Promocija monografije 40 GODINA IZLOŽBENOG PROSTORA CENTRA ZA KULTURU ČAKOVEC / PROGRAM UZ DAN GRADA ČAKOVCA / petak, 20.5.2022. u 19.00 sati

CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC / Galerija / PROGRAM UZ DAN GRADA ČAKOVCA

• petak / 20.5.2022. u 19.00 sati

 

Izložbeni prostor Centra za kulturu Čakovec (1981. – 2021.)

Članice Likovne komisije Centra za kulturu, diplomirane povjesničarke umjetnosti Maja Žvorc, Tanja Karas i Marta Horvat, u monografiji su pisale o Izložbenom prostoru koji je vizualno odgajao generacije Čakovčanaca te postao prepoznatljivo mjesto likovne umjetnosti i kulture. Protok vremena izlagačke djelatnosti Centra prati entuzijastičke osamdesete, preko nametnutih programskih postulata devedesetih, do programsko bogatih posljednjih dvadeset godina. U početku je Izložbeni prostor angažirao likovne umjetnike iz Čakovca i okolice te pratio programe u dvorani, pojedinačne i obljetničke, čime se utemeljila multimedijalnost Centra za kulturu. Monografija uključuje i popis izložbi realiziranih od osnutka Izložbenog prostora te tekstove recenzenata Feđe Gavrilovića i Marijana Špoljara.

Djelatnike Centra za kulturu domaći su slikari, naročito Priska Kulčar osamdesetih godina, učili promišljati o estetici i umjetnosti te postavljanju visokih kriterija u cjelokupnome pristupu u kulturi. Prisku Kulčar izdvajam zbog njezine beskompromisnosti u vizualnome detalju, bilo da je riječ o izvedbi pozivnice bilo o postavljanju izložbe. I drugi su likovni umjetnici, Slobodan Benković Boč, Robert Wrana i Marija Zidarić, bili uključeni u naše likovne programe, postave i izbore radova za pojedinačne i skupne izložbe. Financiranje izložbi isprva su pomagala tadašnja poduzeća i radne organizacije, a vjetar u leđa bio je općeprisutan.

Program izložbi u počecima je većim dijelom obuhvaćao primijenjenu umjetnost. Izlagali smo strip, karikaturu, akvarele, pastele, organizirali humanitarne izložbe i dizajnerske publikacije. U našem su Izložbenom prostoru izlagali domaći likovni umjetnici, potom i regionalni, a postepeno smo postali i dijelom nacionalne galerijske scene. Počeci novoga Izložbenog prostora i atipični prostor koji ni po čemu nije nalikovao na galerijski bili su dočekani s podrškom. Stjecali smo ugled u likovnim krugovima te 90- ih godina pronašli svoj identitet.

Priznata imena hrvatske likovne scene rado su izlagala u Centru. Likovnim umjetnicima osiguravali smo pozivnicu, plakat, tiskani katalog, često u suradnji s drugim galerijama, prijevoz, tehnički postav izložbe te medijsku obradu. U četrdeset godina djelovanja Centar za kulturu postao je vlasnikom pedesetak umjetničkih djela, darova umjetnika zadovoljnih suradnjom, koja se povremeno izlažu.

Značajna je promjena na čakovečkoj likovno-umjetničkoj sceni nastupila osnivanjem Odjela za likovnu umjetnost i dizajn u Graditeljskoj školi Čakovec. Djelovanjem Odjela mladi se obrazuju za daljnja akademska i umjetnička zvanja. Danas Čakovec ima likovne umjetnike koji se mogu predstaviti u svom umjetničkom izričaju, a dovoljno se prostora za predstavljanje pridaje i teoretičarima i povjesničarima umjetnosti.

Usporedimo li galeristiku nekad i danas, istim ostaje što zanimljivi umjetnici hrvatske likovne scene i dalje rado izlažu u manjim sredinama te što predstavljanje domaćih umjetnika redovito izaziva poseban interes lokalne zajednice. Razlika je u odnosu na prijašnja vremena sveopće slabljenje interesa za praćenje umjetnosti. U svakom slučaju, Izložbenim prostorom Centra za kulturu Čakovec dobiva svoj prvi stalni likovno-umjetnički prostor.

Marina Kukolić, voditeljica izložbene i filmske djelatnosti  Centra