Uloge: Nicolas Cage, Pedro Pascal, Neil Patrick Harris
Film je sniman u Dubrovniku, a uz oskarovca Cagea u filmu gledamo i Pedra Pascala, najpoznatijeg po ulogama u serijama Igra prijestolja i Narcos. Nic Cage je u ulozi glumca koji očajnički želi dobiti ulogu u filmu Quentina Tarantina. Dok pokušava ostvariti svoju želju, privatno se bori s kćeri koja odrasta u zahtjevnu tinejdžericu i pokušava popraviti odnos s njom. U filmu se obračunava i s egoističnim Cageom (samom sobom) s početka 90-ih kojeg optužuje da je kriv za cijeli niz loših filmova koje je snimio i koje su ga dovele na B listu popularnosti, ali i do ruba bankrota.
Nadahnjujuća, istinita priča o dobroti i iskrenom prijateljstvu. Pravi prijatelj je uvijek tu, kako u dobru, tako i u zlu. Nakon primanja vijesti koja im je promijenila živote iz temelja, obitelj Teague pronalazi neočekivanu podršku u njihovom najboljem prijatelju, koji svoj život stavlja na „čekanje” kako bi im mogao pružiti pomoć kada je najpotrebnije. Učinak ove izdašne, iako složene geste, s vremenom se pokazuje sve većim i dubljim nego što je itko mogao zamisliti.
Centar za kulturu Čakovec / izložbeni prostor / četvrtak 15. travnja 2021. u 19.00 sati / otvorenje izložbe
Trajanje: 15.4. – 9.5.2021.
VEDRAN RUŽIĆ
PROBA ORKESTRA
Gost: Davor Hrvoj, fotografgije
Prije nešto više od godinu dana, Hrvatsku i svijet zahvatio je scenarij koji smo dotad bili navikli gledati u filmovima odnosno čitati u romanima katastrofe. Epidemija korona virusa zaustavila je dotadašnji način života i nametnula novi u kojem je otežan rad i djelovanje brojnih skupina ljudi. Jedna od njih su umjetnici, posebice oni izvedbeni, kojima je lockdown možda pružio mir potreban za introspekciju i autorefleksiju, ali je prekinuo sponu između njih i publike u kojoj izvedbena umjetnost ostvaruje svoj puni potencijal. Izložbom „Proba orkestra“ riječki jazz glazbenik i vizualni umjetnik Vedran Ružić problematizira onemogućenost glazbenih umjetnika da izvode svoja djela i bave se odabranom umjetnošću u vrijeme – kako ga autor naziva – koronaizma. Koncertne dvorane i prostori zjape prazni, baš kao i Ružićevi notni zapisi čija se crtovlja sastoje od nizova čavala, bodljikave žice i testnih epruveta. Ružićevi radovi popraćeni su fotografijama novinara i autora radijskih emisija o jazzu Davora Hrvoja koje prikazuju glazbenike i njihove instrumente u trenutku stanke između dviju izvedbi ili nakon koncerta. Opisana stanka može se simbolički proširiti na stanje limba u kojem su se glazbenici danas zatekli, onemogućeni da se bave svojim poslom i krenu naprijed. Jedino što možemo poželjeti jest da to stanje limba – za sve nas – čim prije završi.
Maja Žvorc, mag. hist. art.
U vremenu koronaizma, ako ga slobodno možemo nazvati tako, nastala je duga glazbena pauza pod znakom korone. U glazbi korona označava produljenje tišine za duljinu trajanja tona, akorda ili stanke koju određuje dirigent pri izvedbi djela ili osjećaj izvoditelja. Ove bi posljednje riječi poneki mogli shvatiti i na način da je „režiser“ lock-downa, osoba koja iz sjene u čestim slučajevima dirigira izvoditeljima-narodu ritam ponašanja. U tom sve glasnijem redu negodovanja naroda našli su se i umjetnici, ovoga puta „nevidljivi“ glazbenici koju su nekoć imali probe orkestra gdje je svaki zadržavao karakterni opis sebe i, nakon silnih živčanih probi, međusobnih predbacivanja, oštrih pogledavanja, spletkarenja, mrzovolje i škicanja na sat da napokon odjekne kraj probe. No, na posljetku u zvuku kolektiva ipak je muzika pobijedila sve. Svi su zaboravili na negativno iza njih i bila je bitna samo muzika i kako će ona doprijeti do ljudi.
