Dobitnik posebnog priznanja i nagrade publike na proteklom ZagrebDoxu dokumentarni film Veće od traume donosi važnu i osnažujuću priču četiriju žrtava silovanja u Domovinskom ratu. Unatoč teškoj temi, silovanju u Domovinskom ratu, Veće od traume nadahnjujuća je i osnažujuća priča o suočavanju s traumom i njenom prevladavanju. Redateljsko-producentski tim Vedrana Pribačić i Mirta Puhlovski tri su godine provele prateći rad programa psihološkog osnaživanja u organizaciji udruge Žene u Domovinskom ratu pod nazivom Ja sam mnogo više od moje traume. Na to ih je naveo pionirski psihoterapeutski pothvat koji je za cilj imao suočavanje žena žrtava seksualnog zlostavljanja s vlastitom traumom, čijim su posljedicama bile izložene dugi niz godina, a koje bi im omogućilo normalno funkcioniranje te vratilo dostojanstvo i povjerenje, izgubljeno tijekom rata. Film je svoju svjetsku premijeru imao na ovogodišnjem ZagrebDoxu, gdje je osvojio posebno priznanje i nagradu publike, a prikazan je i na prestižnom Hot Docs festivalu u Torontu, najvećem festivalu dokumentarnog filma u Sjevernoj Americi.
animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik / SAD / 2022.
Režija: Angus MacLane
Glasovi: Slavko Sobin, Lana Meniga, Rakan Rushaidat, Hrvoje Klobučar, Slavica Knežević, Pero Juričić
„Svjetlosni” je nova priča studija Disney i Pixar o nastanku Buzza Svjetlosnog, svemirskog rendžera iz popularne franšize „Priča o igračkama”. Radnja filma istražuje priču o podrijetlu astronauta Buzza Svjetlosnog i njegov napredak kako bi postao kapetan Jedinice za zaštitu svemira – Space Rangersa, posvećene borbi protiv zlog cara Zurga.
Uloge: Ethan Hawke, James Ransone, Jeremy Davies, Madeleine McGraw, Mason Thames
Redatelj Scott Derrickson vraća se svojim korijenima i ponovno surađuje s Blumhouseom u novom horor trileru. Finneyja Shawa, sramežljivog, ali pametnog 13-godišnjeg dječaka, otima sadistički ubojica i zarobljuje ga u zvučno izoliranom podrumu u kojemu vrištanje nema nikakve koristi. Kada isključeni telefon na zidu počne zvoniti, Finney otkriva da može čuti glasove ubojičinih prijašnjih žrtava koje su odlučne u tome da se ono što se njima dogodilo ne dogodi i Finneyju.
animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik / SAD / 2022.
Režija: Pierre Perifel
Glasovi: Amar Bukvić, Goran Malus, Filip Juričić, Ivan Glowatzky, Iva Mihalić, Lana Blaće, Ronald Žlabur
Šašava ekipa životinja odmetnika ima svoju do sad najizazovniju misiju – postati dobri građani. Nikada nije postojala petorka tako neslavna poput loših momaka. Elegantni džeparoš gosp. Vuk, iskusni obijač sefova gosp. Zmija, majstor prerušavanja gosp. Morski pas, snažan i kratkog fitilja gosp. Pirana i gđica. Tarantula, hackerica britkog jezika koji zovu “Webs”. Nakon godina pljačkanja i haranja najtraženiji kriminalci svijeta su ulovljeni; u zatvoru, u zamjenu za njihovu slobodu Mr. Wolf obećaje da će Loši momci postati dobri, no ovo obećanje on ne namjerava ispuniti. Pod mentorstvom arogantnog, ali jako slatkog zamorca Profesora Marmelata, Loši momci kreću u misiju uvjeriti svijet da su sada uzorni građani, a ne kriminalci. Usred te misije Mr. Wolf počinje sumnjati da ako bude dobar, možda će se ostvariti njegova najveća želja – biti prihvaćen. Kada novi zlikovac dođe u njihov grad hoće li Mr. Wolf moći uvjeriti ostatak ekipe da postanu The Good Guys?
Ova akcijska komedija bazirana je na New York Times bestseleru. Riječ je o istoimenoj seriji knjiga Loši momci (Bad Guys) Aarona Blabeya, a režiju potpisuje Pierre Perifel. Perifelu je ovo režijski debi u dugometražnom filmu, a njegovo nam ime zvuči poznato zbog rada na filmu Kung Fu Panda (2008.).
