorski je projekt baziran na kombiniranju različitih diskursa, stilova i izvora u želji da uđemo u dijalog s dramskim kanonom i svojom pozicijom u odnosu na njega danas.

Zašto uopće danas raditi ovu komediju? Po čemu je ovaj komad satiričan? Čemu se tadašnje društvo smijalo, a čemu mi danas? Što se sve krije iza naslova, ali i u samoj komediji? Ovo su samo neka od pitanja koja su nam bila polazišna točka za propitkivanje čuvene, ali i  kontroverzne Shakespearove komedije “Kroćenje goropadnice” o kojoj je napisano mnoštvo različitih teorijskih tumačenja i kritičkih čitanja, često radikalno suprotstavljenih stajališta odnosno potrebe da Shakespearea i ovu komediju isključivo branimo ili napadamo.

Ono u čemu se većina slaže jest da je nemoguće preispitivati Shakesperovu autorsku poziciju, a da se ne bavimo pozicijom tadašnje publike i njezinih potreba, kao i društvenog konteksta unutar kojeg je Shakespeare djelovao. Kao jedna od inspiracija za “Kroćenje goropadnice”, Shakespearu su poslužile tada popularne folkorne predaje koje su prenosile s koljena na koljeno priču o neposlušnoj, neukrotivoj ženi i njezinom jeziku. Ova vrsta narodnih predaja postojala je u čitavom svijetu u vidu raznih varijacija narativa, te nam u pozadini komedije otkrivaju dugu povijest ušutkivanja žene i kroćenja njezinog jezika na razne načine. Prostor ženskog postaje prostor horora odnosno mučenja, kažnjavanja, ali i upozorenja za ostale članove društva (neovisno o rodu i spolu) na ono što ih čeka ukoliko ne poštuju patrijarhalno uređenje društva.

U toku procesa pokušali smo istražiti sve navedene slojeve, analizirati svaki segment ovog komada na način da komentiramo, interveniramo, konfrontiramo se, tragamo za prostorima praznina, kontradiktornosti, te kreiramo neke nove za intertekstualnost, metateatarske postupke i citatnost. Ono što nas je vodilo na tom putu jest da uvijek razmišljamo o tome šta se krije u pozadini ponekad naizgled nebitnih detalja, šta je iza onoga čemu se smijemo, koji komički obrasci su se ustalili i zašto, a koji su danas popularni, što oni govore o društvenim obrascima koje smo normalizirali i gdje se u svemu tome krije naša odgovornost?

Emina Omerović

Trajanje: 90 minuta

Ulaznica: 12,00 €

Učenici (10 i više), studenti, umirovljenici, organizirani posjet (10 i više) 10,00 €

• u prodaji online i na blagajni Centra