…Sve je nekako stalo, a sada ni onih prijeko potrebnih probi više nema. Glazbenici su ostali doma, a njihovi stalci za note u dvorani za probe vezani su lokotom na okupu baš poput ugostiteljskih stolova i stolaca.
U dugom taktu tišine – iščekivanja svirke – našli smo se Davor Hrvoj i ja da ovom izložbom prezentiramo ono nešto što treperi prije i poslije koncerta, vidljivo samo onima koji se time bave, cjeloživotnim radom na poboljšanju zvuka.
Pomalo aktivistički radovi serije „Proba orkestra“ prikazuju često puta neuočene detalje koji se iz publike manje mogu doživjeti. Tako su se tu našli motivi bodljikava prazna crtovlja notnog zapisa, trube zatvorene u koferu na ulici, tlocrta stana života u „zarobljeništvu“ gdje i susjedi brane da se glazbenik bavi svojim poslom u svome domu govoreći da im smeta vježbanje, notna crtovlja načinjena od bodljikave žice zabranjene melodije, trombon koji je polegnut na praznim sjedalima za publiku.
U seriji pod nazivom „Forbidden Melody“ krenuo sam s korištenjem recikliranih materijala koje sam našao u „zarobljeništvu“ stana za vrijeme prvoga lock-downa. Tako sam u budnom iščekivanju sretnijih dana odlučio iskoristiti stare police i vratašca iz kuhinje, plahte s kreveta, izrezivati članke iz medija, iskoristiti nešto pijeska i nekoliko vreća cementa kao i čavle iz podruma te odlučio napraviti seriju radova koja opisuje zabranjenu melodiju stanja cijeloga društva. Tako su nastali novi radovi inspirirani patnjom glazbenika nadovezujući se na poznati kultni film Federica Fellinija „Prova d’orchestra“.
U razmišljanju stvaranja konkretnoga koncepta nedostajala mi je osoba koja jazz glazbenike poznaje u dušu. Našao sam ju u dugogodišnjem prijatelju i mentoru za jazz Davoru Hrvoju čiju sam knjigu „Jazz vibrations“ započeo čitati nekoliko mjeseci ranije. Inače umjetnički voditelj jazz projekata HDS-a i prepoznatljiv glas i stas u emisijama Vrijeme je za jazz na Hrvatskoj televiziji te Vrijeme za jazz i Cro-jazz na Hrvatskom radiju, bavi se niz godina umjetničkom fotografijom, a specijalizirao se za portrete jazz glazbenika koje poput vječitog studenta prati na pozornicama po Hrvatskoj i svijetu. Zamolio sam ga da mi pošalje one fotografije koje je radio u želji za prikazom stanja na probama, odnosno iščekivanja početka koncerta, tren koji je svim glazbenicima napet i drži ih na životu. Fotografije detalja napete tišine, detalja samotno napuštenih instrumenata, pognutih glava glazbenika u kontemplaciji, dirigenta koji je ostao bez orkestra ali poriv da radi ono za što je rođen jači je od toga pa je odlučio ravnati zvijezdama… Zajedno smo probirali fotografije za izložbu gradeći razgovor mojih radova u izričaju „arte povere“, pomalo meditativnih, iako u zadržavanju samo crno-bijelih nijansi, te njegovih fotografija u živim bojama s motivom prelaska glazbenika u tišinu i iščekivanje…
Proba d’orchestra možda i prvi put kao proba bez glazbe.
