Uloge: Chris Pratt, Bryce Dallas Howard, Laura Dern, Jeff Goldblum, Sam Neill, DeWanda Wise
RASPORED PRIKAZIVANJA:
petak 10.6. u 18.00 sati
subota 11.6. u 18.00 sati
ponedjeljak 13.6. u 18.00 sati
Ovog ljeta doživite epski završetak Jurske ere kada se dvije generacije prvi put udružuju. Chrisu Prattu i Bryceu Dallasu Howardu pridružuju se dobitnica Oscara Laura Dern, Jeff Goldblum i Sam Neill u Jurskom svijetu: Carstvo, smjeloj, novoj avanturi koja oduzima dah. Od arhitekta i redatelja Jurskog svijeta Colina Trevorrowa, Carstvo se odvija četiri godine nakon što je Isla Nublar uništen. Dinosauri sada žive – i love – zajedno s ljudima diljem svijeta. Ova krhka ravnoteža će preoblikovati budućnost i odrediti, jednom zauvijek, hoće li ljudska bića ostati vrhunski grabežljivci na planetu koji sada dijele s najstrašnijim stvorenjima u povijesti.
Uloge: Jordan Claire Robbins, Theo Rossi, Tahirah Sharif, Julian Feder, Elena Juatco, Shane West
RASPORED PRIKAZIVANJA:
petak 10.6. u 20.30 sati
subota 11.6. u 20.30
nedjelja 12.6. u 20.00 sati
Napeti triler donosi priču o šestero stranaca zarobljenih u polju kukuruza. Dokorica Sam budi se sama usred polja te izgubljena i zbunjena upoznaje Tylera. Njih dvoje se povežu i pokušaju pronaći izlaz iz polja. Neuspješnim pokušajima, sretnu još četvoricu stranaca: vojnika Ryana, Denise, kompjuterskog programera Camerona i studenta Ethana. Polje straha vas odmah suočava s žustrom akcijom! U filmu nećete biti izloženi dugotrajnim uvodom niti nepotrebnim razvojem likova. Polje straha gledatelje odmah baca u vatru i upoznajemo likove i njihovu surovu stvarnost koju proživljavaju već u prvim minutama. Iz navedenog razloga film se uspoređuje s mega popularnom korejskom serijom Squid Game (2021.), osim što je ovdje riječ o inačici inspiriranoj romanom Stephena Kinga.
Upoznajemo likove i svijet u kojemu žive dok pratimo radnju te to samo pridonosi strahu i zbunjenosti koja publiku drži na rubu sjedala. Prema svjetskom uspjehu serije možemo zaključiti da je to dobra horor formula. Sam glumi Jordan Claire Robbins, tražena i zaposlena glumica koja je u svim hit serijama, a i Tyler će vam sigurno izgledati poznato jer ga glumi Theo Rossi, poznat po svojoj ulozi Juana Carlosa “Juicea” Ortiza iz Sinovi Anarhije (2008.-2014.). Trebaju li surađivati ili ubiti jedni druge? Ne znajući, odluče da će surađivati i zajedno pronaći izlaz iz polja. Provedu cijelu noć hodajući kroz polje tražeći izlaz ili znak što im je činiti, no nešto im je za petama.
Grupa prijatelja uživa u vikendu i dolaze na ideju da ukradu nekoliko skutera kako bi se utrkivali, ali njihova avantura završava zastrašujućim sudarom. Poslije stravične nesreće, sa teško povrijeđenim prijateljem, bore se da pronađu put do kuće, dok iz morskih dubina vrebaju predatori.
Uloge: Jesmark Scicluna, Marlene Schranz, David Scicluna
Prvi kupac ulaznice kod svake projekcije na poklon dobiva ručno oslikani brodić.
RASPORED PRIKAZIVANJA:
subota 18.6. u 18.00 sati
nedjelja 19.6. u 18.00 sati
ponedjeljak 20.6. u 20.00 sati
Četvrti filmski program Kino magistrale – zajedničkog projekta jadranskih kina u Rijeci, Splitu i Dubrovniku koji, među ostalim, donosi simultane premijere znamenitih europskih filmova – rezerviran je za premijeru drame Luzzu Alexa Camillerija, prvi malteški film ikad prikazan na platnu velikog festivala, i to onog u Sundanceu, gdje je za svoju impresivnu glumačku izvedbu naturščik Jesmark Scicluna i nagrađen.