DVORANA CENTRA ZA KULTURU ČAKOVEC / PROGRAM UZ DAN GRADA
petak, 27.5.2022. u 20 sati
DRAMSKI STUDIO DADA & KAZALIŠNA DRUŽINA ŠTOLCER
MALA SEOSKA PRIREDBA
(Kristina Štebih prema tekstovima Ladislava Smoljaka i Zdeneka Sveraka)
Redatelj: Davor Dokleja Autor teksta: Kristina Štebih (prema L. Smoljak i Z. Sverak) Likovno oblikovanje: Rusa Trajkova Oblikovanje rasvjete: Mario Zelenbaba Glazba(aranžman): Tomislav Cvrtila Glazba (sviraju): Andrija Goričanec, David Dolenec i Nikola Kraljić
Glume i pjevaju:
Siniša Obadić – Dirigent Brava
Ivica Mikolaj – Zboraš Ivić
Dejan Buvač – Zboraš Mali
Kristina Štebih – Zborašica Krista
Anja Zanjko – Zborašica Anka
Martina Roža – Zborašica Ivka
O priredbi:
Ovo je priča o jednom malenom gradu u kojem se obilježava jedan veliki svečani dan. Slavi se Dan grada, a jedna malena amaterska družina za tu prigodu priprema priredbu gradonačelnici u čast. Priredbu je osmislio i napisao sam ravnatelj kulturnog doma. No, dan prije same svečanosti glavni glumac je pobjegao glavom bez obzira. Ravnatelj kulturnog doma, snalažljiv kakav je, u pomoć zove velikog i nadaleko poznatog glumca iz Zagreba. On će svečanost spasiti i trud ove male družine opravdati. Ili možda ipak neće…
Trajanje:65 minuta
Ulaznica: 40,00 kuna
Mala seoska priredba je na nedavno održanom Festivalu kazališnih amatera Međimurja u Prelogu proglašena najboljom predstavom u cjelini, tako da će krajem svibnja predstavljati Međimursku županiju na ovogodišnjem Festivalu kazališnih amatera Hrvatske u Vodicama. Osim ove najznačajnije nagrade dobitnici nagrada su i glumci:
Neven Matoša / Najbolja muška sporedna uloga: za ulogu direktora u predstavi “MALA SEOSKA PRIREDBA
Jelena Dokleja / Najbolja ženska sporedna uloga: za ulogu Darinke u predstavi “MALA SEOSKA PRIREDBA”
četvrtak / 26.5.2022. u 19.00 sati / ČAKOVEC NEKOĆ 6 / FOTOKRONIKA GRADA / dokumentarne fotografije Ivice Žiškovića
Organizatori: Centar za kulturu Čakovec i Facebook grupa “Čakovčanke i Čakovčanci”
Trajanje: 26.5. – 25.6.2022.
Slikovna kronika grada Čakovca
Kao platforma građana koja njeguje povijesno-kulturno nasljeđe svojega grada, Facebook grupa “Čakovčanke i Čakovčanci” šestu godinu zaredom organizira izložbu starih fotografija. Za razliku od prethodnih izložaba koje su bile tematski koncipirane i posvećene određenim dijelovima grada poput nekadašnjega kupališta ili Staroga grada, na ovogodišnjoj izložbi predstavljeni su radovi jednoga od članova grupe – Ivice Žiškovića, umirovljenoga novinara i fotografa koji se četrdesetak godina profesionalno bavio novinarstvom pišući za List Međimurje i dopisništvo Večernjega lista u Čakovcu.
Ivica Žišković: Jezero
Od mnogobrojnih snimaka koje je Žišković izradio tijekom svojega radnoga vijeka, na izložbi su zastupljene crno-bijele fotografije koje je autor snimio od šezdesetih do osamdesetih godina prošloga stoljeća, a svjedoče o industrijskom, urbanističkom i društvenom razvoju Čakovca u to vrijeme. Izložene fotografije svojedobno su objavljene u novinama za koje je Žišković radio kao ilustracije uz njegove članke ili pak kao zasebni snimci popraćeni kratkim opisom. Vrijeme je to starih analognih fotoaparata koji su bili znatno zahtjevniji za rukovanje od današnjih, a fotografi su osim dobroga kadra i trenutka morali znati odrediti razinu osvijetljenosti, ekspoziciju, dubinu oštrine. U suvremeno doba široke rasprostranjenosti pametnih telefona koji su opremljeni sve kvalitetnijim digitalnim fotoaparatima ponekad se moramo svjesno podsjetiti koliko je prije bilo teže uhvatiti fotografiju koja će – riječima autora – sadržavati sve elemente priče koju fotograf želi ispričati.
