ULAZNICA: 3,98 € / 30,00 HRK
IZLOŽBA STRIPA
Mirko Ilić, Iz povijesti ljudske gluposti – Dizajnerska povijest svijeta
Galerija Centra za kulturu Čakovec, 12. 10. – 24. 10.
Koncept izložbe Iz povijesti ljudske gluposti – Dizajnerska povijest svijeta oslanja se na komunikacijsku snagu dizajna i ilustracija Mirka Ilića, njihovu sposobnost da na vizualan način artikuliraju problematiku nekih od najkompleksnijih društvenih i političkih tema našeg i prošlih vremena. Kao dizajner, art direktor i ilustrator za brojne novine i magazine – Polet, Start, Danas, Panorama, Time, New York Times, Wall Street Journal i druge – Ilić je ostavio snažne vizualne komentare na aktualna društvena i politička zbivanja u vremenskom rasponu od početka svoje karijere u drugoj polovici 1970-ih sve do danas.
Takvi radovi, objavljivani u novinama i časopisima, koji evociraju neke od najvažnijih događaja koji su se odvili za vrijeme naših života, čine osnovu ove izložbe, no pažljivijim pregledom cjelokupnog Ilićevog opusa naći ćemo i brojne refleksije o drugim zbivanjima, pojavama i idejama koje sežu i u mnogo dalju prošlost a bile su relevantne kako za trenutak u kojem se Ilić na njih osvrnuo, tako i za naše današnje vrijeme. Radovi koje smo na kraju okupili za ovu izložbu osim spomenutih novinskih i magazinskih naslovnica i ilustracija uključuju i niz plakata i stripova, a svi zajedno čine panoramu proteklih 120 godina (ugrubo od 1900. do 2021.) sagledanu kroz prizmu jednog iznimnog autorskog opusa.
Drugim riječima, izložba je u osnovi „remiks” odabranih fragmenata Ilićevog rada kao dizajnera, ilustratora i strip autora – dakle u većini najvažnijih područja njegova autorskog djelovanja – koji se prožimaju u nekoliko međusobno isprepletenih narativnih linija: pripovijest o jednom vremenskom razdoblju, pripovijest o bitnim trenucima jedne dizajnerske karijere te osvrti na same radove, kontekste u kojima su nastali i njihove kompleksne reference. Na ovoj izložbi kronološki redoslijed je relativan i izmjenjiv, sve teče u više različitih smjerova, svaki izloženi vizual je mogući putokaz za nešto drugo.
Osmišljena za mali izložbeni prostor, bez pretenzija da bude sveobuhvatna retrospektiva jednog od najistaknutijih svjetskih dizajnera, izložba tako pruža priliku za nov način sagledavanja starijih ostvarenja iz jugoslavenske faze karijere do 1986. i onih nastalih u Sjedinjenim Državama od tada do danas, uključujući i rijetko izlagane radove, ili one koji su rijetko prikazivani zajedno. Postav izložbe tako konfrontira radove koji su eksplicitno politički i one koji to na prvi pogled nisu, britka čitanja društvene stvarnosti i tumačenja kompleksnih znanstvenih i filozofskih spoznaja, dramu globalnih konflikata i intimne drame, slike mržnje i zla i slike empatije i ljubavi.
Konačno, ova izložba adresira i neke od glavnih problema izlaganja grafičkog dizajna i ilustracije u galerijskom okruženju. U pravilu ih se izlaže kao predmete koji su na neki način izvršili svoju funkciju i postali muzejskim artefaktima – novinske ilustracije su ispričale priču nekog političkog članka i prikazuju se izolirane, izvan konteksta u kojem su bile objavljene, plakati su također obavili svoju propagandnu ulogu, skinuti s ulice, stavljeni pod stakla, umirovljeni od svoje funkcije. Upravo zato nam se sviđala ideja da ih makar na ovaj način „re-funkcionaliziramo”, ponovno upotrijebimo ne kao samodostatne umjetničke artefakte nego predmete koji odjednom imaju ulogu ispričati neku novu priču.
