U četvrtak, 18. prosinca 2025. u 20.00 sati na zadnjoj Tribini Čakovec četvrtkom u jesensko zimskom dijelu sezone u Centru je održan tradicionalni božićni koncert čakovečkih amatera „𝐒𝐯𝐢𝐦 𝐧𝐚 𝐳𝐞𝐦𝐥𝐣𝐢 𝐦𝐢𝐫, 𝐯𝐞𝐬𝐞𝐥𝐣𝐞“, na kojem su nastupili solisti 𝐌𝐚𝐫𝐢𝐣𝐚 𝐕𝐢𝐝𝐨𝐯𝐢𝐜́ (𝐬𝐨𝐩𝐫𝐚𝐧), 𝐃𝐨𝐦𝐢𝐧𝐢𝐤 𝐏𝐚𝐝𝐚𝐫𝐢𝐜́ (𝐭𝐞𝐧𝐨𝐫), 𝐌𝐚𝐣𝐚 𝐌𝐚𝐠𝐝𝐚𝐥𝐞𝐧𝐢𝐜́ 𝐁𝐚𝐫𝐢𝐜́ (𝐤𝐥𝐚𝐯𝐢𝐫) 𝐭𝐞 𝐈𝐯𝐚𝐧𝐚 𝐆𝐚𝐥𝐢𝐜́ (𝐯𝐨𝐤𝐚𝐥), 𝐙𝐫𝐢𝐧𝐤𝐚 𝐁𝐨𝐳̌𝐢𝐜̌𝐞𝐯𝐢𝐜́ 𝐏𝐥𝐚𝐯𝐞𝐜 (𝐬𝐢𝐤𝐮𝐬 𝐢 𝐤𝐞𝐧𝐚), 𝐃𝐚𝐫𝐤𝐨 𝐇𝐨𝐫𝐯𝐚𝐭 (𝐠𝐢𝐭𝐚𝐫𝐚) 𝐢 𝐅𝐢𝐥𝐢𝐩 𝐒̌𝐦𝐢𝐭 (𝐛𝐨𝐦𝐛𝐨 𝐢 𝐜𝐚𝐣𝐨𝐧).
Zahvaljujemo svim izvođačima koji su svojim nastupima ovaj koncert pretvorili u predivnu, svečanu blagdansku večer ispunjenu najljepšim božićnim pjesmama.
Hvala i svim posjetiteljima, uz želje za ugodne i blagoslovljene blagdane!
Doživite jedan od najpoznatijih baletnih klasika u izvedbi Ukrajinskog klasičnog baleta. Labuđe jezero, remek-djelo Petra Iljiča Čajkovskog, spaja vrhunsku tehničku preciznost, emotivnu snagu i raskošnu scenografiju. Priča o princu Siegfriedu i Odette, pretvorenoj u labuda, oživljava kroz virtuoznost međunarodno priznatih plesača i dojmljivu atmosferu koja osvaja publiku širom svijeta.
Ulaznice su u prodaji na blagajni Centra i online ovdje:
GRUZIJSKI NACIONALNI BALET SUKHISHVILI – 20. ožujka 2026. u 20:00
Nakon rasprodanog nastupa 2024., u Čakovec se vraća legendarni gruzijski ansambl Sukhishvili. Svjetski poznat po spektakularnim koreografijama, energiji koja prkosi gravitaciji i pratnji vlastitog orkestra na tradicijskim glazbalima, ovaj ansambl više od 75 godina osvaja pozornice diljem svijeta. Dinamični plesovi, virtuozna izvedba i snažan scenski dojam jamče nezaboravan događaj.
Od Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Gradskog kazališta Komedija do Centra za kulturu Čakovec, dirigent Davor Kelić već godinama oduševljava publiku, bila to opera Čarobna frula, mjuzikl Ljepotica i zvijer ili Novogodišnji koncert Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije.