Film prati mladog malteškog ribara koji uzdržava obitelj starom ribolovnom tradicijom, na naslijeđenom drvenom brodu. Ipak, ulov postaje sve slabiji, a uz brigu za zdravlje novorođenog djeteta, zakonske restrikcije i kompetitivno ribarsko tržište, Jesmark na rubu financijske krize ulazi u svijet ilegalnog ribolova, okrećući leđa generacijama tradicijskog ribarstva.
Dobitnik posebnog priznanja i nagrade publike na proteklom ZagrebDoxu dokumentarni film Veće od traume donosi važnu i osnažujuću priču četiriju žrtava silovanja u Domovinskom ratu. Unatoč teškoj temi, silovanju u Domovinskom ratu, Veće od traume nadahnjujuća je i osnažujuća priča o suočavanju s traumom i njenom prevladavanju. Redateljsko-producentski tim Vedrana Pribačić i Mirta Puhlovski tri su godine provele prateći rad programa psihološkog osnaživanja u organizaciji udruge Žene u Domovinskom ratu pod nazivom Ja sam mnogo više od moje traume. Na to ih je naveo pionirski psihoterapeutski pothvat koji je za cilj imao suočavanje žena žrtava seksualnog zlostavljanja s vlastitom traumom, čijim su posljedicama bile izložene dugi niz godina, a koje bi im omogućilo normalno funkcioniranje te vratilo dostojanstvo i povjerenje, izgubljeno tijekom rata. Film je svoju svjetsku premijeru imao na ovogodišnjem ZagrebDoxu, gdje je osvojio posebno priznanje i nagradu publike, a prikazan je i na prestižnom Hot Docs festivalu u Torontu, najvećem festivalu dokumentarnog filma u Sjevernoj Americi.
animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik / SAD / 2022.
Režija: Angus MacLane
Glasovi: Slavko Sobin, Lana Meniga, Rakan Rushaidat, Hrvoje Klobučar, Slavica Knežević, Pero Juričić
„Svjetlosni” je nova priča studija Disney i Pixar o nastanku Buzza Svjetlosnog, svemirskog rendžera iz popularne franšize „Priča o igračkama”. Radnja filma istražuje priču o podrijetlu astronauta Buzza Svjetlosnog i njegov napredak kako bi postao kapetan Jedinice za zaštitu svemira – Space Rangersa, posvećene borbi protiv zlog cara Zurga.
animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik / SAD / 2022.
Režija: Pierre Perifel
Glasovi: Amar Bukvić, Goran Malus, Filip Juričić, Ivan Glowatzky, Iva Mihalić, Lana Blaće, Ronald Žlabur
Šašava ekipa životinja odmetnika ima svoju do sad najizazovniju misiju – postati dobri građani. Nikada nije postojala petorka tako neslavna poput loših momaka. Elegantni džeparoš gosp. Vuk, iskusni obijač sefova gosp. Zmija, majstor prerušavanja gosp. Morski pas, snažan i kratkog fitilja gosp. Pirana i gđica. Tarantula, hackerica britkog jezika koji zovu “Webs”. Nakon godina pljačkanja i haranja najtraženiji kriminalci svijeta su ulovljeni; u zatvoru, u zamjenu za njihovu slobodu Mr. Wolf obećaje da će Loši momci postati dobri, no ovo obećanje on ne namjerava ispuniti. Pod mentorstvom arogantnog, ali jako slatkog zamorca Profesora Marmelata, Loši momci kreću u misiju uvjeriti svijet da su sada uzorni građani, a ne kriminalci. Usred te misije Mr. Wolf počinje sumnjati da ako bude dobar, možda će se ostvariti njegova najveća želja – biti prihvaćen. Kada novi zlikovac dođe u njihov grad hoće li Mr. Wolf moći uvjeriti ostatak ekipe da postanu The Good Guys?
Ova akcijska komedija bazirana je na New York Times bestseleru. Riječ je o istoimenoj seriji knjiga Loši momci (Bad Guys) Aarona Blabeya, a režiju potpisuje Pierre Perifel. Perifelu je ovo režijski debi u dugometražnom filmu, a njegovo nam ime zvuči poznato zbog rada na filmu Kung Fu Panda (2008.).