Izložba je prilagođena malom izložbenom prostoru i predviđena za daljnju evoluciju i putovanje u proširenim ili suženim iteracijama, ovisno o kontekstu i mjestu izlaganja. Stoga se dominantno služimo digitalnim isprintima (i u manjoj mjeri originalima) koji nam omogućavaju da u formi timelinea (dijelom baziranom i na lenti koju je u monografiji o Mirku Iliću uspostavio Dejan Kršić), uspostavimo dinamiku i snažne vizualne akcente. Oni dotiču ključne znanstvene i političke teorije naše novije povijesti, tehnološke prekretnice, ratne sukobe i zločine, manifestacije zla i gluposti, različite emancipatorske pokrete i revolucije, političke skandale i krize, zaključno s pandemijom koronavirusa u 2020. i 2021. na koju je Ilić odgovorio svojevrsnim povratkom mediju stripa za koji se činilo da ga je zauvijek napustio prije više od četrdeset godina.
Marko Golub, kustos i autor postava izložbe
Biografija
Mirko Ilić rođen je 1956. u Bijeljini (BIH). Jedan je od najistaknutijih svjetskih grafičkih dizajnera i ilustratora, suosnivač strip kolektiva Novi kvadrat, u prvoj fazi karijere dizajnirao je i ilustrirao za novine i časopise kao što su Polet, Start, Danas, Panorama, kazališne plakate, glazbena izdanja i drugo. Od 1986. živi i radi u New Yorku, bio je art direktor internacionalnog izdanja Time Magazinea i Op-Ed stranica New York Timesa, a objavljuje i u Wall Street Journalu, Village Voiceu, Washington Postu itd. Radovi mu se nalaze u muzejskim kolekcijama Smithsoniana, SF MOMA-e i MoMA-e. Predaje ilustraciju na School of Visual Arts u New Yorku.
Dvorana Centra za kulturu Čakovec / petak / 22. rujna 2023. / 20:00 sati
DIXIELAND BAND ČAKOVEC / NAŠIH 25 GODINA
Rođendanski koncert uz Zdenku Kovačićek i Mirka Fodora
„Naših 25 godina“, naziv je koncerta kojim će Dixieland band Čakovec obilježiti svoj jubilej i podsjetiti svoju publiku i poklonike ove vrste glazbe na zanimljivo vrijeme u kojem je djelovao i ostavio određen trag. Bend je u dva i pol desetljeća nanizao preko 245 koncertnih nastupa i snimio 5 nosača zvuka. Članovi benda kažu kako unatoč novim tehnologijama i glazbenim pravcima, još uvijek ustraju na očuvanju stila i trajne vrijednosti benda.
Dixie stil rođen je početkom XX. stoljeća, no polovicom stoljeća polako zamire pa su do današnjeg dana opstali rijetki zaljubljenici ove vrste glazbe. Dixieland band Čakovec svira u kontinuitetu 25 godina uz nadu da će tako biti i u budućnosti. Prve koncerte održao je 1998. godine i od onda ga putevi vode od Čakovca, Preloga, Štrigove i drugih međimurskih mjesta, Varaždina, Zagreba, Siska, Osijeka, Virovitice, Grožnjana, Opatije, Dubrovnika, Bjelovara te mnogih mjesta izvan Hrvatske kao što su festivali LENT u Mariboru, jazz fest u gradu Vilingen-Schweningen u Njemačkoj, jazz fest Pelau u Austriji, Sopron, Zalaegerszeg i Nagykanizsa u Mađarskoj, jazz festival Nisville u Nišu, u Subotici itd.
Uz Dixie band nastupila su brojna poznata imena iz svijeta glazbe i estrade: vokali Stjepan Jimy Stanić i Zdenka Kovačiček, vibrafonist Boško Petrović, saksofonist Saša Nestorović, stand up komičar Željko Pervan, meteorolog i voditelj Zoran Vakula….
Na rođendanskom koncertu uz slavljenike će nastupiti hrvatska jazz diva Zdenka Kovačiček, a program će voditi popularni Mirko Fodor.