Vedran Ružić (26.8.1986., Rijeka) vizualni je umjetnik i jazz-glazbenik (kontrabas i bas gitara). Pohađao je Jazz konzervatorij u Klagenfurtu, a diplomirao 2018. godine na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, smjer slikarstvo. Iza sebe ima trideset samostalnih i desetak zajedničkih izložbi u galerijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Posljednjih nekoliko godina fokusirao se na izvedbu serijala slika i skulptura s ciljem povezivanja umjetnosti. Autor je četiri jazz-albuma i dobitnik nagrade Porin.
Vedran je izlagao u Hrvatskoj i inozemstvu već na drugoj godini pohađanja Akademije, a kako mu se studij bližio kraju, izložbe su postajale sve učestalije. Kao aktivni student na oba polja umjetnosti (slikarstvo i glazba), odlučio je napraviti art film “Spiritual Market” u suradnji s redateljima Irom Tomić i Johnom Kardumom, te se u tom projektu okušao kao performer-glumac i kao scenarist. Za taj projekt paralelno je radio scenarij i komponirao glazbu za svoj album. Snimivši album u studiju, odlučio je napraviti istoimeni art film na “zabačenim i zaboravljenim” lokalitetima duž cijele hrvatske obale. Naposljetku, u izrazito teškoj konkurenciji, osvojio je Porina za najbolji jazz album 2017. godine.
Akademija primijenjenih umjetnosti dodijelila mu je 2018. godine Posebno priznanje za aktivan rad. Nakon što je uspješno povezao jazz koncert i art film, odlučio je napraviti projekt Libertin sa jazz kvartetom i troje suvremenih plesača. Za taj je projekt prvo napravio scenarij, potom komponirao i snimio glazbu u studiju te konačno radio probe sa suvremenim plesačima (Nastasja Štefanić, Karolina Šuša, Marko Kalc). Projekt je završen 2019. godine a opisuje životni put u tri čina: Postanak – Obiteljski san – Libertin. Posljednji čin je onaj u kojemu se napokon odvažimo biti krojači svojega života.
Cijelo to vrijeme Ružić istražuje kako glazbenici vide boje kroz tonove, akorde, oblike; te naposljetku održava niz predavanja pod nazivom Povezivanje glazbe i slikarstva ― što je na koncu bila i tema njegovog diplomskog rada.
Većinom izlaže samostalno na konceptu povezivanja vizualne umjetnosti i glazbe.
Godine 2020. odlazi u Berlin na rezidenciju u „Institut Fur Alles Mogliche“ gdje boravi mjesec dana u stvaranju nove serije i istraživanju muzeja, galerija te jazz klubova.
Izabrane samostalne izložbe u Hrvatskoj
Izabrane samostalne izložbe u Hrvatskoj
2014. “Mačak z Voloskega”, Umjetnički paviljon Juraj Šporer, Opatija
2015. „Kolori s Kvarnera”, Zavičajni muzej, Buzet
2017. “Mačak iz Voloskega i druge priče”, Gradska galerija Crikvenica
2017. „Koncertualna umjetnost“, Galerija La Cisterna, Mošćenička Draga
2020. “Nezvjesna izložba“, galerija Kortil, Rijeka
2020. “Umjetnost i politika“, HDLU Istre, Pula
2020. Godišnja izložba članova HDLU-a, (Galerija Prsten, Galerija PM, Dom HDLU),Zagreb
2020. “Zvučne okupacije“, galerija SKC Rijeka
2021. Izložba novoprimljenih članova HDLUR, Galerija HDLU Rijeka
2021. „Corpus Humanus“, HDLU Istre, Pula
Nagrade:
Nagrada Porin 2017. godine – najbolji jazz album
Nominacija Porin 2017. godine – najbolja jazz skladba
Godišnja nagrada Općine Matulji 2015. i 2018. godine
Posebno priznanje Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci 2018.
