Tribina Čakovec četvrtkom / 14. travnja 2022. u 20.00 sati
Teatar Rugantino / Zagreb
KRONIKA SEOSKE LJUBAVI
Tekst: Ivan Vidić
Adaptacija teksta: Dario Harjaček
Režija: Dario Harjaček
Uloge: Gordana Gadžić i Sreten Mokrović
Scenografija:Vesna Režić
Asistentica scenografije: Nikolina Kuzmić
Kostimografija: Dubravka Skvrce
Glazba: Damir Šimunović
Oblikovanje svjetla: Alen Marin
Šminka: Danijela Pavlek
Garderoba: Ivana Ravlić
Tehničko vodstvo: Darko i Marko Crnčević
Vizualni identitet: Luka Borčić
Fotografija: Bojan Mrđenović
Predstava je nastala u suradnji s KD Vatroslava Lisinskog i KUC Travno, a realizirana je uz financijsku podršku Gradskog ureda za kulturu i Ministarstva kulture i medija RH.
Kronika seoske ljubavi ljubavna je komedija koja kronološki prati stvaranje jedne netipične ljubavne veze, a ujedno je i tekst o samoći i potrebi za bliskošću koja ne poznaje godine.
Milivoj je umirovljeni branitelj koji se nakon dugotrajne parnice izborio za svoju ratnu mirovinu i nakon silnih životnih razočarenja, svoj mir će pronaći na selu.
Sa susjedom Ljubicom, bivšom drugom pratiljom neimenovanog natjecanja za miss, ući će u biznis s jajima. Kuća do kuće, kokošinjac do kokošinjca, Ljubica i Milivoj razvili su susjedski i poslovni odnos koji nije nimalo idiličan.
Milivoj je krut, nespretan, ne baš naročito praktičan čovjek, idealist koji se bori u glavi s cijelim svijetom, što ga čini osamljenikom i svojevrsnom modernom varijantom Don Quijotea, dok pokraj njega živi Ljubica – samouvjerena žena, velikog životnog iskustva, nesalomljivi životni borac, ženstvena, putena, ali i duboko razočarana u muški rod.
Zavodljiv, kompleksan, na momente pun apsurda, a opet beskrajno analitičan u sagledavanju današnjeg vremena, ovaj tekst naizgled stvara vrlo surovu sliku čovječanstva, no on istovremeno posjeduje i veliku lakoću, zabavan je i duhovit.
Ljubica i Milivoj u bijegu su pred današnjim svijetom, no taj je svijet brži i lukaviji od njih samih. Kako će izgledati i završiti manevri kroz koje se obračunavaju s tim svijetom, pogledajte u predstavi Kronika seoske ljubavi…
Ulaznica: 70,00 kuna
Učenici (10 i više), studenti, umirovljenici, organizirani posjet (10 i više) 50,00 kuna
Europski parlament u Hrvatskoj u suradnji sa Zagreb Film Festivalom hrvatskoj publici donosi besplatne projekcije filmova nominiranih za Nagradu publike LUX. Prvi put ove godine projekcije će obuhvatiti čak 11 hrvatskih gradova i 13 nezavisnih kina. Publika će tako od 21. do 29. travnja finaliste Nagrade publike LUX moći pogledati u Puli, Čakovcu, Rovinju, Dubrovniku, Novoj Gradiški, Šibeniku, Zadru, Zagrebu, Rijeci, Zaboku i Osijeku.
- Tribina Čakovec četvrtkom
- 21. travnja 2022. u 20.00 / besplatne ulaznice podižu se na blagajni Centra
QUO VADIS, AIDA ?
povijesna ratna drama o Srebrenici / Bosna i Hercegovina, Austrija, Rumunjska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Francuska, Turska, Norveška / 2020.
Redateljica: Jasmila Žbanić
Glavne uloge: Jasna Đuričić; Izudin Bajrović; Boris Isaković; Johan Heldenbergh; Raymond Thiry; Emir Hadžihafizbegović; Edita Malovčić
Glazba: Antoni Łazarkiewicz
- Najbolji europski film u 2021. godini!
Film je izabran za prikazivanje u glavnom natjecateljskom programu 77. Venecijanskog filmskog festivala. Ušao je u uži izbor od 15 filmova nominiranih za najbolji strani film na 93. dodjeli Oscara. Dobitnik je nagrade publike na 50. izdanju Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu i nagrade za najbolji strani film 2021. na Filmskom festivalu u Göteborgu. Nominiran je za najbolji međunarodni film na 36. dodjeli Nagrade nezavisnog duha te za najbolji strani film i režiju na 74. dodjeli nagrade BAFTA.