Dvorana Centra za kulturu Čakovec / 29. rujna 2023. / 18:00 sati
KAZALIŠNA DRUŽINA KUU „SELJAČKA SLOGA“ NEDELIŠĆE
15 GODINA KONTINUIRANOG RADA
MINISTRIČIN MUŽ
Prema djelu „Gospođa Ministarka“ Branislava Nušića adaptacija i režija Dejan Buvač
Uloge:
Boris Velicki – ŽARKO POPOVIĆ – ministričin muž
Maja Markuš-Velicki – KSENIJA POPOVIĆ – ministrica
Roko Dunjko – FILIP POPOVIĆ – njihov sin
Vanesa Novak – MARIJA VITEZOVIĆ – njihova kćer
Ivan Trojnar – ĐURO VITEZOVIĆ – njihov zet
Štefica Oreški – UJNA ŠTEFICA – Žarkova ujna
Ljudevit Bošćak – PERO PISAR – djelatnik pisarnice
Maja Markuš-Velicki – TETA MARICA – Žarkova teta
Jasna Hajdinjak – ANKICA – sobarica
Hrvoje Horvat – RANKO pl. MATANIĆ – kožarski trgovac
Dejan Buvač – DOKTOR NINKOVIĆ – šef protokola u ministarstvu
Nadica Posavec – UČITELJICA NADA – učiteljica engleskog jezika
Franjo Sedlar – DOMAGOJ KALINIĆ – eventualni rođak
Marijan Topolnjak – BRANKO – Žarkov rođak
Miljenko Topolnjak – JAKOV – Žarkov rođak
Milan Hajdinjak – MARTIN- Žarkov rođak
Milutin Kostić – MARKO – službenik ministarstva
Milan Hajdinjak – DOSTAVLJAČ – iz štamparije
Marijan Topolnjak – ŽANDAR –sam i jedini
Nadica Posavec – TETA NEVENKA – Žarkova teta
Scenografija: MARIJAN TOPOLNJAK, DEJAN BUVAČ
Kostimografija: STJEPAN KUKOLIĆ, ŠTEFANIJA SEREC I ČLANOVI DRUŽINE
Tehničar rasvjete: MANUEL HUTINEC
Tehničar zvuka: MIA SRNEC
Inspicijent: LJUBICA TOPOLNJAK
Redatelj: DEJAN BUVAČ
Zaista je užitak gledati glumce svih godišta koji s toliko žara i entuzijazma rade svoje predstave i zaista uživaju na pozornici. Najbolji primjer je i predstava „Ministričin muž“ koja je adaptacija Nušićeva djela i na poseban način pažnju usmjerava na muža koji se spletom okolnosti nađe u poziciji da postane svojevrsna „ sponzoruša“, uloga koja je površno namijenjena ženama. Ono što malo dramaturški nedostaje da bi njegova priča dobila još jednu razinu je još veća transformacija glavnog lika. Protagonist u početku odbija luksuz i živi skromno šivajući odijela, a kasnije ga „ obuzme“ duh materijalizma i luksuza. Taj prijelaz bi se u ovoj predstavi mogao još više doraditi. Osim par sitnih mizanscenskih zamjerki, Ministričin muž je sjajna predstava uigranog ansambla jako dobre i precizne režije koja je omogućila glumcima dobru i zanimljivu suigru, a pritom ih ostavila da budu slobodni i da uživaju u igranju svojih prizora. Stoga je redatelj predstave Dejan Buvač nagrađen za najbolju režiju. Scenografska rješenja su jako kreativna i vizualno zanimljiva, a kostimi su sjajni. Glumački je ovo prava ansambl predstava. Svi glumci su bili prisutni i uživljeni, svatko je napravio dobru ulogu. Posebno se istaknuo Ivan Trojnar za ulogu zeta Đure koji je dobio nagradu za najbolju sporednu mušku ulogu. Zbog uigranog ansambla, sjajnih glumačkih ostvarenja i promišljene režije, na 63. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Vodicama u svibnju 2023. godine, Međimursku županiju predstavljala je predstava „Ministričin muž“ Kazališne družine KUU „Seljačka sloga“ Nedelišće.
