Arhiva

KONCERT

Amadeus u Zmajevom vrtu

Tamar Ivaniš, sopran

Emilia Rukavina, mezzosopran

Emanuel Tomljenović, tenor

Grga Peroš, bariton

gost programa: Lucija Spevec, sopran

• PROGRAM

Wolfgang Amadeus Mozart: Le nozze di Figaro, uvertira

Wolfgang Amadeus Mozart: La clemenza di Tito, Parto, parto.

arija Sesta

Emilia Rukavina

Wolfgang Amadeus Mozart: Così fan tutte, Un´aura amorosa,

arija Ferranda

Emanuel Tomljenović

Wolfgang Amadeus Mozart: Le nozze di Figaro, Susanna, or via, sortite,

tercet Susanne, Grofa i Grofice Almaviva

Tamara Ivaniš, Lucija Spevec i Grga Peroš

Antonín Dvořák: Když mne stará matka

Tamara Ivaniš

Wolfgang Amadeus Mozart: Le nozze di Figaro, Crudel! perque finora,

duet Grofa Almavive i Susanne

Tamara Ivaniš i Grga Peroš

Wolfgang Amadeus Mozart: Le nozze di Figaro, Hai gia vinta,

arija Grofa

Grga Peroš

Wolfgang Amadeus Mozart: La clemenza di Tito, Ah perdona al primo affetto,

duet Servilije i Annia

Tamara Ivaniš i Emilia Rukavina

Giacomo Rossini: La Cenerentola, Un soave, non so che,

duet Cenerentole i Ramira

Emilia Rukavina i Emanuel Tomljenović

— p a u z a —

Wolfgang Amadeus Mozart: La clemenza di Tito, uvertira

Wolfgang Amadeus Mozart: Entführung aus dem Serail, Ich baue ganz auf deine Stärke, arija Belmontea

Emanuel Tomljenović

Gaetano Donizetti: Don Pasquale, Quel guardo il cavaliere,

cavatina Norine

Lucija Spevec

Gaetano Donizetti: La favorita, O mio Fernando,

arija Leonore

Emilia Rukavina

Antonín Dvořák: Rusalka, Měsíčku na nebi hlubokém,

arija Rusalke

Tamara Ivaniš

Wolfgang Amadeus Mozart: Così fan tutte, Tutto tutto, o vita mia… E nel tuo, nel mio bicchiero, kvartet Fiordiligi, Dorabelle, Ferranda i Guglielma

Tamara Ivaniš, Emilia Rukavina, Emanuel Tomljenović i Grga Peroš

Gaetano Donizetti: Ljubavni napitak, Caro elisir,

duet Nemorina i Adine

Tamara Ivaniš i Emanuel Tomljenović

Hrvatska sopranistica Tamara Ivaniš (Varaždin, 1994.) nedavno je debitirala kao Tamiris u Kralju pastiru W. A. Mozarta u sklopu Mozart+ Festa (Stiftung Mozarteum) u Salzburgu, uz ansambl L’Arpeggiata te pod voditeljstvom dirigentice Christine Pluhar. Također je nastupila kao Gabriel/Eva u produkciji Salzburškog državnog kazališta u oratoriju Stvaranje svijeta J. Haydna uz orkestar Mozarteum pod vodstvom dirigenta Gabriela Venzaga. Nakon završenog studija pjevanja na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču, Tamara se pridružila Salzburškom državnom kazalištu, prvo kao članica opernog studija Gerard Mortier, a zatim kao članica ansambla. Tamo je debitirala kao Flaminia (J. Haydn, Il mondo della Luna), Olympia (J. Offenbach, Hoffmannove priče), Ilia (W. A. Mozart, Idomeneo) i Lisetta (G. Rossini, La Gazzetta), između ostalih. Tamara je dobitnica nagrada na međunarodnim natjecanjima kao što su Ferruccio Tagliavini u Deutschlandsbergu (Austrija), Hilde Zadek u Beču i Iuventus Canti u Vrablu (Slovačka). Pojavila se kao Madame Silberklang u Der Schauspieldirektor W. A. Mozarta u produkciji JOiN (Junge Oper im Nord) u Državnoj operi u Stuttgartu i kao Blondchen u Otmici iz saraja W. A. Mozarta na festivalu Burg Gars u Austriji te izvela solističke koncerte na festivalu Barokne večeri u Varaždinu.

