Petak 2. listopada 2020. godine na programu Kino za mlade bio je rezerviran za norveški film “Što će ljudi reći”. Drama o pakistanskim vrijednostima života i norveški kandidat za nagradu Oscar 2018. godine, privukao je 61 srednjoškolca. Uvod u film održala je profesorica Ljiljana Ille.
Uvod: Vesna Prepelić Đuričković, profesorica hrvatskog jezika
Petnaestogodišnja Nisha živi dvostruki život. Kod kuće u Oslu poštuje tradicije i vrijednosti pakistanskog obiteljskog života, ali vani izlazi sa svojim prijateljicama kao i svaka druga norveška tinejdžerica. Jednog dana, Nishina dva svijeta brutalno se sudaraju kad je otac uhvati sa bijelim, norveškim dečkom. Nishu otimaju njezini roditelji i šalju živjeti u Pakistan. Isprva se Nisha osjeća usamljeno i boji se u čudnoj, novoj zemlji, ali polako počinje otkrivati kulturu svojih roditelja na nov način. What Will People Say bio je norveški kandidat za nagradu Oscar 2018. godine.
Sixteen year-old Nisha lives a double life. At home with her family she is the perfect Pakistani daughter, but when out with her friends, she is a normal Norwegian teenager. When her father catches her with her „white“ boyfriend, Nisha’s two worlds brutally collide. To set an example, Nisha’s parents decide to kidnap her and place her with relatives in Pakistan. Here, in a country she has never been to before, Nisha is forced to adapt to her parents’ culture.
Teme za razgovor: različitosti, kultura, pripadnost, obitelj, ljubav
Uvod: Vesna Prepelić Đuričković, profesorica hrvatskog jezika
Petnaestogodišnja Nisha živi dvostruki život. Kod kuće u Oslu poštuje tradicije i vrijednosti pakistanskog obiteljskog života, ali vani izlazi sa svojim prijateljicama kao i svaka druga norveška tinejdžerica. Jednog dana, Nishina dva svijeta brutalno se sudaraju kad je otac uhvati sa bijelim, norveškim dečkom. Nishu otimaju njezini roditelji i šalju živjeti u Pakistan. Isprva se Nisha osjeća usamljeno i boji se u čudnoj, novoj zemlji, ali polako počinje otkrivati kulturu svojih roditelja na nov način. What Will People Say bio je norveški kandidat za nagradu Oscar 2018. godine.
Sixteen year-old Nisha lives a double life. At home with her family she is the perfect Pakistani daughter, but when out with her friends, she is a normal Norwegian teenager. When her father catches her with her „white“ boyfriend, Nisha’s two worlds brutally collide. To set an example, Nisha’s parents decide to kidnap her and place her with relatives in Pakistan. Here, in a country she has never been to before, Nisha is forced to adapt to her parents’ culture.
Teme za razgovor: različitosti, kultura, pripadnost, obitelj, ljubav
Medena zemlja (Honeyland) dojmljiv je dokumentarni film iz Sjeverne Makedonije koji je na velika svjetska vrata izašao dvostrukom nominacijom za Oscara (kategorije: Najbolji strani film i Najbolji dokumentarni film). Makedonski dvojac Kotevska i Stefanov, proveo je gotovo tri godine u snimanju svakodnevnice fascinantne i hrabre turske medarice koja je donedavno sa svojom majkom bila jedina stanovnica nedostupnog planinskog mjestašca. Opredjeljujući se za formu opservacijskog dokumentarca, autori distancirano prate njezin duboko posvećen rad s pčelama, iscrpljujuće odlaske na satima udaljenu tržnicu kako bi prodala svoje proizvode, te dirljivo nježan odnos s onemoćalom i nagluhom majkom. Pojava temperamentnih i živopisnih nomada, dijametralno suprotnog načina života i vrijednosti, redateljima je došla kao ludi blagoslov i prilika za razvoj klasičnije narativne strukture s neizbježnom pojavom konflikta. A upravo se u tom na momente šarmantnom i humornom sukobu ogleda suvremeni odnos čovjeka prema prirodi – njegova beskrupulozna eksploatacija i zanemarivanje u slijepoj utrci za maksimiziranjem profita. Medena zemlja utoliko poprima karakter iznimno aktualne osobne i političke geste za očuvanje i održivo korištenje sve manje dostupnih prirodnih resursa. Medarica Hatidže živi s bolesnom majkom i pčelama u izoliranom makedonskom planinskom mjestašcu. Njihov težak, ali harmoničan suživot neočekivano uzdrma dolazak novih susjeda. Mnogobrojna i glasna obitelj predvođena beskrupuloznim pater familiasom Husseinom nastanjuje svoju kamp prikolicu pored Hatidžine kamene nastambe. Fascinantan film u kojem se ogleda suvremeni odnos čovjeka prema prirodi – njegova nemilosrdna eksploatacija i zanemarivanje u slijepoj utrci za maksimiziranjem profita.
