28. travnja 2022. u 20.00 sati
Teatar Exit / Zagreb
REALISTI
Tekst: Jure Karas
Režija: Matko Raguž
Igraju: Domagoj Ivanković, Nika Ivančić, Nikola Nedić, Rok Juričić, Fabijan Komljenović
Scena i svjetlo: Matko Raguž
Koreografija: Ksenija Zec
Fotografija: A. Saška Mutić
Dizajn promotivnih materijala: Josip Dolovčak
Majstor svjetla: Martin Miščin
Premijera: 13.03. 2022.
Svijet srlja u propast, a ljudi u šoping-centre. Reality show postaje stvarniji od vijesti. Tražimo poslove tamo gdje ih nema, a samo su smrt i kredit neizbježni.
Nepodnošljiva lakoća površnosti dopušta nam misliti da možemo ostvarivati svoje snove bez imalo uloženog truda ili resursa bilo koje vrste.
Diskriminacija, predrasude, neprilagođenost, narušeni raznovrsni međuljudski odnosi. Realisti nam kroz smijeh govore o kaotičnoj realnosti i apsurdnostima vremena u kojem živimo u maniri kabareta kroz parodiju i glazbene komentare.
Ulaznica: 60,00 kuna, učenici (10 i više), studenti, umirovljenici, organizirani posjet (10 i više) 40,00 kuna
Poštovana publiko,
U Centru za kulturu Čakovec se od 18.3.2022. za sve posjetitelje ukida obveza predočenja EU digitalne COVID potvrde ili drugog odgovarajućeg dokaza o cijepljenju, preboljenju ili testiranju.
Nošenje maske i dalje je obavezno.
MORBIUS
Morbius
petak 1.4. u 20.00 sati
nedjelja 3.4. u 18.00 i 20.00 sati
ponedjeljak 4.4. u 18.00 i 20.00 sati
- petak 8.4. u 18.00 sati
- ponedjeljak 11.4. u 18.00 sati
akcijska avantura / SAD / 2022.
Režija: Daniel Espinosa
Uloge: Jared Leto, Michael Keaton, Adria Arjona, Jared Harris
Jedan od Marvelovih najintrigantnijih, ali u isto vrijeme i najkompleksnijih likova konačno oživljava na velikom platnu uz Jareda Leta, dobitnika prestižne nagrade Oscar, koji će se preobratiti u zagonetnog antijunaka Michaela Morbiusa. Uslijed rijetke krvne bolesti, a odlučan spasiti druge koji boluju od sličnog problema, doktor Morbius pokušava s opasnim eksperimentom. Premda se isprva sve čini strahovito uspješnim, on sam pretvara se u sve mračniju figuru. Hoće li dobro nadvladati zlo ili će Morbius na kraju ipak podlegnuti novim misterioznim porivima?
Trajanje: 104 minute
Preporučamo starijima od 12 godina
Ulaznica: 25,00 kuna
CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC
- subota, 2. travnja 2022. u 20 sati / ukida se obveza predočenja EU digitalne COVID potvrde, maske obavezne
Najgledanija crnogorska komedija u Hrvatskoj !
CRNOGORAC U KREVETU
Autor: Pedja Šuškavčević
Uloge: Pedja Šuškavčević i Ana Šimundža Selski
Crnogorac u krevetu najgledanija je crnogorska komedija svih vremena, predstava koja se izvodi već deset godina i čija je gledanost veća sada nego u vrijeme kad je nastala. To je klasična komedija koja se bavi crnogorskim načinom života i običajima i na duhovit način govori o svim životnim fazama, a naročito duhovito opisuje život prosječnog crnogorskog bračnog para, prikazan prema klasičnim stereotipima o Crnogorcima.
Trajanje: 100 minuta
Ulaznica: 80,00 kuna / u prodaji na blagajni Centra za kulturu Čakovec
GRETA
I Am Greta
Švedska / Sjedinjene Američke Države / Njemačka / Ujedinjeno Kraljevstvo, 2020.