Emilia Rukavina trenutačno je jedna od najtraženijih mezzosopranistica mlađe generacije u Hrvatskoj. Solistica je Opere HNK u Zagrebu, apsolventica solo pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Martine Gojčeta Silić i apsolventica Pravnog fakulteta u Rijeci. Pjevačko obrazovanje započela je u Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova u Rijeci u klasi prof. Ingrid Haller. Kao studentica istaknula se u nekoliko akademskih produkcija: u ulozi Dorabelle u Mozartovoj operi Cosi fan tutte u zagrebačkom HNK, u ulozi Princa i maćehe Madame de la Haltière u operi Cendrillon J. Masseneta izvedenoj u Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa te u glavnoj ulozi Napoleona u Kuljerićevoj Životinjskoj farmi u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Svoj profesionalni operni debi ostvaruje u HNK Ivana pl. Zajca 2016. godine u ulozi Giovanne u Verdijevu Rigolettu te u ulozi Berte u Rossinijevu Seviljskom brijaču. Od 2021. godine članica je opernog studija Giorgio Surian, gdje je u HNK Ivana pl. Zajca dobila priliku debitirati u nekoliko opera: u ulozi Mercedes u operi G. Bizeta Carmen, koju je otpjevala i u pulskoj Areni s ansamblom riječke Opere u sklopu festivala Ljetna klasika, u ulozi Lole u operi P. Mascagnija Cavalleria rusticana, u ulozi Flore u operi G. Verdija La Traviata, u ulozi Suzuki u operi G. Puccinija Madama Butterfly, u ulozi Stephana u Gounodovoj operi Romeo et Juliette te u ulozi Colombine u operi F. Busonija Arlecchino. Za vrijeme školovanja osvojila je nekoliko nagrada na međunarodnim i državnim natjecanjima, od kojih se ističu Lav Mirski (2018.), Natjecanje učenika i studenata glazbe HDGPP (2017., 2019.), Mikulaš Schneider-Trnavsky u Slovačkoj (2019.) te Hrvatsko natjecanje mladih glazbenih umjetnika Papandopulo (2022.) i međunarodno natjecanje Zinka Kunc Milanov (2022). Dobitnica je rektorove nagrade za projekte Così fan tutte (2017./2018.), Dječakov čarobni rog (2018./2019.), Pepeljuga (2019./2020.) i Suor Angelica et autres Soeurs (2020./2021.) Osim opernih i koncertnih nastupa, velika strast su joj Lied i sakralna djela. Nastupila je u Rossinijevu oratoriju Petite Messe Solenelle i Stabat mater, Gounodovu oratoriju Mors et Vitae, Bernsteinovoj Prvoj simfoniji, Beethovenovoj Devetoj simfoniji, Mozartovoj Krunidbenoj misi, Pergolesijevoj Stabat mater dolorosa i Saint-Saënsovim Božićnim oratorijima.

Emanuel Tomljenović studira pjevanje na Državnom sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Stuttgartu u klasi prof. Ulrike Sonntag u sklopu projekta Erasmus te na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Lidije Horvat Dunjko. U sezoni 2023./2024. postat će član opernog studija Opere u Kölnu.

Posljednjih se godina mladi tenor etablirao koncertno i operno na raznim pozornicama Europe. Nastupio je u Mozartovoj Bastien und Bastienne (kao Bastien), u Bachovoj Muci po Mateju (Evangelist), u Mesiji u Stiftskirche Stuttgart pod vodstvom Kaya Johannsena te u Muci po Marku pod vodstvom Hansjörga Albrechta. Godine 2022. otpjevao je Mozartovu Misu u c-molu uz Simfonijski orkestar i zbor Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem Grete Pedersen.

