Arhiva

• ZBOG NAJAVE LOŠEG VRMENA KONCERT SE NEĆE ODRŽATI U SUBOTU VEĆ U NEDJELJU 12. SRPNJA 2020. U 19.00 SATI Z

Ulaznice u prodaji na blagajni Centra za kulturu Čakovec.

Cijena: 50,00 kuna

PROGRAM

Johann Sebastian Bach/Franz Liszt: Preludij u a-molu za orgulje BWV 543

Martina Filjak, klavir                                                                    

Giacomo Puccini: La Rondine / Lastavica

Chi il bel sogno di Doretta potè indovinar? / Tko može dokučiti Dorettin lijepi san?

Marija Kuhar Šoša, sopran; Mario Šoša, klavirska pratnja                                                       

Gioachino Rossini: La Cenerentola /Pepeljuga

Nacqui all’affanno… Non piu mesta / Rodih se za jad i suze… Nema više tuge

Nina Tarandek, mezzosopran; Nikola Grabar, klavirska pratnja                                                      

Georges Bizet: Carmen

La fleur que tu m’avais jetée / Cvijet koji si mi bacila

Domagoj Dorotić, tenor; Mario Šoša, klavirska pratnja                                                                                                                      

Léo Delibes: Lakmé

Duo des fleurs „Sous le dôme épais“ / Duet cvijeća „Pod gustom kupolom“     

Marija Kuhar Šoša, sopran; Nina Tarandek, mezzosopran; Nikola Grabar, klavirska pratnja                                                               

Franz Liszt: Miserere, d’après Palestrina

Martina Filjak, klavir                                                                

Josip Hatze: Serenada

Nina Tarandek, mezzosopran; Nikola Grabar, klavirska pratnja                                                                                                           

Franz Lehár: Das Land des Lächelns / Zemlja smiješka

Dein ist mein ganzes Herz / Tvoje je cijelo moje srce

Domagoj Dorotić, tenor; Mario Šoša, klavirska pratnja                                                                                                                     

Giacomo Puccini: La Bohème

Quando men vo soletta per la via / Kada sama idem ulicom

Marija Kuhar Šoša, sopran; Mario Šoša, klavirska pratnja                                                       

Giacomo Puccini: La Bohème

O soave fanciulla / O, ljupka djevojko

Marija Kuhar Šoša, sopran; Domagoj Dorotić, tenor; Mario Šoša, klavirska pratnja               

***PAUZA***

Aleksandar Skrjabin: Nocturne op. 9 za lijevu ruku

Martina Filjak, klavir                                                                 

Giacomo Puccini: Tosca

Recondita Armonia / Skriven sklad

Domagoj Dorotić, tenor; Mario Šoša, klavirska pratnja                                                             

Charles Gounod: Romeo et Juliette

Je Veux Vivre / Želim živjeti

Marija Kuhar Šoša, sopran; Mario Šoša, klavirska pratnja                                                       

Giacomo Meyerbeer: Les Huguenots

Noble seigneurs salut / Plemeniti gospodari pozdravljaju

Nina Tarandek, mezzosopran; Nikola Grabar, klavirska pratnja                                                                                                        

Franz Liszt / Gaetano Donizetti: Réminiscences de Lucia di Lammermoor

Martina Filjak, klavir                                                              

Alfi Kabiljo, Jure Stubičanec: Međimurje zeleno

Nina Tarandek, mezzosopran; Nikola Grabar, klavirska pratnja                                                                                                      

Ernesto De Curtis: Non ti scordar di me / Nemoj me zaboraviti

Nina Tarandek, mezzosopran; Domagoj Dorotić, tenor; Nikola Grabar, klavirska pratnja                                                               

Agustín Lara: Granada

Domagoj Dorotić, tenor; Mario Šoša, klavirska pratnja                                                          

Franz Lehár: Giuditta / Judita

Meine Lippen sie küssen so heiß / Moje usne tako vrelo ljube

Marija Kuhar Šoša, sopran; Mario Šoša, klavirska pratnja                                                     

Giuseppe Verdi: La Traviata

Libiamo / Sad pijmo

Marija Kuhar Šoša, sopran; Nina Tarandek, mezzosopran;

Domagoj Dorotić, tenor; Mario Šoša, klavirska pratnja

O izvođačima:

MARTINA FILJAK

“Martina Filjak revealed herself to be a premium class pianist”

Süddeutsche Zeitung

“Brilliant , sensitive and imaginative playing with resourcefulness of technique and naturalness of musicality …a striking individuality …a pianist to watch”

The New York Times

Pijanistica Martina Filjak svojom istovremeno strastvenom i lirskom svirkom te tehničkom perfekcijom redovito oduševljava međunarodnu javnost i kritiku kao „umjetnica galvanizirajuće snage“ s „magnetskom scenskom prisutnošću“. Pažnju šire međunarodne javnosti privukla je 2009., kada je osvojila Zlatnu medalju i niz posebnih priznanja na renomiranom međunarodnom natjecanju u Clevelandu te ubrzo potom debitirala u dvoranama Konzerthaus u Berlinu, Musikverein u Beču te  dvorani Zankel u Carnegie Hallu („Živopisna i privlačna scenska prisutnost… Snalažljivost tehnike i prirodnost muzikalnosti… Pijanistica vrijedna pozornosti“ – The New York Times). Neposredno prije Clevelanda bila je dobitnica prvih nagrada na natjecanjima Viotti (2007.) i Maria Canals u Barceloni (2008.) te je bila laureat natjecanja Busoni u Bolzanu.

Rođena u glazbeničkoj obitelji, glasovir je počela učiti s pet godina, a već u šestoj prvi put javno nastupa. Glazbenu je naobrazbu stekla na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i na Bečkom konzervatoriju, a potom je završila u renomiranoj klasi za soliste u Hannoveru. Pohađala je i majstorske tečajeve na prestižnoj Klavirskoj akademiji na jezeru Como u Italiji. Dobitnica je brojnih nagrada i priznanja, među kojima su nagrada Vladimir Nazor za izvedbe Brahmsova 1. koncerta i Kelemenova koncerta, nagrada Milka Trnina Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika, nagrada Orlando za nastup na Dubrovačkim ljetnim igrama i Judita za izvedbu koncerta Dore Pejačević na Splitskom ljetu, a 2009. odlikovana je Redom hrvatskog pletera za postignuća u glazbi.

Posljednjih nekoliko sezona Martina je nastupala uz vodeće svjetske orkestre poput The Cleveland Orchestra, San Diego Symphony, The Florida Orchestra, Strasbourg Philharmonic, Barcelona Symphony, Bilbao Symphony, Deutsche Radio Philharmonie, Staatskapelle Weimar, Staatskapelle Halle, Bremen Philharmonic, Lübeck Philharmonic, Robert Schumann Philharmonie Chemnitz, Slovenska filharmonija, Japan Century Symphony Orchestra, Israel Chamber Orchestra i Orchestra Simfonica La Verdi iz Milana. Također, nastupala je na znamenitim pozornicama dvorana kao što su Concertgebouw Amsterdam, Konzerthaus Berlin, l’Auditori and Palau de la Música Catalana u Barceloni, Zankel Hall u Carnegie Hallu u New Yorku, Jordan Hall u Bostonu, Teatro San Carlo, Sala Verdi, Salle Gaveau, Musikverein i Konzerthaus u Beču, NDR dvorana u Hannoveru, Residenz u Münchenu, Auditorio Nacional u Madridu te Ravinia Festival u Chicagu.

Zadnjih godina Martina vrlo često surađuje s uglednim dirigentima kao što su JoAnn Falletta, Stanislav Kochanovsky, Alexander Shelley, Hans Graf, Markus Poschner, Sebastian Lang-Lessing, Josep Caballe-Domenech, Tito Munoz, Carlos Miguel Prieto i Stefan Sanderling. Svoju ljubav prema komornom muziciranju njeguje redovitim nastupima i suradnjama s umjetnicima kao što su Szymanowski Quartet, Ensemble Berlin, Dmitry Sinkovsky, Radovan Vlatković, Marija Pavlović, Tatjana Vassiljeva, Felix Klieser i Monika Leskovar.