The last female beehunter in Europe must save the bees and return the natural balance in Honeyland, when a family of nomadic beekeepers invade her land and threaten her livelihood. This film which is filmed in Macedonia is an exploration of an observational Indigenous visual narrative that deeply impacts our behavior towards natural resources and the human condition.
Teme za razgovor: dokumentarni film, prirodni resursi, odnos prema prirodi, ekspoatacija
Priča o četiri mlade žene koje se bore za vlastiti životni put, bazirana na istoimenom romanu i klasiku, je vječna i bezvremenska. Četiri sestre Meg, Jo, Amy i Beth March upoznajemo još kao djevojčice i tinejdžerke koje su u najosjetljivijim godinama ostale živjeti same s majkom Marmee, moralnim stupom obitelji, dok je njihov otac otišao dati svoj doprinos američkom Građanskom ratu. Vrijednosti koje su u njih usađene u tom periodu, pa i ranije, pratit će ih cijelog života, dok će svaka od njih pokušati naći svoje mjesto pod suncem.
Film je nominiran u čak šest kategorija za nagradu Oscar, dvije kategorije za nagrade Zlatni globus te 5 kategorija za nagrade BAFTA (svojevrsna britanska verzija Oscara). Dosadašnja najpoznatija filmska ekranizacija, a bilo ih je nekoliko, ona je iz 1994. godine kada su u glavnim ulogama bile Winona Ryder, Trini Alvarado, Kirsten Dunst, Claire Danes, Christian Bale i Susan Sarandon.
In the years after the Civil War, Jo March (Saoirse Ronan) lives in New York City and makes her living as a writer, while her sister Amy March (Florence Pugh) studies painting in Paris. Amy has a chance encounter with Theodore “Laurie” Laurence (Timothée Chalamet), a childhood crush who proposed to Jo, but was ultimately rejected. Their oldest sibling, Meg March (Emma Watson), is married to a schoolteacher, while shy sister Beth (Eliza Scanlen) develops a devastating illness that brings the family back together.
Teme za razgovor: književni predložak, filmska adaptacija romana, obitelj, vrijednosti
Uloge: Hatidze Muratova, Nazife Muratova, Hussein Sam
Uvod: Andreja Bratinšćak, prof. psihologije
Medena zemlja (Honeyland) dojmljiv je dokumentarni film iz Sjeverne Makedonije koji je na velika svjetska vrata izašao dvostrukom nominacijom za Oscara (kategorije: Najbolji strani film i Najbolji dokumentarni film). Makedonski dvojac Kotevska i Stefanov, proveo je gotovo tri godine u snimanju svakodnevnice fascinantne i hrabre turske medarice koja je donedavno sa svojom majkom bila jedina stanovnica nedostupnog planinskog mjestašca. Opredjeljujući se za formu opservacijskog dokumentarca, autori distancirano prate njezin duboko posvećen rad s pčelama, iscrpljujuće odlaske na satima udaljenu tržnicu kako bi prodala svoje proizvode, te dirljivo nježan odnos s onemoćalom i nagluhom majkom. Pojava temperamentnih i živopisnih nomada, dijametralno suprotnog načina života i vrijednosti, redateljima je došla kao ludi blagoslov i prilika za razvoj klasičnije narativne strukture s neizbježnom pojavom konflikta. A upravo se u tom na momente šarmantnom i humornom sukobu ogleda suvremeni odnos čovjeka prema prirodi – njegova beskrupulozna eksploatacija i zanemarivanje u slijepoj utrci za maksimiziranjem profita. Medena zemlja utoliko poprima karakter iznimno aktualne osobne i političke geste za očuvanje i održivo korištenje sve manje dostupnih prirodnih resursa. Medarica Hatidže živi s bolesnom majkom i pčelama u izoliranom makedonskom planinskom mjestašcu. Njihov težak, ali harmoničan suživot neočekivano uzdrma dolazak novih susjeda. Mnogobrojna i glasna obitelj predvođena beskrupuloznim pater familiasom Husseinom nastanjuje svoju kamp prikolicu pored Hatidžine kamene nastambe.