U nadolazećoj sezoni bit će tenor solist u Bachovu Božićnom oratoriju s orkestrom Kopenhagenske filharmonije.

​Emanuel Tomljenović rado sudjeluje i u svjetskim modernim praizvedbama: pjevao je tenorsku ulogu u operi S. Arnolda Opsada Korčule.

Hrvatski bariton Grga Peroš stekao je osnovnu i srednju glazbenu naobrazbu teorijskog smjera u Glazbenoj školi Elly Bašić. Od 2002. godine studira filozofiju i informacijske znanosti na Sveučilištu u Zagrebu. Godine 2011. započeo je studij pjevanja kod profesora Ulfa Bästleina na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Grazu, gdje je bio stipendist Grada Graza i Društva prijatelja KUG-a u 2012. i 2013. godini. Diplomirao je 2015., a magistrirao 2018. godine.

Ljeta 2015. godine pjevao je na 50. obljetnici opere u dvorcu Weikersheim, pod glazbenim vodstvom Bruna Weila, gdje je nastupio kao Grof Almaviva u Mozartovu Figarovu piru. U sezoni 2015./16. bio je član ansambla Gradskog kazališta Klagenfurt, nastupivši u Brittenovoj operi San ljetne noći (Starveling) pod ravnanjem Aleksandra Soddyja i Bizetovoj operi Carmen (Dancaïro) pod ravnanjem Lorenza Viottija. U sljedećoj sezoni gostovao je u Straussovoj operi Salome (Prvi vojnik) pod ravnanjem Aleksandra Soddyja, ponovno u Klagenfurtu. Od prosinca 2016. godine član je ansambla Gradskog kazališta u Gießenu, gdje je pod vodstvom Michaela Hofstettera nastupao, između ostalog, u operama Mozarta/Da Pontea Così fan tutte (Guglielmo), Don Giovanni (naslovna uloga) i Figarov pir (Grof). Također je pjevao u Verdijevoj operi Moć sudbine (Fra Melitone) te Straussovoj Ariadni na Naksosu (Harlekin).U Operi u Halleu debitirao je 2019. godine kao Cezar u Händelovoj operi Julije Cezar u Egiptu pod glazbenim vodstvom Michaela Hofstettera i u režiji Petera Konwitschnya.

U sezoni 2019./20. glumio je Figara u Rossinijevoj operi Seviljski brijač i Petera Besenbindera u Humperdinckovoj operi Ivica i Marica. U sezoni 2020./21. ostvario je svoju prvu veliku Verdijevu ulogu – Macbetha. U sezoni 2021/22. imao je debitantsku ulogu Tarquinija u Brittenovoj operi Rape of Lucretia i Kurwenala u koncertnoj izvedbi Wagnerove opere Tristan i Izolda. U sezoni 2022/23. ostvario je debije kao Lusignano u Donizettijevoj operi Caterina Cornaro, Bottom u Brittenovoj operi San ljetne noći i Scarpia u Puccinijevoj operi Tosca.
U Hrvatskoj je nastupao u Fauréovu Requiemu sa Zborom i Orkestrom Hrvatske radiotelevizije u KDVL te na Varaždinskim baroknim večerima 2022. u izvedbi Bachove Muke po Mateju.

Lucija Spevec rođena je 1999. godine u Varaždinu. Pjevačko obrazovanje započela je u Glazbenoj školi u Varaždinu u klasi prof. Darije Hreljanović. Završila je preddiplomski studij solo pjevanja na Akademiji za glazbu i izvedbenu umjetnost u Beču (Universität für Musik und Darstellende Kunst Wien) u klasi prof. Gabriele Lechner, gdje nastavlja svoje obrazovanje u klasi prof. Claudie Visce.