Koncertnu sezonu 2018./2019. započela je izvedbom Brahmsova 2. klavirskog koncerta uz orkestar Staatskapelle Halle na glazbenom festivalu u Chorinu, a nastavila ju je nastupima na Samoborskoj glazbenoj jeseni te nizom nastupa uz orkestre i dirigente Orquesta Filarmonica de Bogota i Diego Naser, the New West Symphony i Fawzi Haimor, the Norddeutsche Philharmonie Rostock i Nicholas Milton, the Colorado Springs Philharmonic i Josep Caballe Domenech, the Malaga Philharmonic i Guillermo Garcia Calvo, the Capella Quileia i Paul Goodwin, the Philharmonic Orchestra of Teatro Colon i Manuel Hernandez Silva, kao i uz ansambl Zagrebačkih solista.  Martinin široki repertoar obuhvaća literaturu od Bacha do Beria te preko trideset klavirskih koncerata.

Martina tečno govori 7 jezika. Na svoju sreću, kao aktivni izvođač, voli putovati. „Volim prirodu. U prirodi sam istinski sretna. Oduševljava me glazba koja evocira zvukove prirode i folklorne melodije. Primjerice, Bartókova suita Na otvorenome, Six Encores od Beria (Wasserklavier, Erdenklavier, Feuerklavier i Luftklavier) te Ravelova Une barque sur l’océan svakako spadaju među moja najdraža djela. Istovremeno me privlači komorno muziciranje, ali i tehnički i intelektualno zahtjevna i komplicirana djela, kao što su Beethovenova Hammerklavier Sonata i Bartókov Klavirski koncert br. 2.“

MARIJA KUHAR ŠOŠA

Sopranistica Marija Kuhar Šoša (Žminj, 1982.) godine 2006. s odličnim je uspjehom diplomirala glazbenu kulturu i pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Lidije Horvat Dunjko. Za vrijeme i nakon studija osvojila je brojne nagrade i priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu: tri posebne nagrade kao najmlađa finalistica na Međunarodnom pjevačkom natjecanju u Passau (Njemačka) 2005. godine, prvu nagradu i posebnu nagradu opere Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu na Prvom natjecanju za stipendiranje mladih pjevača pod pokroviteljstvom Društva pokrovitelja Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Vero Vision 2006., nagradu za najbolju izvedbu djela hrvatskog skladatelja na Međunarodnom natjecanju Ferdo Livadić 2006. u Samoboru, Rektorovu nagradu 2006. za nastup u Requiemu W. A. Mozarta sa zborom i orkestrom Muzičke akademije pod vodstvom dirigenta Aleksandra Kalajdžića u KDVL u Zagrebu, Nagradu hrvatskog glumišta 2007. za najboljeg mladog opernog pjevača do 30 godina za ulogu Constanze (F. Poulanc: Razgovori karmelićanki) u HNK Zagreb, nagradu Marijana Radev za najbolje umjetničko ostvarenje u HNK Zagreb u sezoni 2008./2009. za ulogu Nanette (G. Verdi: Falstaff) te nagradu Zagrebačke filharmonije za najboljeg mladog glazbenika u 2009. godini.

            U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu nastupala je u ulozi Pastirice (M. Ravel: Dijete i čarolije), Luige (G. Donizetti: Kazališne zgode i nezgode), Papagene, 1. dječaka, Pamine (W. A. Mozart: Čarobna frula), Annine (G. Verdi: Traviata), Zerline (W. A. Mozart: Don Giovanni), Oscara (G. Verdi: Un ballo in maschera), Constanze (Poulanc: Razgovor karmelićanki), Frasquite (G. Bizet: Carmen), Genovieffe i Laurette (G. Puccini: Triptih), Clorinde (G. Rossini: Pepeljuga), Nanette (G. Verdi: Falstaff), Maria Bellacante (P. Lunda: Vještica Hillary), Adele (R. Strauss: Šišmiš), Esmeralde (B. Smetana: Prodana nevjesta), Adine (G. Donizetti: Ljubavni napitak), Marice (Humperdink: Ivica i Marica), Jelene (I. pl Zajc: Nikola Šubić Zrinjski), Musette (G. Puccini: La Bohème), Susanne (W. A. Mozart: Le nozze di Figaro). 