Pobijedio je u tri od četiri nominirane kategorije na 34. dodjeli Europskih filmskih nagrada. Film je odnio nagrade za najbolju europsku redateljicu (Jasmila Žbanić), najbolju glumicu (Jasna Đuričić), te za najbolji europski film 2021.
Sredovječna Aida Selmanagić prevoditeljica je pri bazi Ujedinjenih naroda u Potočarima, koja tijekom ljeta 1995. godine shvaća da će mještane obližnje Srebrenice ubrzo zadesiti tragedija nezamislivih razmjera. Dok se gradu približavaju postrojbe srpske vojske predvođene generalom Ratkom Mladićem i njegovim ciničnim i grubim suradnikom Jokom, Aida posreduje na sastanku srebreničkog gradonačelnika i u bazi smještenih nizozemskih vojnika predvođenih pukovnikom Karremansom i bojnikom Frankenom. Dok ju nizozemski časnici uvjeravaju da će sve biti u redu i da mještani mogu biti mirni, jer su iz UN-a srpskoj strani poslali ultimatum da će u slučaju njihova ulaska u grad doći do zračnih udara po njihovim položajima, Aida je svjesna da je to tek načelna i realno jalova prijetnja, te da mora poduzeti sve da bi spasila svog supruga Nihada te sinove Hamdiju i Seju. No ona je itekako svjesna i da, dok srpski vojnici već ulaze u grad, ima sve manje vremena i da mora biti spremna i na očajničke korake….
Trajanje: 102 minute
BESPLATNE ULAZNICE PODIŽU SE NA BLAGAJNI CENTRA ZA KULTURU ČAKOVEC.
28. travnja 2022. u 20.00 sati
Teatar Exit / Zagreb
REALISTI
Tekst: Jure Karas
Režija: Matko Raguž
Igraju: Domagoj Ivanković, Nika Ivančić, Nikola Nedić, Rok Juričić, Fabijan Komljenović
Scena i svjetlo: Matko Raguž
Koreografija: Ksenija Zec
Fotografija: A. Saška Mutić
Dizajn promotivnih materijala: Josip Dolovčak
Majstor svjetla: Martin Miščin
Premijera: 13.03. 2022.
Svijet srlja u propast, a ljudi u šoping-centre. Reality show postaje stvarniji od vijesti. Tražimo poslove tamo gdje ih nema, a samo su smrt i kredit neizbježni.
Nepodnošljiva lakoća površnosti dopušta nam misliti da možemo ostvarivati svoje snove bez imalo uloženog truda ili resursa bilo koje vrste.
Diskriminacija, predrasude, neprilagođenost, narušeni raznovrsni međuljudski odnosi. Realisti nam kroz smijeh govore o kaotičnoj realnosti i apsurdnostima vremena u kojem živimo u maniri kabareta kroz parodiju i glazbene komentare.
Ulaznica: 60,00 kuna, učenici (10 i više), studenti, umirovljenici, organizirani posjet (10 i više) 40,00 kuna
Poštovana publiko,
U Centru za kulturu Čakovec se od 18.3.2022. za sve posjetitelje ukida obveza predočenja EU digitalne COVID potvrde ili drugog odgovarajućeg dokaza o cijepljenju, preboljenju ili testiranju.
Nošenje maske i dalje je obavezno.
MORBIUS
Morbius
petak 1.4. u 20.00 sati
nedjelja 3.4. u 18.00 i 20.00 sati
ponedjeljak 4.4. u 18.00 i 20.00 sati
- petak 8.4. u 18.00 sati
- ponedjeljak 11.4. u 18.00 sati
akcijska avantura / SAD / 2022.
Režija: Daniel Espinosa
Uloge: Jared Leto, Michael Keaton, Adria Arjona, Jared Harris
Jedan od Marvelovih najintrigantnijih, ali u isto vrijeme i najkompleksnijih likova konačno oživljava na velikom platnu uz Jareda Leta, dobitnika prestižne nagrade Oscar, koji će se preobratiti u zagonetnog antijunaka Michaela Morbiusa. Uslijed rijetke krvne bolesti, a odlučan spasiti druge koji boluju od sličnog problema, doktor Morbius pokušava s opasnim eksperimentom. Premda se isprva sve čini strahovito uspješnim, on sam pretvara se u sve mračniju figuru. Hoće li dobro nadvladati zlo ili će Morbius na kraju ipak podlegnuti novim misterioznim porivima?
Trajanje: 104 minute
Preporučamo starijima od 12 godina
Ulaznica: 25,00 kuna
CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC
- subota, 2. travnja 2022. u 20 sati / ukida se obveza predočenja EU digitalne COVID potvrde, maske obavezne
Najgledanija crnogorska komedija u Hrvatskoj !