DVORANA CENTRA ZA KULTURU ČAKOVEC / PROGRAM UZ DAN GRADA
petak, 27.5.2022. u 20 sati
DRAMSKI STUDIO DADA & KAZALIŠNA DRUŽINA ŠTOLCER
MALA SEOSKA PRIREDBA
(Kristina Štebih prema tekstovima Ladislava Smoljaka i Zdeneka Sveraka)
Redatelj: Davor Dokleja Autor teksta: Kristina Štebih (prema L. Smoljak i Z. Sverak) Likovno oblikovanje: Rusa Trajkova Oblikovanje rasvjete: Mario Zelenbaba Glazba(aranžman): Tomislav Cvrtila Glazba (sviraju): Andrija Goričanec, David Dolenec i Nikola Kraljić
Glume i pjevaju:
Siniša Obadić – Dirigent Brava
Ivica Mikolaj – Zboraš Ivić
Dejan Buvač – Zboraš Mali
Kristina Štebih – Zborašica Krista
Anja Zanjko – Zborašica Anka
Martina Roža – Zborašica Ivka
O priredbi:
Ovo je priča o jednom malenom gradu u kojem se obilježava jedan veliki svečani dan. Slavi se Dan grada, a jedna malena amaterska družina za tu prigodu priprema priredbu gradonačelnici u čast. Priredbu je osmislio i napisao sam ravnatelj kulturnog doma. No, dan prije same svečanosti glavni glumac je pobjegao glavom bez obzira. Ravnatelj kulturnog doma, snalažljiv kakav je, u pomoć zove velikog i nadaleko poznatog glumca iz Zagreba. On će svečanost spasiti i trud ove male družine opravdati. Ili možda ipak neće…
Trajanje:65 minuta
Ulaznica: 40,00 kuna
Mala seoska priredba je na nedavno održanom Festivalu kazališnih amatera Međimurja u Prelogu proglašena najboljom predstavom u cjelini, tako da će krajem svibnja predstavljati Međimursku županiju na ovogodišnjem Festivalu kazališnih amatera Hrvatske u Vodicama. Osim ove najznačajnije nagrade dobitnici nagrada su i glumci:
Neven Matoša / Najbolja muška sporedna uloga: za ulogu direktora u predstavi “MALA SEOSKA PRIREDBA
Jelena Dokleja / Najbolja ženska sporedna uloga: za ulogu Darinke u predstavi “MALA SEOSKA PRIREDBA”
četvrtak / 26.5.2022. u 19.00 sati / ČAKOVEC NEKOĆ 6 / FOTOKRONIKA GRADA / dokumentarne fotografije Ivice Žiškovića
Organizatori: Centar za kulturu Čakovec i Facebook grupa “Čakovčanke i Čakovčanci”
Trajanje: 26.5. – 25.6.2022.
Slikovna kronika grada Čakovca
Kao platforma građana koja njeguje povijesno-kulturno nasljeđe svojega grada, Facebook grupa “Čakovčanke i Čakovčanci” šestu godinu zaredom organizira izložbu starih fotografija. Za razliku od prethodnih izložaba koje su bile tematski koncipirane i posvećene određenim dijelovima grada poput nekadašnjega kupališta ili Staroga grada, na ovogodišnjoj izložbi predstavljeni su radovi jednoga od članova grupe – Ivice Žiškovića, umirovljenoga novinara i fotografa koji se četrdesetak godina profesionalno bavio novinarstvom pišući za List Međimurje i dopisništvo Večernjega lista u Čakovcu.
Od mnogobrojnih snimaka koje je Žišković izradio tijekom svojega radnoga vijeka, na izložbi su zastupljene crno-bijele fotografije koje je autor snimio od šezdesetih do osamdesetih godina prošloga stoljeća, a svjedoče o industrijskom, urbanističkom i društvenom razvoju Čakovca u to vrijeme. Izložene fotografije svojedobno su objavljene u novinama za koje je Žišković radio kao ilustracije uz njegove članke ili pak kao zasebni snimci popraćeni kratkim opisom. Vrijeme je to starih analognih fotoaparata koji su bili znatno zahtjevniji za rukovanje od današnjih, a fotografi su osim dobroga kadra i trenutka morali znati odrediti razinu osvijetljenosti, ekspoziciju, dubinu oštrine. U suvremeno doba široke rasprostranjenosti pametnih telefona koji su opremljeni sve kvalitetnijim digitalnim fotoaparatima ponekad se moramo svjesno podsjetiti koliko je prije bilo teže uhvatiti fotografiju koja će – riječima autora – sadržavati sve elemente priče koju fotograf želi ispričati.