Kelić je magistrirao dirigiranje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu 2016. u klasi prof. Mladena Tarbuka. Dobitnik je Rektorove nagrade akademske godine 2014./2015. za projekt u kojem je dirigirao operetom Momci na brod Ivana pl. Zajca. Radio je kao zborovođa HNK-a u Osijeku, asistent na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, a od 2018. zaposlen je u Gradskom kazalištu Komedija. Surađivao je sa Zborom i Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije, Zagrebačkom filharmonijom, Zagrebačkim solistima, opernim ansamblom HNK-a u Zagrebu, a od veljače 2020. godine voditelj je Hrvatskog komornog orkestra.
Nakon veoma uspješnog koncerta 2024. godine, Davor Kelić u Centar za kulturu Čakovec vraća se 30. prosinca 2025. kada će ponovno stati pred Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije i pružiti nam još jedan nezaboravni Novogodišnji koncert. Tim sam povodom s maestrom Kelićem razgovarao o projektima na kojima trenutačno radi u kazalištu Komedija, koncertnom programu koji priprema sa Zagrebačkom filharmonijom te o tome što je pripremio za ovogodišnji Novogodišnji koncert u Čakovcu.
Čakovečka publika imala Vas je priliku upoznati prošle godine na Novogodišnjem koncertu. U kakvom Vam je sjećanju ostao prošlogodišnji koncert? U zadnji čas došlo je do promjene solistice, Hana Ilčić uskočila je umjesto Josipe Bilić, no to se nije osjetilo na samom koncertu.
Vjerujem da kao što publika pamti dobre koncerte, tako i mi izvođači pamtimo dobru publiku. Zbog toga mogu reći da mi je prošlogodišnji nastup u Čakovcu ostao u jako lijepom sjećanju. Atmosfera je bila izvrsna, a publika iznimno prijemčiva. Što se tiče hrabrog uskakanja kolegice Hane Ilčić, takve situacije nisu česte i uvijek donose određenu dozu stresa. Na dan koncerta moramo dodavati probe, a istovremeno moramo pametno čuvati energiju za sam nastup. Upravo zato mislim da je Hana odradila sjajan posao. Kada je koncert uspješan, a vjerujem da je ovaj bio, sav taj stres pretvori se u još veće zadovoljstvo. Naravno, bez publike koja nas je toliko srčano pratila teže bi bilo govoriti u ovom smjeru.
Što zapravo radi dirigent? Što sve morate napraviti prije nego što izađete pred orkestar?
Publika na koncertu vidi naš završni proizvod u kojem dirigent, osim što oblikuje izvedbu, vodi orkestar kroz djelo. Iako je koncert vrhunac svakog projekta, njegov uspjeh ovisi o velikoj količini pripreme.
Sve počinje planiranjem programa i izborom izvođača, uz usklađivanje sa zahtjevima same prigode. Dirigent i orkestar na probama pripremaju izvedbu, a kako bi te probe prošle što uspješnije, treba planirati tijek probe, dogovoriti detalje, upoznati želje solista, što se nerijetko odvija na probama uz klavir…
Probe su ključne, ali koncert je ipak trenutak istine. Na njemu treba znati pametno rasporediti energiju i koncentraciju kako bi sve što smo gradili u pripremi došlo do izražaja na najbolji mogući način.
Surađivali ste s brojnim orkestrima i kazalištima. Koliko je različito pripremati i dirigirati simfonijski repertoar, operu ili mjuzikl? U čemu biste se željeli specijalizirati?
Krenimo unatrag. Školovanje dirigenta uglavnom nije usmjereno na jedno područje, pa se tijekom studija ne specijaliziramo strogo za operu, simfonijski repertoar ili npr. neko stilsko razdoblje poput baroka. Ipak, nerijetko se dirigenti kasnije opredijele za ono što im najviše leži.