I. Žišković: Prosjak
Zrcaleći Žiškovićev profesionalni poziv novinara, izložba je koncipirana poput novina, odnosno tematski je podijeljena na rubrike koje su tradicionalno zastupljene u dnevnim i tjednim tiskovinama poput novosti, politike, gospodarstva, društvenih događanja i sporta. Autor tako donosi fotografije izgradnje prvih čakovečkih nebodera (u današnjoj Ulici Otokara Keršovanija) ili pak dramatične snimke požara koji je izbio u tvornici Međimurske trikotaže Čakovec 1979. godine. Ipak, njegova je osnovna namjera prikazati život kakav je nekoć bio, nalik starome sajmištu čiji su posjetitelji nerijetko gacali do gležnjeva u blatu ili mnoštvu bicikala parkiranih ispred stare gradske tržnice koji su u to vrijeme bili glavno prometalo brojnih građana. Donosi vizure grada koje više ne postoje, poput staroga Trga Republike, autobusnoga kolodvora i pošte te jezera oko Staroga grada koje je isušeno. Izlaže fotografije sportskih događaja koji su se odvijali na otvorenom, pod različitim vremenskim uvjetima, na Macanovu domu i drvenom stadionu koji se nekoć nalazio preko puta stare bolnice. No kao što grad ne čine samo građevine nego i mještani, tako su protagonisti većine Žiškovićevih fotografija upravo ljudi. Izloženi su portreti radnika tekstilne industrije koje je autor snimio kako rade u pogonu, a simbol su nekih minulih, za čakovečku industriju povoljnijih vremena. Uhvatio je lica uličnih prosjaka i zabavljača, trkače koji iscrpljeni pretrčavaju ciljnu liniju, posjetitelje i ugostitelje Gradske kavane koja je nekoć bila jedno od glavnih društvenih okupljališta, mlade koji se zabavljaju u „diskaču“ smještenome u ulaznome bastionu Staroga grada.
I. Žišković: Medvjed u središtu grada
Bez imalo pretencioznosti, Žišković ističe kako njegove fotografije nemaju umjetničku nego dokumentarnu vrijednost te ih prvenstveno razmatra kao sredstvo kojim promatraču može prenijeti željenu priču. Međutim, njegovi portreti i krupni kadrovi ukazuju na vještinu odabira kadra i promišljanje kompozicije podjednako kao na savladavanje onodobne tehnike fotografiranja, čime dobivaju na dodatnoj vrijednosti. Sve u svemu, Žiškovićeve fotografije predstavljaju svojevrsnu slikovnu kroniku grada Čakovca, njegovoga urbanoga, industrijskoga i društvenoga razvoja, čiji su segmenti urezani u sjećanje starijih građana, a mlađima služe kao svjedočanstvo jednoga prošloga vremena.
Maja Žvorc, dr. sc.
I. Žišković: Katastrofalni požar u MTČ-u 1979. godine
Biografija
Ivica Žišković – Žisa (1943.), najdugovječnije je djelatan čakovečki novinar. Pisati je počeo šezdesetih godina prošlog stoljeća još u tinejdžerskoj dobi. Tekstovima i fotografijama surađivao u omladinskim tjednicima, Vjesniku, Areni i drugim tiskovinama, a najviše u listu Međimurje, u kojem profesionalnim novinarom postaje 1966. godine. Uz pisanje za novine, od 1970. glavni je i odgovorni urednik Radio Čakovca, te dopisnik Radio Zagreba. Početkom osamdesetih godina prelazi u Večernji list iz Zagreba, koji osniva dopisništvo u Čakovcu, čiji je šef bio sve do umirovljenja, ali i nakon toga nastavlja pisati. Njegova novinarska ostavština su tisuće članaka, reportaža i kolumni, mnoštvo njih ilustriranih autorskim fotografijama. Kroničar je života i društvenih zbivanja u proteklih šest desetljeća aktivnog novinarstva, a stare fotografije na ovoj izložbi svojevrsni su dokumenti tih vremena u Čakovcu i Međimurju, gdje je proveo čitav svoj životni i radni vijek. Dobitnik je Nagrade Zrinski i Povelje Međimurske županije za novinarstvo.
Drugi dugometražni i prvi samostalno režirani film mlade tursko-američke redateljice Nisan Dağ “Još jedan dah” prikazan je za učenike srednjih škola u petak 6. svibnja 2022. godine u 17.45 sati i posjetilo nas je ukupno osam učenika. Uvod u film održala je Dijana Uvodić-Đurić iz ZZJZ Međimurske županije Čakovec.
Film je inicijalno zamišljen dok je redateljica za MTV snimala dokumentarni film Rebel Musi—Turkey: Flowers of Gezi Park o istanbulskom underground hip-hop pokretu, prilikom kojeg je Nisan upoznala najutjecajnijeg čovjeka te scene, repera Da Poeta, koji je od samog početka bio uključen u nastanak Još jednog daha, a s njegovim je potpisom i soundtrack ovog filma.