Iva Srnec Hamer, redateljica i dramska pedagoginja, državna izbornica HSK
Trajanje: 1 sat 40 minuta
NAGRADE I NOMINACIJE:
NAJBOLJA PREDSTAVA U CJELINI KAM 2023.
NAJBOLJA REŽIJA – Dejan Buvač KAM 2023.
NAGRADA ZA SPOREDNU MUŠKU ULOGU – Ivan Trojnar KAM 2023.
NAGRADA ZA SPOREDNU MUŠKU ULOGU – Ljudevit Boščak 63. FHKA VODICE 2023.
NAGRADA ZA GLUMAČKU KREACIJU – Ljudevit Bošćak 18. MEĐUNARODNI FESTIVAL LAKTAŠI 2023.
NOMINACIJA ZA GLAVNU MUŠKU ULOGU – Boris Velicki KAM 2023.
NOMINACIJA ZA SPOREDNU ŽENSKU ULOGU – Štefica Oreški KAM 2023.
NOMINACIJA ZA SPOREDNU ŽENSKU ULOGU – Nadica Posavec KAM 2023.
NOMINACIJA ZA SPOREDNU MUŠKI ULOGU – Dejan Buvač KAM 2023.
Kazališna družina KUU»Seljačka sloga» iz Nedelišća obnovljena je 2008. godine, a prvu predstavu «ŽENIDBA» odigrali je 2009. Na KAM-u predstava postaje apsolutni pobjednik festivala: proglašena je za najbolju predstavu, najbolju režiju Dejan Buvač, dobila je i posebne pohvale za glumačke kreacije /Bošćak, Buvač/ , te pohvale za scenografiju i kostimografiju. Na državnom Festivalu u Kastvu uvrštena je među tri najbolje predstave, a Ljudevit Bošćak dobio je nagradu za sporednu ulogu. Na Festivalu u Slavonskom Brodu Marijan Topolnjak također dobija nagradu za sporednu mušku ulogu. 2010. godine družina na scenu postavlja komad Fadila Hadžića «AFERA», a 2011. godine predstavu „BUBA U UHU“ koja je proglašena za najbolju predstavu KAM-a, dobila je nagradu i za najbolju režiju /Dejan Buvač/ te predstavljala Međimursku županiju na 51. Festival kazališnih amatera na Hvaru. Matko Buvač bio je nominiran za najbolju sporednu mušku ulogu, a na KAM-u je bio nominiran za najboljeg glumca. 2012. godine družina je na KAM-u izvela predstavu IZBIRAČICA, a 2013. godine družina je na KAM-u izvela predstavu IZA KULISA , s kojom je kasnije nastupila na Međunarodnom festivalu u Laktašima (BiH) gdje je Matko Buvač osvojio nagradu za izuzetno glumačko ostvarenje, a Dejan Buvač dobio je nagradu za najbolju režiju. 2014. godine na KAM-u su se predstavili s predstavom MRTVA DA MRTVIJA NE MOŽE BITI, a 2015. odigrana je predstava MLADOŽENJA BARILLON koja je nominirana za najbolju predstavu na Festivalu, a Dejan Buvač dobio je nagradu za najbolju režiju. Na 28. Smotri kazališnog stvaralaštva u Retkovcima 2016. godine ova predstava bila je nominirana u kategoriji najbolja predstava, najbolja režija i najbolja kostimografija, a dobila je nagradu za najbolju scenografiju. 2016. godine s predstavom NA PRAVOJ ADRESI nominirani su u kategoriji najbolje predstave na 22. KAM-u., a Ljudevit Bošćak i Dejan Buvač nominirani su u kategoriji sporedne muške uloge. Na 11. Međunarodnom festivalu u Laktašima (BiH) ansambl dobiva specijalnu nagradu žirija za stilsko jedinstvo i radost igre. 2017 godine na KAM-u izvode predstavu PUNJENA PTICA, a Maja Markuš Velicki osvaja nagradu za najbolju žensku sporednu ulogu te još 6 nominacija i odlaze na Državni festival u Vodicama, a na 7. Komedija festu u Bjelovaru Boris Velicki dobio je nagradu za najbolju mušku sporednu ulogu u ovoj predstavi. 