S devetnaest godina debitira kao Manja u opereti Grofica Marica E. Kalmana u HNK u Varaždinu, gdje debitira i kao Bastienne u operi Bastien i Bastienne W. A. Mozarta u veljači 2022. godine. Godine 2020. dio je autorskog albuma Davora Bobića koji je nominiran za nagradu Porin u kategoriji Najbolji album klasične glazbe. Godine 2021. debitirala je na festivalu Varaždinske barokne večeri te na festivalu Dvigrad u Kanfanaru. Godine 2022. nastupa u ulozi Majke (Gertrude) u operi Ivica i Marica E. Humperdincka u Schlosstheater Schönbrunn u Beču. Godine 2023. debitira u ulozi Donne Elvire u operi Don Giovanni W. A. Mozarta pod ravnanjem maestra Vladimira Kiradjieva u Walbrzychu u Poljskoj, a kao Donna Elvira nastupa i u lipnju 2023. godine u Sieni u Italiji.

U sklopu studija koncertno izvodi ulogu Micaele u operi Carmen G. Bizeta, Violette u operi La Traviata G. Verdija, Donne Elvire u operi Don Giovanni W. A. Mozarta, Adine u operi Ljubavni napitak G. Donizettija te Tatjane u operi Evgenij Onjegin P. I. Čajkovskog na Akademiji za glazbu i izvedbenu umjetnost u Beču. Redovito nastupa na mnogim koncertima u zemlji i inozemstvu izvodeći operni repertoar kao i Lied i sakralnu glazbu. Dobitnica je niza nagrada na međunarodnim pjevačkim natjecanjima.

Pohađala je seminare te surađuje sa mnogim renomiranim glazbenim umjetnicima kao što su Sylvia Greenberg, Cristina Ferri, Stephan Matthias Lademann, Justus Zeyen, Ivan Hut, Vladimir Kiradjiev, Hartmut Keil, Matija Fortuna, Ozren Prohić i Wolfgang Dosch.

Matija FortunaMatija Fortuna (1985.) diplomirao je glazbenu teoriju u klasi B. Šipuša te orkestralno dirigiranje u klasi V. Šuteja i U. Lajovica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. U sklopu programa Erasmus 5. godinu studija dirigiranja proveo je na Akademiji za glazbu i scensku umjetnost u Beču. U lipnju 2013. godine završio je poslijediplomski studij dirigiranja na Akademiji za glazbu i scensku umjetnost u Beču u klasi U. Lajovica. Operno dirigiranje učio je kod K. Leitnera, opernu korepeticiju kod M. Burkerta, a studirao je i na postdiplomskom studiju klavira, komorne glazbe i Lieda u klasi R. Heintze. Za vrijeme postdiplomskog studija u Beču radio je s velikim svjetskim dirigentima Fabiom Luisijem i Bertrandom de Billyjem.

Usavršavao se kod mnogih uvaženih dirigentskih pedagoga kao što su Nicolas Pasquet, Colin Metters, Georg Fritzsch, Mark Heron, Clark Rundell, Ralf Weikert, Gianluigi Gelmetti, David Reiland, Alun Francis, Karolos Trikolidis, Stephen Cleobury, Gerald Wirth i Jurij Simonov.

Od 2012. do 2014. kao umjetnički suradnik dirigira i priprema projekte na Akademiji za glazbu i scensku umjetnost u Beču (Mozartov Der Schauspieldirektor, operu Mavra i balet Pulcinella Stravinskog, Weberov Der Freischütz). Godine 2015. bio je polufinalist međunarodnog dirigentskog natjecanja Lovro von Matačić. Iste je godine zaposlen na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu kao asistent na Odsjeku za dirigiranje, harfu i udaraljke, a u ožujku 2021. godine izabran je u zvanje docenta.