Godišnja nagrada Primorsko Goranske Županije za doprinos kulturi (2018.)
Nagrada Status za najbolje jazz basista i kontrabasista 2012. i 2020. godine
Nominacija Porin 2021. – najbolja jazz izvedba
Autorski jazz albumi:
“Night speaking”, Menart (2015.)
“Spiritual market” , Croatia Records (2016.)
“Libertin”, vlastitio izdanje (2017.)
“Forbidden Live”, Distinctive (2018.)
Film:
Spiritual Market, 2016.
(Idejni začetnik ko-scenarist, glavni glumac; redatelji: Ira Tomić i John Kardum), 38 minuta
Davor Hrvoj, novinar i autor četiri knjige, uz članke u novinama i časopisima, te na web stranicama objavljuje i fotografije. Kao autor fotografija – portreta jazz glazbenika – sudjelovao je na kolektivnim izložbama u Zagrebu (Europski dom, ZeKaeM, Teatar &TD Studentskoga centra, Sajam glazbe na Zagrebačkom Velesajmu, Galerija Klovićevi dvori, predvorje kina Studentskoga centra, Galerija na otvorenom – ispred Vip centra u Gajevoj 2 b), te samostalnim izložbama u Zagrebu (Klub Gjuro II, KD Lisinski, Galerija Roland Planet, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Klub književnika, Jazz Club, Pod starim krovovima, Glazbena knjižara Rockmark, Centar za kulturu i obrazovanje Susedgrad, klub Boogie, Kulturni centar Mesnička), Varaždinu (Galerija Garestin), Zadru (Gradska knjižnica Zadar, Hrvatsko narodno kazalište Zadar), Osijeku (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek), Rijeci (Sveučilišna knjižnica Rijeka, Hrvatski kulturni dom na Sušaku, FactoRI Bar), Slunju (Galerija Pučkog otvorenog učilišta), Sisku (Siscia Jazz Club, Foto galerija Siscia obscura), Rovinju (MMC Grada Rovinja), Poreču (Galerija Sinčić), Balama (lapidarij župne crkve Pohođenja Blažene djevice Marije Sv. Elizabeti, Konoba Kamene priče), Bjelovaru (Narodna knjižnica Petar Preradović), Koprivnici (Muzej grada Koprivnice, Intek Music Shop), Grožnjanu (Gradska galerija Fonticus), Slavonskom Brodu (Gradska knjižnica Slavonski Brod), Sarajevu (Gradska vijećnica, Club Monument), Ravne na Koroškem (Kulturni center Ravne), Rabu (Galerija Pik, Moderato Caffe), Križevcima (Multimedijalni i kulturni centar Klub Kulture), Gliwicama (Kulturni centar Jazovia), Voloskom (Galerija – Atelijer Žana-Boyd), Košicama (Alfa Pavilon Kasarne Kulturpark), Splitu (Etnografski muzej) i Kairu (Margo Veillon Gallery at the American University – Tahrir Cultural Centre).
Učenici Osnovne škole Ivanovec predvođeni nastavnicom hrvatskog jezika Natašom Kralj obradili su naše animirane kratkiše na nastavi i od kuće. Nastavnica Nataša Kralj, uz gledanje kratkih animiranih filmova, s učenicima je obradila i teorijski dio te im se ovom prilikom zahvaljujemo na praćenju našeg online programa i poslanim fotografijama.
U edukativnoj programskoj on-line knjižici opisano je: što je animirani film, koje vrste postoje, kako nastaju animirani filmovi i koje se sve tehnike koriste, a pored svakog filma nalazi se i radni zadatak. Program Film za vrtiće i osnovne škole provoditi će se do travnja kada završavamo s online programom u školskoj godini 2020./2021. koji je proveden u suradnji sa Školom animiranog filma Čakovec. U travnju nas očekuju još dva kratka animirana filma za učenike sedmih i osmih razreda.
