avantura, komedija, obiteljska fantazija / titil / SAD, UK / 2023.
Režija: Paul King
Uloge: Timothée Chalamet, Olivia Colman, Hugh Grant
RASPORED PRIKAZIVANJA:
petak / 15.12. / 18.00 sati
nedjelja / 17.12. / 18.00 sati
ponedjeljak / 18.12. / 18.00 sati
Od Paula Kinga, redatelja filmova “Paddington” dolazi nam opojna mješavina magije i glazbe, kaosa i emocija, sve ispričano neopisivo emotivno i s puno humora. Ovaj neodoljivo živopisan i inovativan filmski spektakl predstavit će publici mladog Willyja Wonka, prepunog ideja i odlučnog promijeniti svijet.
Temeljen na izvanrednom liku iz priče “Charlie i tvornica čokolade”, najprepoznatljivije dječje knjige Roalda Dahla i jedne od najprodavanijih dječjih knjiga svih vremena “Wonka” , film donosi čudesnu priču o tome kako je najveći izumitelj, čarobnjak i proizvođač čokolade na svijetu postao omiljeni Willy Wonka kakvog danas poznajemo.
Centar za kulturu Čakovec / petak / 5. travnja 2024. / 17.00 sati / ULAZ SLOBODAN
DJECI DARUJEMO PREDSTAVU
POSLJEDNJA PAHULJA
Dramski studio DADA / Kazališna družina Pinklec
Redatelj: Davor Dokleja
Tekst: Davor Dokleja i ansambl predstave
Scenografija i lutke: Kaja Resman
Glazba: Ansambl predstave
Oblikovanje rasvjete: Mario Zelenbaba
Igraju: Mara Barbić, Magdalena Pinc, Dora Srđenović, Franka Bene, Sara Hassan, Simon Varošanec, Martin Zadravec, Vida Haček, Eni Vibović, Juraj Vičević, Zara Nedeljko
Nekada davno, u prastara vremena, na kraju svijeta, postojao je otočić Midgard. Na sredini tog čudesnog otočića uzdizala se ogromna ledena planina Asgard, a sami vrh te planine bio je dom mnogih sjevernih bogova i njihovih sinova. U podnožju planine u jasenovoj šumi živjela su bića radišna, vesela i draga – Gnomovi. Poštovali su Gnomovi svoje bogove, ali i pribojavali se. Imali su razloga. Bogovima se nije smjelo zamjeriti. Bogove je valjalo slušati. Slijediti njihova pravila. Najvažnije pravilo bilo je “Čuvajte i štitite šumu, a iznad svega pazite na sveto stablo Yggdrasil!”
Trajanje: 35 minuta
Uzrast: 4+ (niži razredi osnovne škole i predškolci)
Pulski filmski festival 2023. – Zlatna Arena za najbolju glavnu žensku ulogu (Tihana Lazović); Nagrada Kino mreže
Festival srednjoeuropskog i istočnoeuropskog filma CinEast 2023.
Filmski festival glumca 2023. – Zlatni Orion za najbolju glavnu žensku ulogu (Tihana Lazović); Srebrni Orion za najbolju sporednu mušku ulogu (Slavko Sobin)
Tina (28) živi u naizgled idiličnom braku u gradu na jadranskoj obali. Ona je domaćica koja brine o šestogodišnjoj kćerkici, dok njen suprug Frane (32) zarađuje za obitelj. Njihov odnos počinje se mijenjati kada Tina izrazi želju da završi fakultet koji je napustila zbog trudnoće. Unatoč prvotnom pristanku i podršci, Frane počinje pokazivati negodovanje koje se na početku svodi na sitne sabotaže. S vremenom, sukobi postaju sve češći, a svađe sve nasilnije.