Od 2015. godine surađuje s Hrvatskim narodnim kazalištem Ivana pl. Zajca u Rijeci, gdje je dirigirao predstavama Rigoletto G. Verdija, Andrea Chenier U. Giordana, Werther J. Masseneta, Šišmiš J. Straussa, La Boheme G. Puccinija, te Labuđe jezero P. I. Čajkovskog. Godine 2019. asistirao je maestru Lorisu Voltoliniju u pripremi opere Andrea Chenier u Slovenskom narodnom gledališču u Mariboru. U Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu od 2020. godine premijerno je dirigirao opere Dnevnik Anne Frank G. Frida, Bastien i Bastienne W. A. Mozarta te Životi i smrti Isabelle Eberhardt M. Mazzolli. Predstavi Dnevnik Anne Frank G. Frida dodijeljena je nagrada Judita za najveće umjetničko dostignuće glazbenog programa 67. splitskog ljeta 2021. godine. Godine 2021. debitirao je u Hrvatskom narodnom kazalištu Zagrebu s predstavom Lastavica Giacoma Puccinija.

Od rujna 2021. godine Matija Fortuna je šef dirigent Orkestra mladih glazbenika.

Organizacija mladih glazbenika osnovana je 2017. godine na inicijativu studenata Muzičke akademije u Zagrebu, s ciljem šireg upoznavanja i promicanja klasične glazbe te njegovanja glazbene kulturne baštine, posebice među mladima. Udruga je započela svoje djelovanje jednom sekcijom, Orkestrom mladih glazbenika, a s vremenom je proširila svoje područje djelovanja sekcijom Orguljaša, sekcijom muzikologa FusNota te sekcijom Virtuoso, koja organizira koncerte studenata Muzičke akademije.

Orkestar mladih glazbenika ostvario je brojne nastupe u koncertnim dvoranama i drugim prostorima u Zagrebu, Varaždinu, Pregradi, Šibeniku, Tribunju, Makarskoj i Podgori. Od tih nastupa posebno valja istaknuti izvedbe zahtjevnih djela kao što su Requiem Gabriela Faurea, Zagreb, Pregrada, 2017.; Te deum Marca Antonia Charpentiera (uz pjevački zbor Capella juris Pravnog fakulteta u Zagrebu ), Zagreb, 2017.; Stabat mater Giovannija Battiste Pergolesija (s umjetničkom organizacijom Vox Artis), Zagreb – Pregrada – Šibenik, 2018.; Requiem Wolfganga Amadeusa Mozarta (s udrugom Vox Artis i zborom Ivan Goran Kovačić), Zagreb, 2018.; Bolero Mauricea Ravela, Zagreb, 2018.; nastup na Muzičkom biennalu Zagreb, 2019.; ljetnu turneju Šibenik – Makarska – Podgora, 2019.; koncerte Magic musical, Velika dvorana Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, Zagreb, 2018., Filmska glazba, Hrvatski glazbeni zavod, Zagreb, 2020. i Evelin (uz sopranisticu Evelin Novak i Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu), HNK u Varaždinu i HNK u Zagrebu, 2021.; izvedbe glazbeno-scenskih djela poput monoopere Dnevnik Anne Frank Grigorija Frida (u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Varaždinu), HNK u Varaždinu, 2020., opere Bastien i Bastienne Wolfganga Amadeusa Mozarta (u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Varaždinu), HNK u Varaždinu, 2021. i opere Opsada Korčule izvedene povodom 450. godišnjice opsade Korčule na trgu sv. Justine u Korčuli, 2021.; te dva simfonijska koncerta u dvorani Glazbene škole u Požegi održana 2022. i 2023. godine.

Orkestar mladih glazbenika jedan je od utemeljitelja Ljetnog glazbenog kampa osnovanog 2022. godine u Križevcima.

Sezonu 2021./2022. Orkestar otvara koncertom u Hrvatskom glazbenom zavodu, a sezonu 2022./2023. u Maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Od rujna 2021. Matija Fortuna šef je dirigent orkestra, pod čijim vodstvom orkestar nastupa u Berlinu povodom 30. obljetnice hrvatsko-njemačkih diplomatskih odnosa.

Ulaznica: 4,00 € / 30,13 HRK / u prodaji online i na blagajni Centra