2018. godine na KAM-u premjerno igraju predstavu Carla Goldonija „Zabranjeno Voće“ u kojoj Boris Velicki osvaja nagradu za najbolju sporednu mušku ulogu. Na međunarodnom Festivalu u Laktašima Nadica Posavec osvaja nagradu za sporednu ulogu, a predstava je višestruko nagrađivana za kostimografiju i scenografiju na domaćim i međunarodnim festivalima. 2019. i 2022. na KAM-u izvode predstave SVEČANA VEČERA U POGREBNOM PODUZEĆU, u kojoj je Ljudevit Boščak dobio nagradu za sporednu mušku ulogu, a Dejan Buvač za režiju, te predstavu AFERA. Ove godine na 26. Festivalu kazališnih amatera Međimurja osvajaju nagradu za najbolju predstavu Festivala, Dejan Buvač za najbolju režiju, a Ivan Trojnar dobio je nagradu za sporednu mušku ulogu. Na državnom festivalu u Vodicama i Međunarodnom festivalu u Laktašima (Bosna i Hercegovima) Ljudevit Bošćak dobitnik je nagrade za najbolju sporednu mušku ulogu.
Do sada odigrano ukupno : 114 PREDSTAVA
13 GLUMAČKIH NAGRADA, 5 NAGRADA ZA REŽIJU, 3 NAGRADE ZA NAJBOLJU PREDSTAVU
5 NAGRADA ZA SCENOGRAFIJU, 4 NAGRADE ZA KOSTIMOGRAFIJU I 1 SPECIJALNA NAGRADA
UZ JOŠ 30 NOMONACIJA U RAZLIČITIM KATEGORIJAMA.
63. Festival kazališnih amatera u Vodicama
Izvor: kritikaz.com
Autor: Gordana Čupković
Satirična komedija Ministričin muž, koju je postavila kulturno-umjetnička udruga Seljačka sloga iz Nedelišća, nastala po predlošku Nušićeve Gospođe ministarke, u adaptaciji i režiji Dejana Buvača, u cjelini gledano izvrsna je predstava. Prilagodbom nisu nestale bitne odrednice seciranja društvenih prilika koje krase izvornik, već su i pojačane implicitnom transpozicijom u suvremenost, pa je, iako kostimima, scenografijom i motivikom ukorijenjena u početak 20. stoljeća, iznijela izrazito aktualnu i univerzalnu problematiku (prvenstveno nepotizma, a potom i mediokritetstva i s time povezanih društvenih anomalija) u kojoj su gledatelji mogli prepoznati i kritički promišljati situacije iz svoje okoline po čemu je dotaknuta suština funkcije kazališta: sprega estetskoga doživljaja i društvenoga djelovanja. Solidnu, iako mnogo puta viđenu scenografiju čine kulise interijera građanskoga stana koje zgodnom dosjetkom u jednom prizoru postaju i element komike, izmjena činova odvija se uz pogođenu glazbu šansone, kostimi pristaju vremenu radnje te su naglašeni u dijelovima obilježavanja građanskoga statusa, ali se njima ne prelazi u karikiranost, s izuzetkom prikaza stare tetke (u koju je prerušena znatno mlađa glumica), a što je podržano i njenom pognutom siluetom pri kretanju.