            Gostovala je kao Oscar (Ballo in maschera) u Teatro Vittorio Emanuelle u Messini (Italija), te kao Catalina (E. Palomar: Juana) u Halleu (Njemačka) i u Barceloni (Španjolska). Ostvarila je zapažene nastupe i u raznim projektima: C. Monteverdi: Božićne Vespere, W. A. Mozart: Requiem i Exultate, jubilate, G. F. Handel: Messiah, J. S. Bach: Magnificat, Charpentier: Te Deum, G. Faure: Requiem, Vivaldi: Gloria, C. Saint Saens: Oratorio de noel, Mahler: 4. simfonija, J. Brahms: Ein Deutsches Requiem, B. Papandopulo: Osorski rekvijem. 

Surađuje s Hrvatskim baroknim ansamblom, a nastupala je i s brojnim drugim hrvatskim i inozemnim orkestrima (Zagrebačka filharmonija, Slovenska filharmonija, Beogradska filharmonija, Simfonijski orkestar HRT-a, Cantus ansambl, Zagrebački solisti, Orkestar opere HNK Zagreb, Orkestar opere u Tirani) i dirigentima (Pavle Dešpalj, Ivo Lipanović, Nikša Bareza, Vjekoslav Šutej, Ivan Repušić, Vladimir Kranjčević, Aleksandar Kalajdžić, Uroš Lajovic, Antonello Alemandi, Johannes Wildner, Lothar Zagrosek, D. Kitajenko, Marko Letonja, Zubin Mehta). 

Nastupala je na Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskom ljetu, Večerima u Sv. Donatu u Zadru, Osorskim glazbenim večerima, Varaždinskim baroknim večerima, festivalu Orgulje Heferer i Sceni Amadeo. U suradnji s Europskim kulturnim forumom 2006. godine održala je koncert na dodjeli nagrade Europskog kulturnog foruma za posebna dostignuća, koja je dodijeljena Hansu Dietrichu Genscheru. Od značajnijih nastupa izdvaja se također i nastup na otvorenju festivala Julian Rachlin 2011. u Dubrovniku, s Beogradskom filharmonijom pod ravnanjem Zubina Mehte. Nastupala je diljem Europe te održala niz zapaženih recitala u Hrvatskoj. Surađivala je s nekolicinom hrvatskih skladatelja (Bruno Krajcar, Massimo Brajković, Zoran Novačić, Tomislav Uhlik, Mirela Ivičević, Silvio Foretić, Bruno Vlahek, Marko Ruždjak). Snimala je djela Brune Krajcara, Massima Brajkovića, Requiem Borisa Papandopula sa zborom i orkestrom HRT-a te Membra Jesu Nostri D. Buxtehudea sa zborom Ivan Filipović i Hrvatskim baroknim ansamblom. 

            U suradnji s Državnim arhivom u Pazinu izdala je nosač zvuka Arie Nove del 1741. Članica je Društva hrvatskih glazbenih umjetnika. Od 2006. do 2009. godine bila je stipendistica CEE Musiktheater i Deutsche Bank. Godine 2015. izabrana je u zvanje docenta na Muzičkoj akademiji Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Usavršava se kod Olivere Miljaković i Silvie dalla Benette.

NINA TARANDEK

Mezzosopranistica Nina Tarandek rođena je u Čakovcu. Glazbeno školovanje započela je na Glazbenoj školi u Varaždinu, gdje je upisalateoretski smjer i solo pjevanje u klasi prof. Darije Hreljanović. Magistrirala je studij opernog pjevanja2011. godine na Konzervatoriju grada Beča u klasi Julije Conwell i Ute Schwabe te smjer lieda i oratorijakod primadone Birgid Steinberger. Godine 2006. osvojila je prvu nagradu na natjecanju Fidelio u Beču. Već u vrijeme studija debitirala je u bečkoj Volksoperite u Teatro Teresa Carrano u Caracasu (Venezuela) u ulozi Dorabelle(Cosi fan tutte)s poznatim Orkestrom Simon Bolivar. Godine 2009. pjevala je na svjetskoj premijeri jednu od glavnih uloga u operi Mae Mona Christopha Ehrenfellnera, koji je pisao ulogu upravo za nju. Slijedio je debitantski nastup u poznatom Theater an der Wien u operi Der Prinz von Homburg uz maestra Marca Albrechtai redatelja Christofa Loya.