Film je premijeru imao na prošlogodišnjem Black Nights Film Festivalu u Tallinnu, na kojem je Nisan Dağ osvojila Grand Prix za najbolju redateljicu.
CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC / Galerija / PROGRAM UZ DAN GRADA ČAKOVCA
petak / 20.5.2022. u 19.00 sati
Izložbeni prostor Centra za kulturu Čakovec (1981. – 2021.)
Članice Likovne komisije Centra za kulturu, diplomirane povjesničarke umjetnosti Maja Žvorc, Tanja Karas i Marta Horvat, u monografiji su pisale o Izložbenom prostoru koji je vizualno odgajao generacije Čakovčanaca te postao prepoznatljivo mjesto likovne umjetnosti i kulture. Protok vremena izlagačke djelatnosti Centra prati entuzijastičke osamdesete, preko nametnutih programskih postulata devedesetih, do programsko bogatih posljednjih dvadeset godina. U početku je Izložbeni prostor angažirao likovne umjetnike iz Čakovca i okolice te pratio programe u dvorani, pojedinačne i obljetničke, čime se utemeljila multimedijalnost Centra za kulturu. Monografija uključuje i popis izložbi realiziranih od osnutka Izložbenog prostora te tekstove recenzenata Feđe Gavrilovića i Marijana Špoljara.
Djelatnike Centra za kulturu domaći su slikari, naročito Priska Kulčar osamdesetih godina, učili promišljati o estetici i umjetnosti te postavljanju visokih kriterija u cjelokupnome pristupu u kulturi. Prisku Kulčar izdvajam zbog njezine beskompromisnosti u vizualnome detalju, bilo da je riječ o izvedbi pozivnice bilo o postavljanju izložbe. I drugi su likovni umjetnici, Slobodan Benković Boč, Robert Wrana i Marija Zidarić, bili uključeni u naše likovne programe, postave i izbore radova za pojedinačne i skupne izložbe. Financiranje izložbi isprva su pomagala tadašnja poduzeća i radne organizacije, a vjetar u leđa bio je općeprisutan.
Program izložbi u počecima je većim dijelom obuhvaćao primijenjenu umjetnost. Izlagali smo strip, karikaturu, akvarele, pastele, organizirali humanitarne izložbe i dizajnerske publikacije. U našem su Izložbenom prostoru izlagali domaći likovni umjetnici, potom i regionalni, a postepeno smo postali i dijelom nacionalne galerijske scene. Počeci novoga Izložbenog prostora i atipični prostor koji ni po čemu nije nalikovao na galerijski bili su dočekani s podrškom. Stjecali smo ugled u likovnim krugovima te 90- ih godina pronašli svoj identitet.
Priznata imena hrvatske likovne scene rado su izlagala u Centru. Likovnim umjetnicima osiguravali smo pozivnicu, plakat, tiskani katalog, često u suradnji s drugim galerijama, prijevoz, tehnički postav izložbe te medijsku obradu. U četrdeset godina djelovanja Centar za kulturu postao je vlasnikom pedesetak umjetničkih djela, darova umjetnika zadovoljnih suradnjom, koja se povremeno izlažu.
Značajna je promjena na čakovečkoj likovno-umjetničkoj sceni nastupila osnivanjem Odjela za likovnu umjetnost i dizajn u Graditeljskoj školi Čakovec. Djelovanjem Odjela mladi se obrazuju za daljnja akademska i umjetnička zvanja. Danas Čakovec ima likovne umjetnike koji se mogu predstaviti u svom umjetničkom izričaju, a dovoljno se prostora za predstavljanje pridaje i teoretičarima i povjesničarima umjetnosti.
Usporedimo li galeristiku nekad i danas, istim ostaje što zanimljivi umjetnici hrvatske likovne scene i dalje rado izlažu u manjim sredinama te što predstavljanje domaćih umjetnika redovito izaziva poseban interes lokalne zajednice. Razlika je u odnosu na prijašnja vremena sveopće slabljenje interesa za praćenje umjetnosti. U svakom slučaju, Izložbenim prostorom Centra za kulturu Čakovec dobiva svoj prvi stalni likovno-umjetnički prostor.
Marina Kukolić, voditeljica izložbene i filmske djelatnosti Centra
Upravljajte pristankom
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Suglasnost s ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj web stranici. Nepristanak ili povlačenje suglasnosti može negativno utjecati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalni
Uvijek aktivni
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korištenja određene usluge koju izričito traži pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu izvršenja prijenosa komunikacije preko elektronske komunikacijske mreže.
Postavke
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja podešavanja koje ne traži pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe.Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog naloga, dobrovoljne suglasnosti od strane vašeg dobavljača internet usluge ili dodatnih zapisa treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web stranica u slične marketinške svrhe.
