• Galerija Centra za kulturu Čakovec / četvrtak / 7. prosinca 2023. / 19.00 sati / otvorenje

LIDIJA ŠELER

Ikebana

Među hrvatskim slikarima različitih generacija postoji uvjerljiva i prepoznatljiva linija tradicije gestualne i lirske apstrakcije – kao i različitih inačica apstraktnog i postapstraktnog ekspresionizma – u koju se slike Lidije Šeler jednim dijelom savršeno uklapaju. Lidija Šeler se u hrvatskom slikarstvu javlja početkom devedesetih godina 20. stoljeća među mladom generacijom slikara, uspostavivši od početka drugačiji slikarski izričaj i senzibilitet; nakon što je Nova slika već počela silaziti s povijesne pozornice, a postmoderni je načini reciklaže i citatnosti nisu zanimali.

Lidijino je slikarstvo duboko osobno transformirano nasljeđe apstraktnog ekspresionizma, enformela, siromašnog i gestualnog slikarstva jer svi ti elementi u pojedinim ciklusima ili djelima postoje, ali to opet neće biti potpuna anatomija njezina slikarstva. Lidiju Šeler zanima procesualnost u slikanju i sâm čin slikanja kao takav, ali ju jednako tako zanima duhovna strana apstraktne slike, gdje je slikanje jedan oblik meditacije, što ju vezuje uz senzibilitet i umjetnički credo Marka Tobeyja, koji je također prihvatio koncept Fluxusa, zen-filozofije i ideje beskonačnosti slikane matrice, tzv. otvorenog djela, koje u našoj mentalnoj slici nema granica.

Njezino slikarstvo, dakle, nije mimetično i ono ne oponaša prirodu na narativan način, ali Priroda kao takva, s rasponom prirodnih i meteoroloških fenomena, kao i godišnjih doba postoji u njezinim slikama na emotivnom i energetskom nivou, koji su promatraču približeni odabirom određenog kolorita. Uvijek u nekim fragmentima teksture slike osjećamo i prepoznajemo intimnu naraciju umjetnice, utisnutu u sliku u dovoljnoj mjeri da u promatraču probudi empatijsko-emotivnu reakciju ushićenja ili smirenja.

Svi su se ti preduvjeti morali stvoriti i dogoditi kroz godine da bi umjetnica sasvim prirodno došla i vratila se do možda najdubljeg utjecaja i sloja koji je dugo postojao u njezinu biću – a to je njezin prvi susret s japanskim poimanjem estetike u ranom djetinjstvu, kada ju je mama vodila na tečaj ikebane. „Tada sam samo upijala, a sad shvaćam koliko je to iskustvo bilo prijelomno za formiranje mojeg likovnog pisma“ (Lidija Šeler). Te savršene, asimetrične „neuravnotežene ravnoteže“ (L. Šeler) koje stvaraju dramu i u najmanjem krokiju, proizašle su iz tog ranog dodira s dijelom japanske kulture i dovele ju na kraju do Japana, gdje je izlagala na jednoj grupnoj izložbi i to upravo u japanskoj tradicionalnoj kući.

Boravak na slikarskoj radionici u Japanu 2013. godine omogućio joj je idealni sinkronicitet između njezina umjetničkog zrenja i doživljaja kulture koja joj je intuitivno bila vrlo bliska. Iskustvo doživljaja prirode Japana, pogleda na planinu Fidji, njihova likovnog razmišljanja i apstrahiranja svijeta na tek nekoliko bitnih stvari iznimno je obogatilo Lidijino slikarstvo: specifična ugođenost prirodnih elemenata Japana stvorili su poseban naboj u njezinom tadašnjem ciklusu sliko-kolaža i kaligrafskih crteža na drvenim kutijama. Ta japanska ideja da se iz pretjeranog i neurednog obilja prirode ritualno, sa zahvalnošću uzme i uspostavi reducirana harmonija i ljepota u potpunosti korespondira s likovnim senzibilitetom Lidije Šeler u kontinuitetu, do danas. Za japansku filozofiju nema razlike u mediju pomoću kojega prilazimo prirodi – je li to linijski istanjena masa cvjetne peteljke, grane ili poteza kistom i tušem na papiru. Lidija Šeler likovnim je postupcima – ali i razinom energetskog sklada – u ovom trenutku vrlo blizu autentičnom savršenstvu ikebane, iako se ono uči i usavršava cijeli ljudski vijek.

Iva Körbler

 

Lidija Šeler rođena 14. srpnja 1965. u Sisku.

Maturirala je u Centru za jezike u Zagrebu 1985. godine, a diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Miroslava Šuteja 1989. godine.

Izlaže od 1986. godine, i boravi na studijskim putovanjima u Indiji na Faculty of Fine Arts u Barodt, u Francuskoj na Cité Internationale des Arts u Parizu te u Portugalu, Kini, Kubi, Izraelu, Indoneziji, Japanu i brojnim drugim zemljama.