Od rujna 2009. godine do lipnja 2011. godine bila je članica međunarodnog opernog studija Opere u Frankfurtu, gdje je već pjevala zapažene uloge kao što su Alisa(Lucia di Lammermoor),Cherubino (Figarov pir),Druga dama(Čarobna frula), Carmela(La vida breve) te je debitirala u Alte Oper (Stara Opera)u Puccinijevoj La Rondine. U ljeto 2010. godine pjevala je vrlo zahtjevnu glavnu ulogu La Malaspina(Luci mie traditrici), poznatog kompozitora 21. stoljeća Sciarrina,na festivalu Cantiere Internationale d´Arte u Montepulcianu. Snimka se nalazi na DVD-u (Euro Arts) i CD-u (Stradivarius) u prodaji diljem svijeta.

U sezoni 2012./13. postaje stalnom članicom ansambla ugledne Opere u Frankfurtu, gdje je do sad pjevala niz važnih uloga koje su joj donijele sjajne kritike, a to su Cherubino (Figarov pir), Angelina (La Cenerentola), Sesto (Giulio Cesare), Dorabella (Cosi fan tutte), Waltraute (Walkire), Zerlina (Don Giovanni), Tebaldo (Don Carlo), Flora (Traviata), Wirtstochter (Die Königskinder) i Kate (Owen Wingrave). Godine 2011. ostvarila je veliki uspjeh u ulozi Cherubino (Figarov pir)na ljetnom opernom festivalu Opere Klosterneuburg te istom ulogom 2017. uz maestra Rubena Dubrovskog u Theatru Darmstadt. Godine 2012. debitirala je na pozornici Dresden Semperoperu ulozi Didone (Didona i Eneja) te iste godine debitirala u ulozi Mercédès (Carmen) na ljetnom festivalu St. Margarethen. Ostali angažmani vode je u Theater Freiburg, gdje je pjevala ulogu Sesta,te u Vilnius City Operu, gdje je nastupala u ulozi Dorabelle. Godine 2018. bila je nominirana u kategoriji Pjevačica godine u stručnom časopisu Opernwelt. Na ljeto 2019. godine vraća se na ljetni festival St. Margarethen, gdje pjeva Drugu damu (Čarobna frula). U sezoni 2019./2020. Godine, uz Zerlinu (Don Giovanni) i Tebalda (Don Carlo),pjeva i tri nove uloge u novim produkcijama opere u Frankfurtu: Cleone (Penelope), Madama La Rosa (La Gazzetta), koja jojje donijela sjajne pohvale kritičara, te ulogu Kurfürstin (Der Prinz von Homburg).Krajem 2020. godine slijedi gostovanje na Tirolskom festivalu u Erlu u ulozi Beppe (L’amico Fritz) skladatelja P. Mascagnija.

Uz brojne koncertne nastupe diljem Europe, nastupala je s hr-Sinfonieorchesterna tradicionalnom Novogodišnjem koncertu u Wiesbadener Kurhausu i recitalu pjesama u Abu Dhabiju.Bila je na nacionalnoj turneji Verdijeva Requiema s Landesjugendorchester NRW.Pjevala je ulogu Anne Kennedyu koncertnoj produkciji Maria Stuarda u Alte Operi u Frankfurtu. Nastupila je s poznatim Salzburger Mozarteum Orkestrompod vodstvom dirigenta Leopolda Hagera u Mozartovoj Misi u c-molui Beethovenovoj Simfoniji br. 9 na festivalu De Musica Religiosa de Cuenca u Španjolskoj. Zatim je slijedila koncertna turneja s Wiener Philharmoniker po najvećim gradovima Kine, te opera gala koncert Tribute to Jarmila Novotna u Rudolfinumu (Prag) sa češkim Radijskim simfonijskim orkestrom, te Opera Gala sa Zagrebačkim simfonijskim orkestrom i dirigentom Pavlom Dešpaljem. Slijedeća koncertna izvedba opere Lukava lisica vodi je na gostovanje u minhenski Gasteig s Bavarskim simfonijskim orkestro uz poznatog maestra Franza Welsera-Mösta. Gostovala je na Kasseler Musiktagen i u hr-Sendesaal (Koncertna dvorana radiotelevizije Hessen), gdje je pjevala Wesendonck Lieder R. Wagnera uz pratnju Frankfurtskog gudačkog seksteta. U poznatom Musikvereinuu Beču gostovala je uz pratnju ansambla Bečkih filharmoničara Wiener Virtuosen, gdje je pjevala Pergolesijev Stabat Mater.