Tribina Čakovec četvrtkom / 21. prosinca 2023. / 20.00 sati
Božićni koncert čakovečkih amatera
BOŽIĆ DOLAZI U GRAD
Tradicionalni Božićni koncert čakovečkih amatera i ove će godine okupiti gotovo 150 izvođača u jednoj večeri. Ovoga se puta glazbom vraćamo u zlatno doba Hollywooda te ćemo slušati poznate božićne zimzelene hitove iz božićnih filmova nastalih tijekom sredine prošlog stoljeća. Nastupiti će Županijski tamburaški orkestar „Stjepan Bujan Stipić“, Big band Čakovec & Ivana Galić, Dixieland band Čakovec, Pjevački zbor „Josip Štolcer Slavenski“, Ansambl „Pučpuljike“, Ženska vokalna skupina KUU „Veseli Međimurci“, Čakovečke mažoretkinje, Uliyana Nazarenko, Studio suvremenog plesa „Teuta“, Dramski studio „Dada“ Kazališne družine Pinklec, Kazališna družina „Štolcer“ te solisti koncerta, Tamara Korunek Lesar i Karlo Čeh. Scenarij i režija – Kristina Štebih i Dejan Buvač.
Božićnim koncertom završava ovogodišnja sezona Tribine Čakovec četvrtkom.
Galerija Centra za kulturu Čakovec / četvrtak / 7. prosinca 2023. / 19.00 sati / otvorenje
LIDIJA ŠELER
Ikebana
Među hrvatskim slikarima različitih generacija postoji uvjerljiva i prepoznatljiva linija tradicije gestualne i lirske apstrakcije – kao i različitih inačica apstraktnog i postapstraktnog ekspresionizma – u koju se slike Lidije Šeler jednim dijelom savršeno uklapaju. Lidija Šeler se u hrvatskom slikarstvu javlja početkom devedesetih godina 20. stoljeća među mladom generacijom slikara, uspostavivši od početka drugačiji slikarski izričaj i senzibilitet; nakon što je Nova slika već počela silaziti s povijesne pozornice, a postmoderni je načini reciklaže i citatnosti nisu zanimali.
Lidijino je slikarstvo duboko osobno transformirano nasljeđe apstraktnog ekspresionizma, enformela, siromašnog i gestualnog slikarstva jer svi ti elementi u pojedinim ciklusima ili djelima postoje, ali to opet neće biti potpuna anatomija njezina slikarstva. Lidiju Šeler zanima procesualnost u slikanju i sâm čin slikanja kao takav, ali ju jednako tako zanima duhovna strana apstraktne slike, gdje je slikanje jedan oblik meditacije, što ju vezuje uz senzibilitet i umjetnički credo Marka Tobeyja, koji je također prihvatio koncept Fluxusa, zen-filozofije i ideje beskonačnosti slikane matrice, tzv. otvorenog djela, koje u našoj mentalnoj slici nema granica.
Njezino slikarstvo, dakle, nije mimetično i ono ne oponaša prirodu na narativan način, ali Priroda kao takva, s rasponom prirodnih i meteoroloških fenomena, kao i godišnjih doba postoji u njezinim slikama na emotivnom i energetskom nivou, koji su promatraču približeni odabirom određenog kolorita. Uvijek u nekim fragmentima teksture slike osjećamo i prepoznajemo intimnu naraciju umjetnice, utisnutu u sliku u dovoljnoj mjeri da u promatraču probudi empatijsko-emotivnu reakciju ushićenja ili smirenja.
Svi su se ti preduvjeti morali stvoriti i dogoditi kroz godine da bi umjetnica sasvim prirodno došla i vratila se do možda najdubljeg utjecaja i sloja koji je dugo postojao u njezinu biću – a to je njezin prvi susret s japanskim poimanjem estetike u ranom djetinjstvu, kada ju je mama vodila na tečaj ikebane. „Tada sam samo upijala, a sad shvaćam koliko je to iskustvo bilo prijelomno za formiranje mojeg likovnog pisma“ (Lidija Šeler). Te savršene, asimetrične „neuravnotežene ravnoteže“ (L. Šeler) koje stvaraju dramu i u najmanjem krokiju, proizašle su iz tog ranog dodira s dijelom japanske kulture i dovele ju na kraju do Japana, gdje je izlagala na jednoj grupnoj izložbi i to upravo u japanskoj tradicionalnoj kući.