Teško mi je izdvojiti što mi je u sveukupnosti glazbe najdraže. Možda najbolje mogu odgovoriti tako da kažem da u slobodno vrijeme najviše slušam simfonijsku i opernu literaturu. Svako područje ima svoju ljepotu. Opera, u kojoj sudjeluju orkestar, zbor i solisti, često je tehnički zahtjevna, a s druge strane simfonijska literatura u estetskom je smislu, možda nije najbolji izraz, ali gušća forma. Dok je kod simfonijske literature potrebno dosta vremena uložiti u analizu i razumijevanje strukture kako bi se moglo kvalitetno pristupiti radu, kod opere je potrebno poznavati jezik i njegovu dramaturšku povezanost s glazbom. Mnogo je razlika, ali i dodirnih točaka. Vjerujem da se ljepota ovog posla krije u stalnom učenju.
Što se tiče mjuzikla, on u scenskom smislu ima veliku sličnost s operom, ali je glazbeni jezik bitno drugačiji. On prati moderne trendove popularne glazbe, pa možemo reći da stilova ima onoliko koliko i u samoj popularnoj glazbi.
U dirigentskom smislu izdvojio bih to da dirigenti koji se bave mjuziklom moraju biti upućeni u njegove tehničke zahtjeve. Često se susreću s električnim instrumentima poput gitara, klavijatura ili bubnjeva na kojima treba programirati odnosno semplirati zvukove. Nerijetko se koriste pozadinske trake, zbog čega se mjuzikl često dirigira sa slušalicama kako bi se izvedba mogla uskladiti.
Od dosad navedenih područja, mjuzikl je definitivno najmanje slobodna forma, često uvjetovan ne samo spomenutim glazbenim potrebama, nego i scenskim, što uvjetuju jasno definirana autorska prava koja kazališta kupuju prije postavljanja djela.
Kakve su razlike u pristupu rada s instrumentalistima i pjevačima?
Vezano za ovo pitanje, možda je najbolje usporediti ga s praksom u pedagogiji. Dok je instrument fizički predmet, upute profesora ili pedagoga mogu, vjerujem i trebaju biti, vrlo jasne. Ako postoji tehnički problem, on se često rješava jasnom uputom. Možda je bolje dati primjer – ako je virtuozna pasaža problem, pravilna pozicija ruke i način vježbanja mogu otkloniti probleme.
Kad govorimo o pjevanju, instrument je, ne bih rekao samo glas, nego cijelo tijelo. Zvuk se ne proizvodi na fizički opipljivom instrumentu, nego unutar tijela, pa se u radu često koriste pomalo apstraktne upute. Naravno, rad s pjevačima također treba biti egzaktan, ali razlike ipak postoje. Na samom kraju, najvažniji su timski rad, međusobno povjerenje i poštovanje.
Prošle sezone u Komediji ste radili na mjuziklu Six, nedavno nominiranom za najbolju predstavu u cjelini za Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji operete i mjuzikla. Kako je bilo surađivati s redateljem Igorom Barberićem na toj predstavi? Na kojim Vas predstavama ove sezone možemo uloviti u kazalištu Komedija?
Mjuzikl Six komorni je mjuzikl u kojem nema klasičnog dirigiranja. Glazbeni voditelj postavlja djelo, programira zvukove (naprimjer na klavijaturama), priprema pozadinske trake, uvježbava solistice i bend, a zatim svira na izvedbama. I tu se dogodila jedna zanimljiva situacija. Spomenuo sam da su autorska prava kod mjuzikla prilično stroga. Kako moje matično kazalište nema ženskih članica u bendu, a Six je zamišljen tako da na sceni svira isključivo ženski bend, uprava je planirala tražiti dopuštenje da kod nas ipak nastupe muški članovi benda. Iako smo Igor Barberić i ja od vlasnika autorskih prava ranije bili odobreni kao redatelj i glazbeni voditelj, kazalište je kasnije, prema ugovoru, u bend moralo angažirati isključivo dame. Tako su me na mjestu svirača zamijenile izvrsne kolegice Ana Dadić i Elizabeta Marjanović.
