Arhiva

GALERIJA CENTRA ZA KULTURU ČAKOVEC / nedjelja 23. siječnja 2022. u 17.00 sati

• IVANA MRČELA & SCIFIDELITY ORCHESTRA  / zatvaranje izložbe We are watching you

U nedjelju 23.1.2022. u 17. 00 sati pozivamo vas na zatvaranje izložbe, We are watching you, Ivane Mrčele kako bi još jednom mogli vidjeti radove i uživati u glazbi Scifidelity Orchestra koji će za tu prigodu u Galeriji Centra nastupiti sa 3 D naočalama u čast Ivani Mrčeli i njenim radovima.

Ivanini portreti članova Scifidelity Orchestra na tragu su crteža iz serije We are watching you sa 3D naočalama. Oni su to iskoristili za svoje vizitke i  napravili iste 3D naočale koje su postale dio njihovog imidža na nastupima.

Ulaz slobodan / bez Covid potvrda.

Srdačno vas očekujemo.

Galerija Centra za kulturu Čakovec / četvrtak, 27.1.2022. u 19:00 sati / otvorenje izložbe

Trajanje: 27.1. – 28.2.2022.

DAMIR ŠIROLA

SYSTEM ERROR / fotografije

Kustos izložbe: dr. sc. MAJA ŽVORC, hist. art.

 Damir Širola rođen je u Zagrebu 1960. godine, fotografijom se bavi od ranih dana. Izlagao je na dvadesetak skupnih i klupskih izložbi, i pripremio devet samostalnih u Zagrebu i Varaždinu. Uz autorsku fotografiju, snimio je brojne kataloge drugih umjetnika, naslovnica i ilustracija nekoliko knjiga i tehničke dokumentacije za potrebe industrije. Od 2013. godine živi u Varaždinu. Član je HDLU-a Varaždin.

NEPONIŠTIVE GREŠKE U SUSTAVU

Posljednje dvije godine svijet se koprca u nemilosrdnosti pandemije korona virusa kojoj kao da se ne nazire kraj i s čijim ćemo se punim posljedicama tek morati suočiti. Kriza je prožela sve aspekte društva – gospodarstvo, zdravstvo, kulturu, međuljudske odnose… U ovakvim situacijama oni perceptivniji među nama zastaju i postavljaju si pitanje što nas je do ovoga dovelo. Umjetnički fotograf Damir Širola jedan je od njih. U svojim promišljanjima on zalazi dublje od trenutačne krize i krivicu pronalazi u sustavu koji je zakazao, koji je motiviran zaradom i stjecanjem moći lišio svijet njegove ljudskosti i izvornih vrijednosti, skrbi o pojedincu i okolini u kojoj obitava.

Digitalno obrađenim fotografijama velikoga formata umjetnik predstavlja svoju viziju svijeta u kojem živimo odnosno onoga u što smo ga pretvorili. Njegovi portreti, prirodni pejzaži i urbani krajolici odišu osjećajem tjeskobe i zloslutnje, oslikavajući stvarnost kakvom je on vidi. Fotografijom krčevine prekrivene rascijepljenim panjevima i piljevinom Širola ukazuje na destruktivnu narav čovjekova djelovanja. Idiličan prizor dalmatinskoga kamenjara prevlači žutom bojom koja nalik sumpornim parama pretvara pejzaž u danteovsku oskvrnutu pastoralu. Mediteransku crnogoričnu šumu pak preobražava u pocrnjeno, mrtvo šipražje koje se osušilo na žednu i jalovu tlu. Iznad opisanih krajolika nadvija se sumorno nebo koje ne naslućuje vedru budućnost.

Lajtmotiv propadanja provlači se i kroz Široline urbane vedute. Hrđa nagriza limene oplate nastamba, a kiša, vjetar i ostale nepogode oglodali su pročelja nekoć reprezentativnih građevina. Između nebodera otvara se pogled na zeleno radioaktivno nebo koje u mislima promatrača priziva vizure napuštenoga Pripjata. Umjetnik snima industrijske pogone, poput pulskoga brodogradilišta, koje pomnim kadriranjem i koloriranjem pretvara u zloslutna mjesta zaštićena ogradom i bodljikavom žicom koja kriju istinu o tome što se u njima nalazi.

Ljudi koji nastanjuju ova mjesta dijele sudbinu svijeta u kojem žive. Predočeni portretima u krupnome planu, pojedini su lišeni svoje ljudskosti. Dijelovi njihovih lica zamagljeni su ili u potpunosti obrisani. Sve ono što ih je činilo prepoznatljivima i jedinstvenima više ne postoji, a ostali su samo obrisi koji daju naslutiti da se iza lica nekoć krila osoba. Preostali portreti predstavljaju ljude koji se pokušavaju prilagoditi svijetu u kojem su se zatekli. Lica zakrivenih plinskom maskom odnosno optičkim pomagalom koje ih štiti od zračenja sunca pokušavaju preživjeti u svijetu kojim vlada princip jedi ili budi pojeden.

Promatrajući Široline fotografije gledatelj se ne može oduprijeti pitanju: je li uistinu sve tako sivo? Jesmo li stvarno prošli točku nakon koje nema povratka? Trenutačna situacija teško da ulijeva nadu u bolju budućnost. Međutim, svi mi gradimo društvo kojeg smo dio, pridonosimo dobrim i lošim stvarima. Na nama je da ne dozvolimo da Široline slike (p)ostanu stvarnost.

Maja Žvorc

SAMOSTALNE IZLOŽBE:

Od 2008. na nagovor Mije Vesovića i Ivana Posavca, započinje sa samostalnim izlaganjem.

–           KIC Zagreb – „Metropolis“, – 2008., vodstvo i predgovor Iva Prosoli

–           Salon palače Sermage Varaždin – „Zapisi“ – 2010., kustos Beti Igrec, predgovor Ž.Marciuš

–           Matica Hrvatska Zagreb – „Osobno“ – 2011., kustos Vanja Babić, predgovor Ž.Marciuš

–           Art klub Grič Zagreb – „Nature and human nature“ – 2012., kustos Željko Marciuš

–           Zlati Ajngel Varaždin – „Stalker“ – 2014., kustos Darko Sačić, predgovor Ž.Marciuš

–           Galerija Miljenko Stančić – „Kunst fur uns!“ – 2014., kustos i predgovor Ivan Mesek

–           Galerijski centar Varaždin- „Facebook’ – 2015., kustos i predgovor Ivan Mesek

–           Matica Hrvatska Zagreb – „Magija slike – izgubljena fotografija” – 2017., kustos Vanja Babić, predgovor Ž. Marciuš

–           KIC Zagreb – „Squared“- 2019., kustos i predgovor Emil Matešić

Tijekom 2012. i 2013. sudjeluje  u postavu serije izložbi „Gorgona uber alles“ u selekciji Mije Vesovića. Postav je izložen u tri zagrebačke galerije tijekom više od godine dana.

S nekoliko fotografija sudjeluje u postavi izložbe ”Ikonografija grada u drugoj polovici XX. stoljeća”, prema izboru Igora Zidića i Željka Marciuša za Modernu galeriju u Zagrebu.

Član je u HDLU Zagreb.  Zalaže se za bolju promociju fotografije kao autorskog izričaja koji je u ovom trenutku dominantno prepušten kriterijima tehnologije, masovnih medija (društvenih mreža) i vizualizaciji socioloških i psiholoških diskursa koji koriste estetiku fotografije kao autorskog djela.