Boravak na slikarskoj radionici u Japanu 2013. godine omogućio joj je idealni sinkronicitet između njezina umjetničkog zrenja i doživljaja kulture koja joj je intuitivno bila vrlo bliska. Iskustvo doživljaja prirode Japana, pogleda na planinu Fidji, njihova likovnog razmišljanja i apstrahiranja svijeta na tek nekoliko bitnih stvari iznimno je obogatilo Lidijino slikarstvo: specifična ugođenost prirodnih elemenata Japana stvorili su poseban naboj u njezinom tadašnjem ciklusu sliko-kolaža i kaligrafskih crteža na drvenim kutijama. Ta japanska ideja da se iz pretjeranog i neurednog obilja prirode ritualno, sa zahvalnošću uzme i uspostavi reducirana harmonija i ljepota u potpunosti korespondira s likovnim senzibilitetom Lidije Šeler u kontinuitetu, do danas. Za japansku filozofiju nema razlike u mediju pomoću kojega prilazimo prirodi – je li to linijski istanjena masa cvjetne peteljke, grane ili poteza kistom i tušem na papiru. Lidija Šeler likovnim je postupcima – ali i razinom energetskog sklada – u ovom trenutku vrlo blizu autentičnom savršenstvu ikebane, iako se ono uči i usavršava cijeli ljudski vijek.
Iva Körbler
Lidija Šeler rođena 14. srpnja 1965. u Sisku.
Maturirala je u Centru za jezike u Zagrebu 1985. godine, a diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Miroslava Šuteja 1989. godine.
Izlaže od 1986. godine, i boravi na studijskim putovanjima u Indiji na Faculty of Fine Arts u Barodt, u Francuskoj na Cité Internationale des Arts u Parizu te u Portugalu, Kini, Kubi, Izraelu, Indoneziji, Japanu i brojnim drugim zemljama.
Dobitnica je Premije za slikarstvo na Salonu mladih 1988. godine i nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice na Hrvatskom trijenalu crteža 1999. godine. Njezini radovi nalaze se u fundusu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Gradskog muzeja Varaždin, Međunarodne zbirke grada Wolfsberga u Austriji, Kineskog nacionalnog muzeja umjetnosti, kao i Pekinškog međunarodnog umjetničkog bijenala na kojem je predstavljala Hrvatsku 2005. godine. O radu Lidije Šeler snimljen je 2009. godine kratki dokumentarni film u produkciji HRT-a u kojem su prikazani njeni radovi nastali u periodu 1984. do 2009. godine.
LAJNAP komičarima su to godine djetinjstva i odrastanja. Dobro, svima osim Saši, Saša je u 90-ima već bio odrastao. Period je to kojeg se rado sjećamo. Kako i ne bi? Slušali su se Bekstriči i Spajsice te hitovi cro dancea uz Sennu M, ET, Kasandru… Gledala se Esmeralda dok Beverly Hills nije bio na telki. Sjećanja sama naviru… kao i fore.
Tematska stand-up comedy večer čeka samo vas, putnike u vremenu da se prisjetimo svih ludih stvari koje su obilježile – DEVEDESETE.
Za vas nastupaju LAJNAPovi nostalgičari: Aleksandar Curać Šarić, Saša Turković, Vlatko Štampar i Goran Vugrinec.
Ulaznica: 10,00 € / 75,35 HRK u pretprodaji, 11,00 € / 82,88 HRK na dan programa
U prodaji online i na blagajni Centra od srijede 15.11.2023.
Organizator: Centar za ranu intervenciju u djetinjstvu MURID
Ulaznica: 20,00 € / 150,69 HRK
u prodaji online i na blagajni Centra
Koncert je humanitarnog karaktera s ciljem prikupljanja sredstava za opremanje novoizgrađenog Centra MURID te nastavak pružanja usluga iz sustava rane intervencije u djetinjstvu korisnicima s područja Međimurske županije i sjeverozapadne Hrvatske.