Trenutačno se u kazalištu postavlja glazbena predstava Radio Dubrava prema tekstu Ane Tonković, u režiji Krešimira Dolenčića. Budući da je riječ o praizvedbi koja je još u procesu stvaranja, teško je govoriti o specifičnim detaljima. Od predstava koje su već na repertoaru, u Komediji trenutačno dirigiram Jaltu, Jaltu i Ljepoticu i zvijer.
Dosad ste u matičnom kazalištu dirigirali osam naslova. Imate li najdraži? Ili možda mjuzikl na kojem biste željeli raditi, ili neko drugo scensko djelo u nekom od hrvatskih kazališta?
Teško mi je izdvojiti favorite. Rekao bih da to više ovisi o samom procesu rada i konačnom rezultatu. Vjerujem da većina djela, ako se naprave kvalitetno, mogu biti dobra.
Uz rad u Komediji uskoro me očekuje postavljanje Tijardovićeve operete Kraljica lopte u splitskom HNK-u i opere Judita Frane Paraća u zagrebačkom HNK-u. Što se tiče omiljenih scenskih djela, teško mi je izdvojiti jedno. Moj je ukus poprilično raznolik. U jednom trenutku uživam u talijanskoj belcanto i verističkoj operi, a drugi dan integralno slušam Straussovu Salomu ili Rosenkavaliera…
Ove sezone surađivat ćete i sa Zagrebačkom filharmonijom na programu Večer uz filmsku glazbu. O čemu se tu radi?
Ovaj program nismo zamislili kao klasičan koncert, nego kao cjelinu s jasnom pričom. Sastavljen je od nekoliko tematskih blokova, poput dramskih i povijesnih filmova, animiranih filmova i mjuzikala, epskih filmova i avanture, zatim medleya hrvatske kinematografije, westerna i još ponečega.
U programu nastupa i izvrsna kolegica Renata Sabljak. Osim što će vokalno izvesti neke od najvećih hitova filmske glazbe, program smo povezali tako da će ga ona i voditi. Publika će u najavama, koje su ponekad uz glazbu, imati priliku čuti zanimljive informacije, a možda i poneki citat iz pojedinih filmova, što će, vjerujem, koncertu dati jednu netipičnu dimenziju.
Osim što djelujete kao dirigent, urednik ste radijske emisije Klasični vrt koja se emitira subotom u 21.00 sat na Hrvatskom katoličkom radiju. Kako je došlo do suradnje s Hrvatskim katoličkim radijem i koliko dugo ona već traje?
Emisiju samostalno uređujem posljednjih pet godina. Radio je zanimljiv medij i moram priznati da nisam očekivao da će mi se toliko svidjeti. Emisija je u tjednom formatu, pa je rad, iako ne obilan, poprilično konstantan. Moram priznati da postoje razdoblja kada ju je lakše, a ponekad i teže usklađivati s vlastitim obavezama.
Jedna od stvari koje me posebno vežu uz emisiju jest to što uživam u čitanju i upoznavanju nove literature. Na taj način, čak i kada sam mislima u drugim projektima, sam sebe primoram čitati, istraživati i upoznavati novu literaturu.
Što ste pripremili za ovogodišnji Novogodišnji koncert Simfonijskog orkestra HRT-a u Centru za kulturu Čakovec?
Usuđujem se reći da su novogodišnji koncerti među najpopularnijim koncertima klasične glazbe. Zato sam prijedloge programa koncipirao tako da ispunimo i očekivanja publike. Program novogodišnjih koncerata mora biti vedar, s glazbom koju možemo iskreno prenijeti publici.