Zrcaleći Žiškovićev profesionalni poziv novinara, izložba je koncipirana poput novina, odnosno tematski je podijeljena na rubrike koje su tradicionalno zastupljene u dnevnim i tjednim tiskovinama poput novosti, politike, gospodarstva, društvenih događanja i sporta. Autor tako donosi fotografije izgradnje prvih čakovečkih nebodera (u današnjoj Ulici Otokara Keršovanija) ili pak dramatične snimke požara koji je izbio u tvornici Međimurske trikotaže Čakovec 1979. godine. Ipak, njegova je osnovna namjera prikazati život kakav je nekoć bio, nalik starome sajmištu čiji su posjetitelji nerijetko gacali do gležnjeva u blatu ili mnoštvu bicikala parkiranih ispred stare gradske tržnice koji su u to vrijeme bili glavno prometalo brojnih građana. Donosi vizure grada koje više ne postoje, poput staroga Trga Republike, autobusnoga kolodvora i pošte te jezera oko Staroga grada koje je isušeno. Izlaže fotografije sportskih događaja koji su se odvijali na otvorenom, pod različitim vremenskim uvjetima, na Macanovu domu i drvenom stadionu koji se nekoć nalazio preko puta stare bolnice. No kao što grad ne čine samo građevine nego i mještani, tako su protagonisti većine Žiškovićevih fotografija upravo ljudi. Izloženi su portreti radnika tekstilne industrije koje je autor snimio kako rade u pogonu, a simbol su nekih minulih, za čakovečku industriju povoljnijih vremena. Uhvatio je lica uličnih prosjaka i zabavljača, trkače koji iscrpljeni pretrčavaju ciljnu liniju, posjetitelje i ugostitelje Gradske kavane koja je nekoć bila jedno od glavnih društvenih okupljališta, mlade koji se zabavljaju u „diskaču“ smještenome u ulaznome bastionu Staroga grada.
Bez imalo pretencioznosti, Žišković ističe kako njegove fotografije nemaju umjetničku nego dokumentarnu vrijednost te ih prvenstveno razmatra kao sredstvo kojim promatraču može prenijeti željenu priču. Međutim, njegovi portreti i krupni kadrovi ukazuju na vještinu odabira kadra i promišljanje kompozicije podjednako kao na savladavanje onodobne tehnike fotografiranja, čime dobivaju na dodatnoj vrijednosti. Sve u svemu, Žiškovićeve fotografije predstavljaju svojevrsnu slikovnu kroniku grada Čakovca, njegovoga urbanoga, industrijskoga i društvenoga razvoja, čiji su segmenti urezani u sjećanje starijih građana, a mlađima služe kao svjedočanstvo jednoga prošloga vremena.
Maja Žvorc, dr. sc.
Biografija
Ivica Žišković – Žisa (1943.), najdugovječnije je djelatan čakovečki novinar. Pisati je počeo šezdesetih godina prošlog stoljeća još u tinejdžerskoj dobi. Tekstovima i fotografijama surađivao u omladinskim tjednicima, Vjesniku, Areni i drugim tiskovinama, a najviše u listu Međimurje, u kojem profesionalnim novinarom postaje 1966. godine. Uz pisanje za novine, od 1970. glavni je i odgovorni urednik Radio Čakovca, te dopisnik Radio Zagreba. Početkom osamdesetih godina prelazi u Večernji list iz Zagreba, koji osniva dopisništvo u Čakovcu, čiji je šef bio sve do umirovljenja, ali i nakon toga nastavlja pisati. Njegova novinarska ostavština su tisuće članaka, reportaža i kolumni, mnoštvo njih ilustriranih autorskim fotografijama. Kroničar je života i društvenih zbivanja u proteklih šest desetljeća aktivnog novinarstva, a stare fotografije na ovoj izložbi svojevrsni su dokumenti tih vremena u Čakovcu i Međimurju, gdje je proveo čitav svoj životni i radni vijek. Dobitnik je Nagrade Zrinski i Povelje Međimurske županije za novinarstvo.
Upravljajte pristankom
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Suglasnost s ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj web stranici. Nepristanak ili povlačenje suglasnosti može negativno utjecati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalni
Uvijek aktivni
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korištenja određene usluge koju izričito traži pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu izvršenja prijenosa komunikacije preko elektronske komunikacijske mreže.
Postavke
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja podešavanja koje ne traži pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe.Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog naloga, dobrovoljne suglasnosti od strane vašeg dobavljača internet usluge ili dodatnih zapisa treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web stranica u slične marketinške svrhe.