Kajkavština u izmjenjivanju sa standardnim govorom posebno pridonosi koloriranju malograđanske sredine, pri čemu je govor pojedinih likova naglašenije dijalektalno obilježen, no za svaki lik nije razvidno je li riječ o pokušaju tipizacije ili naprosto o ograničenijim izvedbenim mogućnostima. Izvrsna je međuigra glavnih glumaca: uživljenoga ministričinoga muža zatečena i pregažena skokom na društvenoj ljestvici (Boris Velicki) i rezigniranoga i ciničnoga zeta Đure (Ivan Trojnar), kojega se ministričin muž pokušava riješiti. Prizor ispunjavanja scene gomilom rodbine, koji se zamrzava u obiteljski portret završne kulise, amblemski je prizor predstave i društva te, iako viđen i u drugim adaptacijama Nušićeva predloška, naglašava dojam prilično vješto promišljenih redateljskih zahvata te u dijelovima i posebno vješto odrađenih glumačkih zadataka.
Centar za kulturu Čakovec / Galerija
Trajanje do 29. rujna 2023.
AUTORSKE ORIGINALNOSTI IZ SPLITA
Velebit Restović – Jadranka Štrbić Krstičević – Karin Grenc – Marinko Jelača – Jakša Matošić
Teško da se ovoj skupini autora može dati neki zajednički nazivnik. Povezuje ih jedino Split kao grad u kojem djeluju i čija ih živa umjetnička scena nadahnjuje. Neke od njih povezuje i Sarajevo, kao mjesto školovanja, grad koji također ima jaku likovnu scenu suvremene umjetnosti. Veže ih izrazita individualnost, ili pluralizam, kako se 1980-ih nazvala pojava sve originalnijih i autorski različitih stilova i metoda izražavanja. Višeznačnost se očituje kroz miješanje medija: od klasičnog slikarstva i dizajna do performansi i ambijentalne umjetnosti, od instalacija do svjetlosti i glazbe. U toj povezanosti različitih izraza umjetnost se očigledno približava svom praizvoru kroz umjetnost kao magiju, terapiju, iscjeljiteljstvo, kao metoda jačanja kolektivne svijesti kojom se želi odagnati zlo i prizvati dobre vibracije.
Nadnaravni figuralni oblici u apstraktnom prostoru (Velebit Restović, Jadranka Štrbić Krstičević), boje i grafizam u sučeljavanju, osobni doživljaji stvarnosti s dozom humora i ironije (Marinko Jelača), kaotične mrlje koje dočaravaju neobične portrete (Karin Grenc) – sve to na svoj originalan način sudjeluje u doživljaju novomilenijske estetike u kojem se miješa neočekivani kaos i suptilni red, slikarstva, grafike i dizajna, te napokon glazbe, kao dio umjetničke ličnosti (Jakša Matošić).
Iz ovih radova ne izvire dah Mediterana, što bi možda očekivali, već duh široke internacionalne likovne scene.
Mr. sc. Branka Hlevnjak, prof. povijesti umjetnosti, likovna kritičarka
DIPLOMSKA PREDSTAVA
Centar za kulturu Čakovec / velika dvorana / SCENA
četvrtak / 14. rujna 2023. / 20.00 sati
STRIJELA PANONSKA
Diplomska predstava
Režija u suradnji s izvođačicom: Klara Modrić
Izvedba: Ena Jagec
Oblikovanje zvuka: Ema Mezga
Scenografija: Ema Mezga, Magdalena Sklepić
Kostimografija: Magdalena Sklepić
Vizualni identitet: Magdalena Sklepić, Ema Mezga, Lucija Nedeljko
„Strijela Panonska“ diplomska je predstava Ene Jagec, koja završava diplomski studij Neverbalnog teatra na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Predstava se bavi problematikom odrastanja mlade djevojke u maloj sredini, o ljudima koji je prate i o događajima koji su je oblikovali kada je odrastala. Ovaj izvedbeni čin sadrži stvarne i fiktivne situacije u kojima izvođačica otvara imaginarni prostor za otkrivanje simbola. Simbolima prožeta predstava vodit će publiku od obiteljske svakodnevnice, do unutarnjih misli protagonistice i misli njenih predaka. Ona postavlja pitanja – „koliko sam ja svoja obitelj?“, „koliko dugo ću još šutjeti?“ i „što će se desiti ako prestanem šutjeti?“.