Nije slučajno što se opereta tako često izvodi na ovakvim koncertima. Nastala je iz želje da se, nakon niza ozbiljnih i često mitoloških opernih tema, publici ponudi nešto laganije, pristupačnije i bliže svakodnevnom životu. Zato će publika uživati u vedrim operetnim melodijama koje će imati važno mjesto i na našem novogodišnjem koncertu.
Kao solisti ove će nam se godine pridružiti sopranistica Valentina Fijačko Kobić i tenor Domagoj Dorotić. S čime će se oni predstaviti? Jeste li već imali prilike surađivati s njima?
Kolegica Valentina Fijačko Kobić i kolega Domagoj Dorotić solisti su koje bi svatko poželio. S Domagojem sam već surađivao dok smo zajedno radili u osječkom HNK-u, a iako se s Valentinom dugo poznajem, jako mi je drago što će ovo biti naša prva profesionalna suradnja. Budući da je riječ o novogodišnjem koncertu, bilo je logično u program uvrstiti soprana i tenora jer je velik, možda i najveći dio najpoznatijih operetnih arija i dueta, pisan upravo za te glasove.
Kolege će se samostalno predstaviti svaki s dvjema arijama, a potom i duetima. Publika će imati priliku uživati i u jednom od najpoznatijih glazbenih brojeva hrvatske kinematografije, no sada nećemo otkrivati naslove, da damo prostora mašti!
Razgovor vodio: Tim Hrvaćanin, voditelj glazbene djelatnosti
U divnom ozračju otvorena je u četvrtak, 4. prosinca 2025. u Galeriji Centra izložba Karusel umjetnice Petre Grozaj. Izložbu je otvorila Iva Körbler, povjesničarka umjetnosti, kustosica i likovna kritičarka, dok je program moderirala Maja Žvorc, mag.hist.art.
Likovni izraz Petre Grozaj od samih je početaka prepoznatljiv po osebujnom spoju stila i motiva koji ga čine jedinstvenim na hrvatskoj likovnoj sceni. Na tragu realizama dvadesetih godina prošlog stoljeća, autorica u svojem rukopisu vješto isprepliće retro fragmente Art décoa, uz izraženo sjenčanje i plastičnost figura. Njezin je stil, kako ističe Iva Korbler u predgovoru, daleko nadrastao inicijalne ekspresionističke varijacije.
Ciklus naših tradicijskih radionica koje cijele školske godine provodimo u vrtićima i školama na području cijele Međimurske županije, ovoga je tjedna dostigao svoj vrhunac.
Obilježavanje Tjedna međimurske popevke OŠ Sveti Martin na Muri započela je još krajem prošlog tjedna kada smo im stigli u goste s profesoricom glazbe Majom Magdalenić Barić koja je održala radionicu popevke s učenicima četvrtih razreda.
Tjedan popevke započeli smo u Tehničkoj školi s predavanjem o ulozi tradicije u suvremenoj kulturi, a održao ga je profesor sociologije Nikola Švenda. Nastavili smo s radionicama tradicijskih igračaka i tradicijskih glazbala koje su za učenike razredne nastave u OŠ Selnica održali odgajatelji Jagoda Srša i Nikola Kraljić. U istoj školi za učenike predmetne nastave organizirano je i predavanje na temu Međimurske popevke koje je održala etnologinja Lea Šprajc, dok je koreograf Nikola Kotur održao radionicu folklora.
Učenici Područne škole Zebanec učili su o tradicijskim glazbalima i zasvirali na njima, a vodio ih je Nikola Kraljić.U OŠ Hodošan, učenici predmetne nastave također su slušali predavanje Lee Šprajc te su kuhali “bele žgance” i pekli kuruznu zlevenku na radionici tradicijske kuhinje uz voditelja Nikolu Kotura. Dio učenika predmetne nastave u istoj školi sudjelovao je na radioci Povijesnih postrojbi uz voditelje Mladena Obadića i profesora Markusa Pilića, članova Zrinske garde te na radionici tradicijskih glazbala, uz voditelja Nikolu Kraljića.