Režija: Nathan Grossman
Trajanje: 97 minuta
Uvod: Siniša Golub, stručnjak za zaštitu prirode, pedagog, publicist
Ime Grete Thunberg, švedske ekološke aktivistice, kolikogod to koga veselilo ili živciralo, postalo je ne samo poznato diljem sve zagađenije planete, već gotovo i sinonim za borbu protiv klimatskih promjena, ali novog vida borbe koji s razvojem društvenih mreža dolazi iz ne baš neočekivanog smjera, ali svakako onog kome se ne mogu samo tako prilijepiti standardni argumenti diskvalifikacije (korumpiranost, dvoličje, samopromocija…), kojima bi ih se brzo maknulo sa scene, jer se naprosto radi o ljudima što su, tek zakoračivši u mladost i postavši svjesni špekulantskog poigravanja političko-ekonomskih elita s njihovim i životima čitavog planeta, počeli prozivati iste zbog laži i cinizma kojima se služe kako bi se obranili od vlastite odgovornosti za trenutačno, ergo jadno i neodrživo, klimatsko stanje. Redatelj ovog dokumentarnog filma, Nathan Grossman, Gretu je počeo pratiti gotovo od samih početaka njezine tvrdoglave kampanje koja se sastojala od svakodnevnog i usamljenog protesta ispred švedskog parlamenta kojim je zazivala ‘školski štrajk za klimu’ – koji se nakon izbora 2018. godine munjevito proširio ne samo Skandinavijom, već Europom i dalje – preko optužujućeg obraćanja liderima velikih sila na UN-ovoj konferenciji o klimi 2019. godine do susreta sa svjetski poznatim ličnostima i širenja zahtjeva za promjenom klimatske politike na globalnoj razini, bilježeći pritom i trenutke iz njezinog privatnog života opterećenog Aspergerovim sindromom, njezinim odnosom s roditeljima, kolegama itd. Film je svoju premijeru imao na Venecijanskom filmskom festivalu.
FESTIVALI I NAGRADE:
Venice International Film Festival (2020) – svjetska premijera; Toronto International Film Festival (2020)
Teme za razgovor: Greta Thunberg, aktivizam, ekološki aktivizam, zagađenje planete, samopromocija, privatnost
Preporučamo starijima od 14 godina.
Ulaznica: 10 kuna
Film prikazan na programu Kina za mlade “Neobični životi” podsjetnik je na 2.4. Svjetski dan svjesnosti o autizmu i aktivnosti koje provodi čakovečki centar za autizam. Uvod u film održala je klinička psihologinja Jelena Klinčević, a posjetio nas je ukupno 41 srednjoškolac.
Radnja filma fokusirana je na probleme modernog društva u čijem se srcu ponovno nalazi praktički kompletan svijet: socijalni radnici, volonteri i profesionalci u zdravstvu svim snagama pokušavaju se brinuti o tinejdžerima koji imaju problema s autizmom. Po običaju, dvojica redatelja u filmu svu svoju snagu usmjeravaju na ljubav prema čovječanstvu, na njihovo vjerovanje u život društva te pogotovo na humor kao prvu i posljednju crtu obrane međuljudskih odnosa.
“Ovo je jedan od onih važnih, emotivnih i dirljivih filmova i uvijek je lijepo vidjeti da postoje ljudi koji su spremni vlastite privatne živote žrtvovati i posvetiti svo svoje vrijeme, znanje i energiju onima kojima je to potrebno.”