Ulaznica: 4,00 € / 30,13 HRK / ulaznice u prodaji na blagajni Centra
9. i 10. rujna / 16. i 17. rujna / 16.00 sati
MIA I JA
Mia and Me: The Hero of Centopia
animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik / Njemačka / 2022.
Režija: Adam Gunn
Zavirite u čaroban svijet vilenjaka, jednoroga i zmajeva!
Ono što počinje kao fantastična bajka, za Miju postaje stvarnost. Ona mora pronaći snagu i sposobnost da spasi jednoroge i cijeli svijet. Mia je ranije čitala o Sentopiji u knjizi o mitovima te će sada uz pomoć očevog portala ući u taj svijet.
Trajanje: 85 minuta
Za sve uzraste
Izvor informacija: Duplicato Media d.o.o.
Ulaznica: 2,65 € / 19,97 HRK
Obiteljska: 7,96 € / 59,97 HRK (uključene 4 ulaznice), svaka sljedeća pridodana obiteljskoj 1,99 € / 14,99 HRK
15. – 18. / 30. rujna
MOJE GRČKO VJENČANJE 3
MY BIG FAT GREEK WEDDING 3
romantična komedija, drama / SAD / 2023.
Redatelj: Nia Vardalos
Uloge: Elena Kampouris, John Corbett, Louis Mandylor, Lainie Kazan, Nia Vardalos, Andrea Martin
petak / 15.9. / 18.00 sati
subota / 16.9. / 18.00 sati
nedjelja / 17.9. / 18.00 sati
ponedjeljak / 18.9. / 20.00 sati
subota / 30.9. / 18.00 i 20.00
Moje grčko vjenčanje 3 prati obitelj Portokalos na njihovom prvom zajedničkom putovanju u Grčku, kamo su pristigli na obiteljsko okupljanje, gdje će doživjeti puno neočekivanih događaja i upoznati nove, zanimljive ljude. Ondje su se zaputili kako bi ostvarili posljednju želju Toulinog oca, a čeka ih avantura života.
Trajanje: 1 sat i 31 minuta
Preporučamo starijima od 12 godina
Izvor informacija: Editus d.o.o.
Ulaznica: 3,32 € / 25,00 HRK
23. – 25. rujna
POSLIJE SVEGA: FINALE
AFTER EVERYTHING
romantična drama / SAD / 2023.
Režija: Castille Landon
Uloge: Josephine LangfordHero Fiennes TiffinLouise Lombard
Veliko finale ljubavnog serijala koji je očarao milijune! Njihova veza zauvijek ih je promijenila. Je li i ljubav nestala?
subota / 23.9. / 18.00 sati
nedjelja / 24.9. / 18.00 sati
ponedjeljak / 25.9. / 20.00 sati
Peti i posljednji nastavak svjetskog fenomena, otkriva kako Tessa i Hardin žive odvojene živote, nakon što je Hardin objavio svoju knjigu bez njezina znanja. Sam u Engleskoj, Hardin se odaje alkoholu i drugim štetnim navikama. Da stvari budu još gore, ima spisateljsku blokadu i možda će morati vratiti popriličan predujam koji je dobio za novu knjigu ako je uskoro ne završi.
Suočen sa svojim demonima, Hardin počinje shvaćati da je jedini način na koji može krenuti naprijed i dobiti novu šansu da ponovno pridobije Tessu, taj da ispravi nepravde učinjene u prošlosti.
Od njihova prvog susreta, Tessi i Hardinu život se pretvorio u vrtlog strasti, ljubavi i dramatičnih preokreta. Tvrdoglavo su se borili za ljubav, odbijajući poslušati čak i najdobronamjernije savjete, uvjereni da njihova ljubav ne priznaje nikakve granice. Cijena je, ipak, bila velika.
Trajanje: 1 sat i 33 minute
Preporučamo starijima od 15 godina
Informacije o filmu: BLITZ d.o.o.
Ulaznica: 3,32 € / 25,00 HRK