U nedjelju, 30. prosinca 2025. u 16.00 sati Dvoranu Centra ispunila su djeca sa roditeljima na premijeri predstave Neuspjela podvala Dramskog studija Dada KD Pinklec! Puna dvorana Centra za kulturu bila je pravi izazov za ove mlade glumice i glumce – izazov koji su s radošću prihvatili i premijeru uspješno odradili.
Predstavu će biti na rasporedu i 14. 12. u 12 sati u Centru za kulturu Čakovec, kada će roditelji moći donijeti poklone za svoju djecu koju je potrebno ostaviti sat vremena prije predstave na blagajni Centra.,
U nastavku donosimo galeriju slika sa premijere predstave:
U najposebnijem i najčarobnijem mjesecu u godini, prosincu, u Centru nas očekuju dva tradicionalna koncerta:
Božićni koncert čakovečkih amatera pod nazivom Svim na zemlji mir, veselje gdje nas očekuju mnogobrojni izvođači | četvrtak, 18. prosinca 2025. u 20.00 sati
Novogodišnji koncert Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije uz dirigenta Davora Kelića | utorak, 30. prosinca 2025. u 20.00 sati
Ulaznice su u prodaji, a kupiti ih možete na blagajni Centra za kulturu Čakovec i online ovdje:
Jazz manija zavladala je Centrom za kulturu Čakovec od 20. do 22. studenoga, pretvorivši dvoranu u epicentar vrhunske glazbe i emocija. Tijekom tri dana festivala, publika je imala priliku uživati u fuziji stilova, modernim jazz interpretacijama, ali i klasičnim jazz izvedbama velikih i međunarodno priznatih glazbenika.
Prvu večer otvorili su Balkan Zoo & Nina Ćorić, koji su na jedinstven način spojili balkanske glazbene motive s romskim i flamenco utjecajima u suvremenim aranžmanima. Nakon njih, već dobro poznati mađarski sastav Djabe, koji se čakovečkoj publici predstavio po peti put, još je jednom dokazao zašto zaslužuje stalno mjesto na ovom festivalu. Otvorenje festivala bilo je dinamično i suvremeno.
U petak, 21. studenoga, uslijedio je nastup legendarnog Al Di Meole, jednog od najcjenjenijih svjetskih gitarista. Njegova virtuoznost, kompleksni ritmovi i spoj jazza s elementima svjetske glazbe oduševili su publiku. Emotivna i tehnički besprijekorna izvedba ostavila je snažan dojam na sve prisutne.
Posljednjeg dana, u subotu, 22. studenoga, publiku je oduševila izuzetno talentirana Lana Janjanin, koja je sa svojim bendom izvela impresivan glazbeni nastup prepun emocija i sofisticiranosti. Večer je zaokružio energični Jonathan Scales Fourchestra, koji je publici predstavio čelične bubnjeve (steel pans) te unio dozu zaigranosti i nevjerojatne glazbene vještine.
Sudeći po reakcijama publike, ovogodišnji Jazz Fair bio je pun pogodak! Tri večeri vrhunskog jazza ostavile su snažan dojam, a mnogi već s nestrpljenjem iščekuju sljedeće izdanje festivala.
Temeljem članka 11. Statuta Centra za kulturu Čakovec ravnateljica Centra raspisuje
PONOVLJENI NATJEČAJ
za prijem na radno mjesto – TEHNIČAR – ODRŽAVANJE OPREME
– 1 izvršitelj na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom uz probni rad u trajanju od 4
mjeseca
Uvjeti:
prvostupnik (bacc.) tehničkog ili multimedijalnog smjera ili četverogodišnje srednjostručno obrazovanje tehničkog ili multimedijalnog smjera,
minimalno jedna (1) godina radnog iskustva,
poznavanje rada na računalu,
položen stručni ispit rukovatelja centralnim grijanjem i rukovatelja klimatizacije; iznimno, kandidat koji u trenutku prijave nema položen stručni ispit obvezuje se isti položiti u roku od godinu dana od zasnivanja radnog odnosa
položen vozački ispit B kategorije.