Krešimir Seletković laureat Nagrade Grada Čakovca “Josip Štolcer Slavenski” za 2021. godinu
Ocjenjivački sud Nagrade Grada Čakovca “Josip Štolcer Slavenski”, u sastavu Trpimir Matasović (predsjednik), Petra Pavić, Iva Lovrec Štefanović, Mladen Tarbuk i Ladislav Varga, u uži je izbor za najbolje djelo hrvatskoga skladatelja praizvedeno prošle godine uvrstio pet skladbi – Stabat Mater Srećka Bradića, Alliages II Borisa Jakopovića, San Ante Knešaureka, Dystopiju Krešimira Seletkovića i Posljednji intermezzo Berislava Šipuša. Jednoglasnom odlukom članova ocjenjivačkoga suda odlučeno je da je laureat Nagrade “Josip Štolcer Slavenski” za prošlu godinu Krešimir Seletković. Nagrađeno djelo praizveo je Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod dirigentskim vodstvom Pascala Rophéa na koncertu održanome u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 28. studenog 2021. Nagrada će laureatu biti uručena u sklopu programa 49 . Majskog muzičkog memorijala Josip Štolcer Slavenski u Čakovcu 13. svibnja 2022.
Obrazloženje
Među brojnim ambiciozno zamišljenim i kompleksno oblikovanim djelima hrvatskih skladatelja praizvedenima prošle godine – uključujući i pet koja su ušla u uži izbor za Nagradu “Josip Štolcer Slavenski” – Dystopia Krešimira Seletkovića izdvaja se suverenošću odgovora na samopostavljene izazove, skladnim mnogoglasjem semantičkih slojeva i suglasjem unutarglazbenog i izvanglazbenog sadržaja. Na površinskoj je razini riječ o koncertu za orkestar, pri čemu skladatelj ne izbjegava pozivanje na istovrsna djela ranijih autora – poglavito, premda ne i isljučivo, Béle Bartóka i Witolda Lutosławskog. Izbor gradbenih elemenata, njihova razrada i uklapanje u završne formalne okvire također ne bježe od raznih tradicija, u rasponu od renesansne polifonije, preko baroknih i klasicističkih formi do dodekafonijske baštine Druge bečke škole. U tom smislu, Seletković baštini umjetnički svjetonazor svojega nekadašnjeg profesora kompozicije Davorina Kempfa; Dystopia je tako (svjestan ili nesvjestan) hommage učitelju, ali istodobno i prilika za nadogradnju vlastitoga glazbenog izričaja. Seletković pritom ni na jednoj od navedenih razina nije doslovan – tradicionalni elementi su prisutni i prepoznatljivi, ali i dorađeni unutar glazbenoga tkiva koje odiše samosvojnošću i koje je – upravo zbog oslanjanja na prošlost i odmak od nje – i svevremeno i suvremeno. Seletkovićeva Dystopia jest i zvučna slika distopijskoga svijeta, ali se ona našla u slitini (alliage) sa snom o mogućnosti boljega (utopijskoga?) svijeta. Kao takva, ova skladba nije – ili barem ne bi trebala biti – tek intermezzo (pogotovo ne posljednji!) unutar Seletkovićeva opusa i, u širem kontekstu, korpusa suvremene hrvatske glazbe; ona nije puki artefakt, pod kojim ćemo stajati plačući nad “boljom prošlošću”. Jer povijest, riječima sâmoga skladatelja, “omogućuje neograničenu nadgradnju u beskonačnom i nepromjenjivom protoku vremena.”
Krešimir Seletković (1974.) diplomirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Davorina Kempfa. Polazio je ljetne tečajeve u Austriji, Poljskoj, Njemačkoj, Mađarskoj i Hrvatskoj. Zaposlen je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u zvanju redovitog profesora, gdje je od 2013. do 2019. obnašao dužnost prodekana za nastavu. Bio je urednik edicije Ars Croatica Hrvatskog društva skladatelja 2003. – 2012. te umjetnički ravnatelj Muzičkog biennala Zagreb 2012. – 2018. godine. Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu, nagrade Boris Papandopulo Hrvatskog društva skladatelja, nagrade za najbolju glazbu za dječju predstavu na 19. Susretu lutkara i lutkarskih kazališta u Osijeku, nagrada Stjepan Šulek i Josip Štolcer Slavenski. Balet Air, praizveden na 26. Muzičkom biennalu Zagreb, za koji je skladao glazbu, proglašen je najboljom baletnom predstavom u cjelini za 2011. godinu (Nagrada hrvatskoga glumišta). Višestruki je dobitnik nagrade Porin. Godine 2019. odlikovan je odličjem Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a od 2020. je član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Autor je šezdesetak orkestralnih, komornih, vokalnih i elektroničkih skladbi izvođenih diljem svijeta (Austrija, Italija, Rusija, Litva, Slovačka, Kanada, Kina i dr.).