DOMAGOJ DOROTIĆ

Tenor Domagoj Dorotić glazbeno obrazovanje počeo je kao trubač u Glazbenoj školi Ferdo Livadić u Samoboru, a srednju glazbenu školu završio je u Zagrebu na Glazbenom učilištu Elly Bašić 1999. godine. Diplomirao je 2008. godine u klasi profesorice Vlatke Oršanić na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Dvije godine poslije postaje solist opere HNK u Zagrebu. Od tada je, među ostalim, u HNK u Zagrebu ostvario uloge u operama Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca (Juranić), Parsifal R. Wagnera (Treći štitonoša), Mazeppa P. I. Čajkovskog (Andrej), Gianni Schicchi G. Puccinija (Rinuccio), Hamlet A. Thomasa (Laert), Ljubavni napitak G. Donizettija (Nemorino), Evgenij Onjegin P. I. Čajkovskog (Lenski), Tosca G. Puccinija (Cavaradossi), Ekvinocij I. Brkanovića (Ivo) i dr. Istovremeno je nastupao i u splitskom HNK u operama Macbeth G. Verdija (Macduff), Adel i Mara J. Hatzea (Adel), Nabucco G. Verdija, Cavalleria rusticana P. Mascagnija (Turiddu), Traviata G. Verdija (Alfredo), Ukleti Holandez R. Wagnera (Steuermann), Ernani G. Verdija (Ernani) itd. Od gostovanja na inozemnim pozornicama izdvaja se nastup u ulozi Lenskog u Litvanskoj nacionalnoj operi u Rigi. Od 2015. do 2020. angažiran je u statusu prvaka u Operi HNK u Osijeku, gdje je nastupio u naslovnoj ulozi na premijeri opere Porin Vatroslava Lisinskog, kao Manrico na premijeri Verdijeva Trubadura te kao Don José na premijeri Bizetove Carmen. Od veljače 2020. angažiran je u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci.

Nerijetko nastupa i koncertno, surađujući s našim i stranim istaknutim dirigentima i ansamblima, pjevajući zahtjevna oratorijska djela kao što su Verdijev Requiem, Beethovenova Misa Solemnis, Dvořákov Stabat Mater, Janáčekova Glagoljaška misa, Papandopulova Hrvatska misa itd. Također, imao je čast sudjelovati na snimanju CD-a prve hrvatske opere Ljubav i zloba u produkciji Hrvatske radiotelevizije u glavnoj tenorskoj ulozi te na snimanju nosača zvuka opere Nikola Šubić Zrinski, također u produkciji HRT-a.

Među nagradama ističu se Rektorova nagrada za ulogu Rinuccia u operi Gianni Schicchi u izvedbi HNK u Zagrebu (2008.), prva nagrada žirija na ljetnom opernom seminaru u Schloss Laubachu (2008.), Nagrada hrvatskoga glumišta za ulogu Maxa u operi Crux dissimulata Srećka Bradića u režiji Krešimira Dolenčića u produkciji HNK u Zagrebu i 25. MBZ-a i za ulogu Fentona u operi Falstaff u režiji Arnauda Bernarda i izvedbi HNK Zagreb (2009.), nagrada Ante Marušić HNK Split (2012.) te nagrada Vladimir Ruždjak HNK Zagreb za ulogu Cavaradossija u operi Tosca. Godine 2013. pjevao je hrvatsku himnu prigodom primanja Republike Hrvatske u Europsku uniju. Također se izdvaja i nastup prilikom predstavljanja hrvatske kulture u Manausu u Brazilu u povodu Svjetskog nogometnog prvenstva, nastup u Glagoljskoj misi Leoša Janáčeka uz Kraljevsku filharmoniju iz Liegea, te nastup na otvaranju Dubrovačkih ljetnih igara 2015.