Opis poslova:
– rukovanje kino-aparaturom i brine za ispravnost i funkcionalnost kino-aparature
– rukovanje scenskom tehnikom rasvjete, tona i videa, te osigurava njezinu funkcionalnost
– rukovanje tehnikom rasvjete, tona i videa prilikom izvedbe programa Centra na gostovanjima
– neposredno surađuje s tehničkom ekipom kod gostovanja ansambla u Centru za kulturu
– brine za ispravnost elektroinstalacija, gromobranskih instalacija
– brine za ispravnost i u skladu sa stečenim stručnim znanjem održava osnovna sredstva i postrojenja Centra prema potrebi i u skladu s propisima
– rukuje i održava u skladu sa stečenim stručnim znanjem postrojenja centralnog grijanja i klimatizacije
– surađuje s tvrtkama koje vrše servisiranje i popravak osnovnih sredstava i opreme Centra
– predlaže mjere za tehničko poboljšanje, popravke, osnovnih sredstava, nabavlja potrošni materijal za tehničke potrebe
– brine za ispravnost službenih vozila, vrši tehničke i preventivne preglede, osigurava čistoću vozila
– upravlja motornim vozilima B kategorije za potrebe Centra za kulturu
– neposredno surađuje s voditeljima djelatnosti pri realizaciji programa Centra za kulturu
Kandidati su dužni priložiti:
prijavu na natječaj
životopis
dokaz o stečenoj stručnoj spremi (preslika diplome)
dokaz o radnom iskustvu
(ispis elektroničkog zapisa podataka HZMO-a ili potvrda o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji HZMO-a)
dokaz o državljanstvu (domovnica, preslik važeće osobne iskaznice ili putovnice)
dokaz o položenom ispitu za rukovatelja centralnim grijanjem i rukovatelja klimatizacije
dokaz o poznavanju rada na računalu (svjedodžba, potvrda, izjava ili sl.)
preslika vozačke dozvole B kategorije
Prijavu na natječaj mogu dostaviti osobe oba spola (čl. 13. Zakona o ravnopravnosti spolova NN RH 82/08, 69/17).
Prijava na natječaj mora biti potpisana.
Kandidati koji ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju dokazuju to rješenjem ili potvrdom o priznatom statusu i potvrdom o nezaposlenosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje izdanom za vrijeme javnog natječaja te dokaz iz kojeg je vidljivo na koji način je prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca (ugovor, rješenje, odluka i sl.).
Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju na temelju članka 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine broj 121/17, 98/19 i 84/21) uz prijavu na javni natječaj dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti sve potrebne dokaze za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju dostupne na poveznici.
Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju u skladu s člankom 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN RH 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20), uz prijavu na javni natječaj dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom.
Riječi i pojmovi korišteni u javnom natječaju, koji imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.
Prijavom na natječaj kandidati su izričito suglasni da Centar za kulturu Čakovec, može prikupljati, koristiti i obrađivati njihove podatke u svrhu provedbe natječajnog postupka, a sukladno propisima koji uređuju područje zaštite podataka.
Rok za podnošenje prijava je 8 dana od dana objave natječaja u listu Međimurje.
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Suglasnost s ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj web stranici. Nepristanak ili povlačenje suglasnosti može negativno utjecati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalni
Uvijek aktivni
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korištenja određene usluge koju izričito traži pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu izvršenja prijenosa komunikacije preko elektronske komunikacijske mreže.
Postavke
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja podešavanja koje ne traži pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe.Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog naloga, dobrovoljne suglasnosti od strane vašeg dobavljača internet usluge ili dodatnih zapisa treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web stranica u slične marketinške svrhe.