CRNOGORAC U KREVETU
Autor: Pedja Šuškavčević
Uloge: Pedja Šuškavčević i Ana Šimundža Selski
Crnogorac u krevetu najgledanija je crnogorska komedija svih vremena, predstava koja se izvodi već deset godina i čija je gledanost veća sada nego u vrijeme kad je nastala. To je klasična komedija koja se bavi crnogorskim načinom života i običajima i na duhovit način govori o svim životnim fazama, a naročito duhovito opisuje život prosječnog crnogorskog bračnog para, prikazan prema klasičnim stereotipima o Crnogorcima.
Trajanje: 100 minuta
Ulaznica: 80,00 kuna / u prodaji na blagajni Centra za kulturu Čakovec
GRETA
I Am Greta
Švedska / Sjedinjene Američke Države / Njemačka / Ujedinjeno Kraljevstvo, 2020.
Režija: Nathan Grossman
Trajanje: 97 minuta
Uvod: Siniša Golub, stručnjak za zaštitu prirode, pedagog, publicist
Ime Grete Thunberg, švedske ekološke aktivistice, kolikogod to koga veselilo ili živciralo, postalo je ne samo poznato diljem sve zagađenije planete, već gotovo i sinonim za borbu protiv klimatskih promjena, ali novog vida borbe koji s razvojem društvenih mreža dolazi iz ne baš neočekivanog smjera, ali svakako onog kome se ne mogu samo tako prilijepiti standardni argumenti diskvalifikacije (korumpiranost, dvoličje, samopromocija…), kojima bi ih se brzo maknulo sa scene, jer se naprosto radi o ljudima što su, tek zakoračivši u mladost i postavši svjesni špekulantskog poigravanja političko-ekonomskih elita s njihovim i životima čitavog planeta, počeli prozivati iste zbog laži i cinizma kojima se služe kako bi se obranili od vlastite odgovornosti za trenutačno, ergo jadno i neodrživo, klimatsko stanje. Redatelj ovog dokumentarnog filma, Nathan Grossman, Gretu je počeo pratiti gotovo od samih početaka njezine tvrdoglave kampanje koja se sastojala od svakodnevnog i usamljenog protesta ispred švedskog parlamenta kojim je zazivala ‘školski štrajk za klimu’ – koji se nakon izbora 2018. godine munjevito proširio ne samo Skandinavijom, već Europom i dalje – preko optužujućeg obraćanja liderima velikih sila na UN-ovoj konferenciji o klimi 2019. godine do susreta sa svjetski poznatim ličnostima i širenja zahtjeva za promjenom klimatske politike na globalnoj razini, bilježeći pritom i trenutke iz njezinog privatnog života opterećenog Aspergerovim sindromom, njezinim odnosom s roditeljima, kolegama itd. Film je svoju premijeru imao na Venecijanskom filmskom festivalu.
FESTIVALI I NAGRADE:
Venice International Film Festival (2020) – svjetska premijera; Toronto International Film Festival (2020)
Teme za razgovor: Greta Thunberg, aktivizam, ekološki aktivizam, zagađenje planete, samopromocija, privatnost
Preporučamo starijima od 14 godina.
Ulaznica: 10 kuna
Film prikazan na programu Kina za mlade “Neobični životi” podsjetnik je na 2.4. Svjetski dan svjesnosti o autizmu i aktivnosti koje provodi čakovečki centar za autizam. Uvod u film održala je klinička psihologinja Jelena Klinčević, a posjetio nas je ukupno 41 srednjoškolac.
Radnja filma fokusirana je na probleme modernog društva u čijem se srcu ponovno nalazi praktički kompletan svijet: socijalni radnici, volonteri i profesionalci u zdravstvu svim snagama pokušavaju se brinuti o tinejdžerima koji imaju problema s autizmom. Po običaju, dvojica redatelja u filmu svu svoju snagu usmjeravaju na ljubav prema čovječanstvu, na njihovo vjerovanje u život društva te pogotovo na humor kao prvu i posljednju crtu obrane međuljudskih odnosa.
“Ovo je jedan od onih važnih, emotivnih i dirljivih filmova i uvijek je lijepo vidjeti da postoje ljudi koji su spremni vlastite privatne živote žrtvovati i posvetiti svo svoje vrijeme, znanje i energiju onima kojima je to potrebno.”