Dobitnica je Premije za slikarstvo na Salonu mladih 1988. godine i nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice na Hrvatskom trijenalu crteža 1999. godine. Njezini radovi nalaze se u fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Gradskog muzeja Varaždin, Međunarodne zbirke grada Wolfsberga u Austriji, Kineskog nacionalnog muzeja umjetnosti, kao i Pekinškog međunarodnog umjetničkog bijenala na kojem je predstavljala Hrvatsku 2005. godine. O radu Lidije Šeler snimljen je 2009. godine kratki dokumentarni film u produkciji HRT-a u kojem su prikazani njeni radovi nastali u periodu 1984. do 2009. godine.

Živi i radi u Zagrebu.

Kontakt: lidaluna7@gmail.com

Samostalne izložbe

  1. Zagreb, Galerija Mala, Muzika
  2. Baroda, India, Akademija likovnih umjetnosti, Vrata percepcije

Zagreb, Galerija Buljat, Atlantida

Veli Lošinj, Galerija La Nave Va, Sličice

  1. Zagreb, Hrvatsko narodno kazalište, Kolaži

Varaždin, Gradski muzej, Radost življenja

Zagreb, Galerija Karas, Sunce

Mali Lošinj, Narodno sveučilište, Kolaži

  1. Zagreb, Galerija Miroslav Kraljević, Na ladanju

Zagreb, Galerija Nova, Eldorado

  1. Wolfsberg, Austria, Gradska galerija, Snovi
  2. Svetvinčenat, Šikuci machine

Rijeka, Art Club Gal

  1. Zagreb, Galerija Canvas, Die Blaue Stunde

Split, DIT, Jutro s anđelom

  1. Erste Club, Rijeka
  2. Vis, Multimedijalni centar Otok
  3. Korčula, Galerija Vapor

Rijeka, Galerija Kortil, Rapsodija u suton

  1. Šibenik, Galerija svetog Krševana

Zagreb, Galerija Vladimir Bužančić, Proljetni demoni

Brijuni, Crkva svetog Roka, Vignettes

  1. Labin, Galerija Alvona

Palmižana, Galerija Meneghello, Otočni haiku

Zagreb, Rezidencija veleposlanika Francuske, g. Jeromea Pasquieira

  1. Bol na Braču, Galerija Branislav Dešković
  2. Zagreb, Galerija Badrov, My little CHINA book

Zagreb, Kulturni krug

  1. Zagreb, Galerija Mazuth, Jutro na Pacifiku

Zagreb, Galerija Idealni grad, San o Kurosawi

  1. Zagreb, Radnička galerija, Petrichor – miris zemlje poslije kiše
  2. Zagreb, Galerija Josip Račić, Nacionalni muzej moderne umjetnosti, Krici i šaputanja
  3. Sisak, Gradska galerija Striegl, Ikebana

Grupne izložbe (izbor) i nagrade

  1. Zagreb, Salon mladih, Premija za slikarstvo

Rijeka, Bijenale mladih

  1. Zagreb, Četvrti trijenale hrvatskog kiparstva
  2. Otočec, Bijenale slovenske grafike / Hrvatska grafika Croatian Graphic Arts (izbor: Igor Zidić)
  3. Zagreb, Moderna galerija, Nova hrvatska umjetnost, 14. Zagrebačka izložba crteža
  4. Lisabon, Portugal, Bijenale mladih stvaralaca Mediterana

Poreč, Porečki anale

  1. Rijeka, Muzej moderne i suvremene umjetnosti, 6. Hrvatski suvremeni crtež (izložba je

putovala u Peking, Ljubljanu, Lisabon, Kairo

  1. Zagreb, Galerija SC, U klasi profesora Šuteja (grupna izložba bivših studenata prof.

Šuteja

Zagreb, Gliptoteka HAZU, Trijenale hrvatskog kiparstva

  1. Zagreb, Nagrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Hrvatski trijenale crteža
  2. Zagreb, HDLU, U susret Vukovarskom salonu
  3. RTL, Izložba slika eminentnih hrvatskih suvremenih slikara
  4. HPB, Grand Prix za slikarstvo
  5. Peking, Kina, Međunarodni umjetnički bijenale (predstavljala Hrvatsku uz Dubravku

Rakoci u izboru HDLU-a)

  1. Beč, Austrija, Novomatic Forum grupna izložba: Kuliš, Milenković, Šeler
  2. Japan, Galerija Sudo, Odawara

Rovinj, Likovna kolonija

  1. Rovinj, Likovna kolonija, Počasna nagrada „Zora Matić“
  2. Trst, Civico Museo Revoltella, Suvremeno hrvatsko slikarstvo –

između figuracije i apstrakcije