MARIO ŠOŠA

Mario Šoša rođen je 1979. u Zadru. Nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja, 1998. godine upisuje studij klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Ljubomira Gašparovića, gdje diplomira 2003. godine. Nakon diplome upisuje poslijediplomski studij na Sveučilištu Mozarteum u Salzburgu u klasi Klausa Kaufmanna i magistrira 2006. godine. Još tijekom srednjoškolskog obrazovanja te za vrijeme studija na Muzičkoj akademiji u Zagrebu osvaja brojne nagrade i priznanja na regionalnim, državnim i međunarodnim natjecanjima, a od njih vrijedi spomenuti specijalnu nagrada Društva hrvatskih skladatelja za najbolju izvedbu djela hrvatskog autora na međunarodnom natjecanju Svetislav Stančić, nagradu istog društva za najbolju izvedbu djela hrvatskih autora na tribini mladih umjetnika Darko Lukić, kao i nagradu Mozart Preis Sveučilišta Mozarteum.

Nastupio je s orkestrima Zagreb Sinfonietta, ansamblom Simfonijskog orkestra HRT-a, Zadarskim komornim orkestrom, kvartetom Zadarskog komornog orkestra te Zagrebačkim kvartetom, uz dirigente Pavla Dešpalja, Mladena Tarbuka, Tomislava Fačinija i Ivana Repušića. Sudjelovao je na festivalima Osorske glazbene večeri, Glazbene večeri u sv. Donatu, Scena Amadeo, Vukovarski festival komorne glazbe i drugim festivalima u Hrvatskoj. Bio je sudionik više međunarodnih seminara i majstorskih tečajeva, gdje se usavršavao kod niza pijanista i pedagoga kao što su Roger Muraro, Virginio Pavarana, Karl Heinz Kammerling, Julian Jackobson, Vladimir Krpan, Wan Ing Oei Ong, Oliver Kern, Thomas Boeckheler, Rudolf Kehrer, Dubravka Tomšič i Zagrebački kvartet. Bio je stipendist Grada Zadra i Ministarstva Znanosti i tehnologije RH, a dvije godine zaredom izabran je za stipendista Međunarodne zaklade Mozarteum (Internationale Stiftung Mozarteum), koja mu dodjeljuje stipendije HUEBEL i ISA. Član je Hrvatskog društva glazbenih umjetnika te trenutno radi kao predavač klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Autor je, voditelj i izvođač u projektu integralnih izvedbi Mozartovih sonata, koji se provodio u na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u akademskoj godini 2017/2018.

NIKOLA GRABAR

Pijanist Nikola Grabar rođen je u Hrvatskoj 1992. godine. Glazbeno školovanje započeo je u Umjetničkoj školi Miroslav Magdalenić u Čakovcu u klasi prof. Branimira Magdalenića. Nakon završene osnovne škole upisuje srednju Glazbenu školu Pavla Markovca u Zagrebu u klasi prof. Domagoja Gušćića. Tijekom školovanja svirao je na mnogo koncerata te neko vrijeme vodio dječji crkveni zbor sv. Nikole Biskupa  u Čakovcu. S nepune 23 godine ukazala mu se prilika da ode raditi u Ujedinjene Arapske Emirate, točnije u Dubai, gdje se zaposlio u tamošnjoj najistaknutijoj glazbenoj školi, Brooklyn Melodies Music Centre. Nikola je najprije predavao klavir da bi se kasnije prebacio na teoretski odjel, gdje je uz klavir kao glavni instrument počeo predavati i glazbenu teoriju. Cijeli program školovanja odvijao se po britanskom obrazovnom sustavu, ABRSM (Associated Board of the Royal School of Music).
Godine 2017. Nikola je, uz posao u školi, počeo graditi glazbenu karijeru u Dubaiju, te je počeo održavati koncerte ispred Burj Khalife kao i u Opernoj kući u Dubaiju. Najveći uspjeh u Emiratima bio je nastup za sam doček nove godine u poznatom „jarbol“ hotelu Burj Al Arab. Poznatiji kao „čakovečki pijanista“, nakon povratka u Hrvatsku redovan je gost na velikim manifestacijama i eventima te surađuje s glazbenicima na hrvatskoj glazbenoj sceni.  
Posljednji projekt koji ima iza sebe bio je Koncert s najljepšim pogledom u Međimurju u Štrigovi na vrhu brežuljka Mađerkin breg.

Zbog uvođenja mjera zaštite od Coronavirusa u Centru za kulturu Čakovec OTKAZUJU se svi programi  do UKIDANJA MJERA.

Kupljene ulaznice vraćaju se na blagajnu Centra.

RADNO VRIJEME: do UKIDANJA MJERA blagajna i ostale službe Centra za kulturu Čakovec NE rade.