MURID je nakon 3 godine neizvjesnosti izgradio Centar koji će postati regionalni i nacionalni model intersektorske suradnje i objedinjenog pristupa roditeljima zabrinutima za razvoj svog djeteta. Centar je izgrađen sredstvima iz EU fondova iz kojih je pokriveno 76,7% vrijednosti, dok se razlika sredstava još uvijek prikuplja putem humanitarne kampanje pod nazivom „Za prvih 1000 dana djetinjstva“ u koju su se dosad uključili brojni donatori. Trenutno smo u fazi nabave opreme koja nam je neophodna za potpuno iskorištenje potencijala Centra.
CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC / 25. studenoga 2023. / 18.00 sati
Kazališna družina Štolcer Čakovec
Kristina Štebih
HAJKA
Režija: Dejan Buvač
Igraju: Dijana Kirić, Anja Zanjko, Amra Hrlec, Martina Roža, Andreja Grošević, Nevena Buvač, Kristina Štebih, Marko Baksa, Siniša Obadić, Ivica Mikolaj i Dejan Buvač
„Bilo nas je pet vu kleti, saka druga bez pameti!“, stihovi su narodne pjesme poznate u nekoliko različitih inačica širom kajkavskog dijela Hrvatske, a motiv žena koje, uz međusobnu potporu, dodatnu hrabrost dobivaju u vinskoj kapljici, motiv je i u drugim vidovima umjetnosti.
Hajka Kazališne družine „Štolcer“ u kojoj sudjeluje sedam žena međusobno povezanih svakodnevnim životnim nitima male zajednice u jednom trenu uključuje i njihove ili tuđe muškarce. Oluja, vino i povrijeđeni osjećaji vrlo brzo mogu pridonijeti tome da stvari izmaknu kontroli, no može li čovjek u kaotičnom ozračju to i ostati, odlučit će likovi u predstavi. Jednočinka o ženama, ali i čovjeku pokušat će stati u obranu ljudskosti i međusobnog poštovanja.
Predstava je na Festivalu kazališnih amatera Međimurja 2023. odabrana kao predstavnik Međimurja za 2. Festival hrvatske pučke drame u Murskom Središću. Anja Zanjko osvojila je nagradu za najbolju sporednu ulogu festivala, dok su za glavne uloge bili nominirani Dijana Kirić i Marko Baksa. Na 2. Festivalu hrvatske pučke drame, predstava Hajka nominirana je za najbolju predstavu festivala, a Kristina Štebih je osvojila nagradu za najbolju žensku ulogu.
Dobro došli na neuropsihijatrijski odjel. Draga rodbino i prijatelji, naši korisnici koji su skrenuli s puta odlučili su vas iznenaditi jednim igrokazom i pokazati vam koliko su napredovali kroz terapije i kako kreativno provode vrijeme. Neobična komunikacija kao i tematska nepovezanost u brojnim trenucima dovode do eskalacije odnosa među pacijentima, ali u takvim trenucima bolestan razum smiruje tenzije. Mislimo jedno, govorimo drugo, a radimo treće. Često znamo reći da ne znamo tko tu koga jebe, a zapravo smo jebeni svi.
Živjela hrvatska demokracija.
Ulaznica: 10,00 € / 75,35 HRK / NEMA POPUSTA
u prodaji online i na blagajni Centra za kulturu
Upravljajte pristankom
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Suglasnost s ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj web stranici. Nepristanak ili povlačenje suglasnosti može negativno utjecati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalni
Uvijek aktivni
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korištenja određene usluge koju izričito traži pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu izvršenja prijenosa komunikacije preko elektronske komunikacijske mreže.
Postavke
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja podešavanja koje ne traži pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe.Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog naloga, dobrovoljne suglasnosti od strane vašeg dobavljača internet usluge ili dodatnih zapisa treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web stranica u slične marketinške svrhe.