Fascinantan film u kojem se ogleda suvremeni odnos čovjeka prema prirodi – njegova nemilosrdna eksploatacija i zanemarivanje u slijepoj utrci za maksimiziranjem profita.
Teme za razgovor: dokumentarni film, prirodni resursi, odnos prema prirodi, ekspoatacija
Oscar – nominacija za najbolji strani film i najbolji dokumentarni film, Europske filmske nagrade – nominacija za najbolji dokumentarni film 2019, Sundance IFF 2019 – najbolji dokumentarni film, najbolja fotografija, posebna nagrada žirija, DOC AVIV 2019 – najbolji film, Athens IFF 2019 – najbolji dokumentarni film, Sao Paolo IFF 2019 – nagrada žirija filmskih kritičara za najbolji film, DocsBarcelona 2019 – najbolji dokumentarni film i još 30 drugih nagrada.
Medarica Hatidže živi s bolesnom majkom i pčelama u izoliranom makedonskom planinskom mjestašcu. Njihov težak, ali harmoničan suživot neočekivano uzdrma dolazak novih susjeda. Mnogobrojna i glasna obitelj predvođena beskrupuloznim pater familiasom Huseinom nastanjuje svoju kamp prikolicu pored Hatidžine kamene nastambe.
Uvod: Vesna Prepelić Đuričković, profesorica hrvatskog jezika
Kako bi izliječila slomljeno srce nakon prekida s Franom te iz inata ipak otišla na njihov planirani put u Istanbul, Veronika pristaje priključiti se avanturi na poziv prijateljice Kaje: njezin prijatelj iz djetinjstva Vid vozit će ih od Zagreba do Istanbula. Uvijek spreman na izazove, Vid krade djedov stari kombi te s Veronikom i Kajom kreće na roadtrip preko Srbije i Bugarske do Turske. Putem im se prisilno priključuju gamer Baka Prase koji vidi priliku da napokon stigne do Istanbula s ciljem da svog virtualnog neprijatelja, turskog gamera Merta Efea, konačno izazove na revanš. Baka Prase sa sobom vodi i Tonija, njegovu totalnu suprotnost: smirenog, povučenog i tihog momka. Veronika, Vid i Kaja isprva pomalo uplašeni pojavom Baka Praseta uskoro shvaćaju da je on dobričina mekog srca koji će vrlo rado pomoći ako se za to ukaže prilika. Dolaskom do Turske, ekipa konačno opušteno uživa upijajući prve dojmove prekrasnog Istanbula. No ubrzo shvaćaju da njihov kombi bespovratno klizi u Bospor.
In order to heal her broken heart after breaking up with Fran, Veronica agrees to join the adventure after invitation of her friend Kaja: her childhood friend Vid will drive them from Zagreb to Istanbul. Always ready for the challenge, Vid steals his grandfather’s old van and travels with Veronica and Kaja on the roadtrip through Serbia and Bulgaria to Turkey.
Teme za razgovor: prijateljstvo, avantura, putovanje, suprotnosti
U petak 7. veljače 2020. održana je prva projekcija Kina za mlade u drugom polugodištu školske godine 2019./2020. Prikazan je hrvatski igrani film “Dnevnik Diane Budisavljević”. Diana Budisavljević sa suprugom liječnikom, kćerima i tek rođenom unukom živi životom zagrebačke visoke građanske klase. U jesen 1941. doznaje da se Židovke i Srpkinje s djecom odvode u logore gdje umiru od gladi i bolesti. Židovska općina šalje pomoć Židovkama, ali za Srpkinje se nitko ne brine. Koristeći svoje austrijsko podrijetlo, Diana apelira na vlast, crkvu i Crveni križ da spase barem djecu. Nitko od njih ne želi preuzeti odgovornost. S nekolicinom prijatelja u svom stanu prikuplja pomoć i organizira akciju kojom će do kraja rata od sigurne smrti biti spašeno više od 10.000 djece.
Uvod u film održala je prof. psihologije Berta Bacinger Klobučarić, a posjetilo nas je 90 srednjoškolaca.
Upravljajte pristankom
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Suglasnost s ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj web stranici. Nepristanak ili povlačenje suglasnosti može negativno utjecati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalni
Uvijek aktivni
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korištenja određene usluge koju izričito traži pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu izvršenja prijenosa komunikacije preko elektronske komunikacijske mreže.
Postavke
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja podešavanja koje ne traži pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe.Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog naloga, dobrovoljne suglasnosti od strane vašeg dobavljača internet usluge ili dodatnih zapisa treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web stranica u slične marketinške svrhe.