Trpimir Matasović
- ULAZNICE U PRODAJI NA BLAGAJNI CENTRA.
Voditelji Dramskog studija Dada i glumci Kazališne družine Pinklec u suradnji sa Školom animiranog filma Čakovec osmislili su novi program za najmlađe i nazvali ga „Pričoplanet“! – pripovijedanje priča u popularnoj japanskoj tehnici Kamišibaj.
„Pričoplanet“ je zamišljen tako da koristeći tehniku Kamišibaj pripovjedač priča svjetski poznate narodne priče. Priče koje ćemo vam pričati nalaze se u zbirkama narodnih predaja Bajkarice i Bajkari, a autorice tih zbirki Srebrenka Peregrin i Erika Katačić Kožić srdačno su nam ustupile prava na izvođenje.
Program pod nazivom „Pričoplanet“ kreće u mjesecu ožujku, a izvodit će se vikendom (subota ili nedjelja) u 11 sati za maksimalno 50 ljudi. Pričanje priča ići će obavezno uz glazbenu pratnju. Glazbala koja ćemo koristiti – šuškalice, kazui, kalimba, udaraljke, zvečke, gitara, ukulele, boomwhackers – stvarat će atmosferu i dodatno pojačavati pripovijedanje priče. Nakon svake priče koja traje dvadesetak minuta slijedi radionica za djecu, tematski povezana sa netom ispričanom pričom.
Prva priča koju smo za vas pripremili je japanska narodna priča „Akiko“. Priču će u subotu, 12. ožujka u 11 sati izvesti kamišibajar Mario Jakšić.
Sljedeća, odmah nakon ove, bit će ruska narodna priča “Snjeguročka” koju će, 19. ožujka u 11 sati izvesti kamišibajar Davor Dokleja.
Do kraja školske godine izvest ćemo još 4 različite priče, a o terminima ćemo vas pravovremeno obavijestiti. Voditelji Dramskog studija Dada i glumci Kazališne družine Pinklec ovu će izrazito popularnu tehniku nastaviti istraživati i promovirati tijekom 2022. godine. Projekt „Pričoplanet“ izuzetno je zanimljiv, a u prilog tome ide i činjenica da je Kreativno edukativni centar Murai ovaj program uvrstio među 8 najboljih koji su se prijavili na njihov ovogodišnji natječaj.
Ulaznica: 30,00 kuna / u prodaji na blagajni Centra
Kamišibaj
Kamišibaj dolazi spajanjem riječi kami što znači papir i šibaj što znači gledalište ili kazalište. Neki ga zovu papirnatim kazalištem i kazalištem iz kofera, no jedno je sigurno: to je vještina pripovijedanja i kazivanja uz pomoć slika. Pritom dolazi do interakcije različitih umjetnosti.
Kamišibaj potječe iz Japana. To je tradicijski oblik pričanja priča djeci. Početkom prošloga stoljeća na ulicama Japana pojavili su se pripovjedači koji su biciklom putovali iz sela u selo (gaito). Prodavali su ručno izrađene slatkiše. Osim slatkiša, na biciklu je bila pričvršćena i mala drvena kutija – butaj. Kad bi se oglasio udarcem svojih štapova, djeca bi se okupila oko prodavača, kupila slastice i poslušala kamišibaj. Bila im je to lijepa nagrada za njihovu kupnju. Kazivač je bio domišljat, a njegove priče dobile bi nastavak novom kupnjom njegovih slastica.