Krešimir Seletković laureat Nagrade Grada Čakovca “Josip Štolcer Slavenski” za 2021. godinu
Ocjenjivački sud Nagrade Grada Čakovca “Josip Štolcer Slavenski”, u sastavu Trpimir Matasović (predsjednik), Petra Pavić, Iva Lovrec Štefanović, Mladen Tarbuk i Ladislav Varga, u uži je izbor za najbolje djelo hrvatskoga skladatelja praizvedeno prošle godine uvrstio pet skladbi – Stabat Mater Srećka Bradića, Alliages II Borisa Jakopovića, San Ante Knešaureka, Dystopiju Krešimira Seletkovića i Posljednji intermezzo Berislava Šipuša. Jednoglasnom odlukom članova ocjenjivačkoga suda odlučeno je da je laureat Nagrade “Josip Štolcer Slavenski” za prošlu godinu Krešimir Seletković. Nagrađeno djelo praizveo je Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod dirigentskim vodstvom Pascala Rophéa na koncertu održanome u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu 28. studenog 2021. Nagrada će laureatu biti uručena u sklopu programa 49 . Majskog muzičkog memorijala Josip Štolcer Slavenski u Čakovcu 13. svibnja 2022.
Obrazloženje
Među brojnim ambiciozno zamišljenim i kompleksno oblikovanim djelima hrvatskih skladatelja praizvedenima prošle godine – uključujući i pet koja su ušla u uži izbor za Nagradu “Josip Štolcer Slavenski” – Dystopia Krešimira Seletkovića izdvaja se suverenošću odgovora na samopostavljene izazove, skladnim mnogoglasjem semantičkih slojeva i suglasjem unutarglazbenog i izvanglazbenog sadržaja. Na površinskoj je razini riječ o koncertu za orkestar, pri čemu skladatelj ne izbjegava pozivanje na istovrsna djela ranijih autora – poglavito, premda ne i isljučivo, Béle Bartóka i Witolda Lutosławskog. Izbor gradbenih elemenata, njihova razrada i uklapanje u završne formalne okvire također ne bježe od raznih tradicija, u rasponu od renesansne polifonije, preko baroknih i klasicističkih formi do dodekafonijske baštine Druge bečke škole. U tom smislu, Seletković baštini umjetnički svjetonazor svojega nekadašnjeg profesora kompozicije Davorina Kempfa; Dystopia je tako (svjestan ili nesvjestan) hommage učitelju, ali istodobno i prilika za nadogradnju vlastitoga glazbenog izričaja. Seletković pritom ni na jednoj od navedenih razina nije doslovan – tradicionalni elementi su prisutni i prepoznatljivi, ali i dorađeni unutar glazbenoga tkiva koje odiše samosvojnošću i koje je – upravo zbog oslanjanja na prošlost i odmak od nje – i svevremeno i suvremeno. Seletkovićeva Dystopia jest i zvučna slika distopijskoga svijeta, ali se ona našla u slitini (alliage) sa snom o mogućnosti boljega (utopijskoga?) svijeta. Kao takva, ova skladba nije – ili barem ne bi trebala biti – tek intermezzo (pogotovo ne posljednji!) unutar Seletkovićeva opusa i, u širem kontekstu, korpusa suvremene hrvatske glazbe; ona nije puki artefakt, pod kojim ćemo stajati plačući nad “boljom prošlošću”. Jer povijest, riječima sâmoga skladatelja, “omogućuje neograničenu nadgradnju u beskonačnom i nepromjenjivom protoku vremena.”
Krešimir Seletković (1974.) diplomirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Davorina Kempfa. Polazio je ljetne tečajeve u Austriji, Poljskoj, Njemačkoj, Mađarskoj i Hrvatskoj. Zaposlen je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u zvanju redovitog profesora, gdje je od 2013. do 2019. obnašao dužnost prodekana za nastavu. Bio je urednik edicije Ars Croatica Hrvatskog društva skladatelja 2003. – 2012. te umjetnički ravnatelj Muzičkog biennala Zagreb 2012. – 2018. godine. Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu, nagrade Boris Papandopulo Hrvatskog društva skladatelja, nagrade za najbolju glazbu za dječju predstavu na 19. Susretu lutkara i lutkarskih kazališta u Osijeku, nagrada Stjepan Šulek i Josip Štolcer Slavenski. Balet Air, praizveden na 26. Muzičkom biennalu Zagreb, za koji je skladao glazbu, proglašen je najboljom baletnom predstavom u cjelini za 2011. godinu (Nagrada hrvatskoga glumišta). Višestruki je dobitnik nagrade Porin. Godine 2019. odlikovan je odličjem Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a od 2020. je član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Autor je šezdesetak orkestralnih, komornih, vokalnih i elektroničkih skladbi izvođenih diljem svijeta (Austrija, Italija, Rusija, Litva, Slovačka, Kanada, Kina i dr.).
Trpimir Matasović