Koncert organiziran uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Komorni sastav Harlequin Art Collective (flautist Dani Bošnjak, trombonist Alan Bošnjak, vibrafonist Šimun Matišić, harmonikaš Stjepan Vuger i sopranistica Marta Schwaiger) osno-van je 2018. godine u Zagrebu s ciljem stvaranje novog i neobičnog zvuka. Ova naizgled nes-pojiva kombinacija instrumenata i glasa Marte Shwaiger postiže upravo to: kompaktan i stabi-lan zvuk s delikatnim nijansama i raznolikosti boja.
Šimun Matišić je jedan od najboljih hrvatskih vibrafonista kojeg mnogi opisuju dostojnim nasljednik velikog Boška Petrovića. Prvi nastup imao je kao četverogodišnjak u kvartetu Branka Kralja u kojem je svirao bubnjeve. Nakon završenog glazbenog obrazovanja u Glazbe-nom učilištu Elly Bašić izdaje svoj prvi nosač zvuka pod naslovom Jazz nocturno. Surađivao je s brojnim inozemnim i domaćim jazz i klasičnim glazbenicima kao što su Boško Petrović, Miljenko Prohaska, Mario Mavrin, Primož Grašić, Florin Nicoulescu, Stochelo i Moses Ro-senberg, Fiona Monbet, Christian Escoudé, Costel Nitescu, Matija Dedić, Zagrebačka Filhar-monija, Big Band HRT-a, Simfonijski Orkestar HRT-a, Tamburaški Orkestar HRT-a, Simply Brass kvintet i mnogi drugi. Nagrađen je Porinom u kategoriji za najbolju jazz skladbu za au-torski jazz album Invocation. Splitska publika već ga je upoznala tijekom 57. Splitskog ljeta na kojem mu je dodijeljena nagrada Judita za nastup na gipsy jazz koncertu Mate Matišić Trio & Christian Escoudé.
Marta Schwaiger rođena je u Zagrebu gdje je započela učiti solo-pjevanje kod prof. Darije Hreljanović. Studij je nastavila na Bečkom konzervatoriju, te tamo diplomirala u klasi prof. Roberta Fontane. Svoj operni debi ostvarila je kao Barbarina (Figarov pir) 2017. godine u Hr-vatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Među najistaknutijim nastupima su koncertne izved-be dijelova Verdijevih opera Rigoletto (uloga Gilde) te Trubadur (uloga Ines) u Diano Marini i San Remu pod ravnanjem Paola Bianchija, uloga Brautjungfern u Weberovoj operi Strijelac vilenjak pod ravnanjem Matije Fortune (Neue Studiobühne Wien), sudjelovanje na gala kon-certu Dunje Vejzović uz orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca pod dirigentskim vodstvom Mladena Tarbuka, te sopranska solistička dionica u praizvedbi Requiema Srećka Bradića u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Kao solistica sudjelovala je u snimanju filmske (Dva igrača s klupe, red. D. Šoraka i Halimin put, red. A. Ostojića) i kazališne glazbe.
Dani Bošnjak jedan od najtraženijih hrvatskih flautista. Počevši 1972. svirati flautu, točno 22 godine kasnije, titulom magistra zaokružio je svoje službeno studiranje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Time, međutim, nije završilo Bošnjakovo daljnje usavršavanje. Put ga je vodio prema istraživanju starih instrumenata i ostalih srodnika flaute te je tako Bošnjak instrumenta-list na flauti traverso i piccolu. Zanimanje za ranu glazbu rezultirao je angažmanom u Hrvat-skom baroknom ansamblu, specijaliziranom za povijesno osviještene izvedbe. Bošnjak je stalni suradnik nekoliko renomiranih ansambala poput Varaždinskog i Hrvatskog komornog orkes-tra, zagrebačke Opere, Zagrebačkih solista te Zagrebačkog puhačkog ansambla, s kojim čini jezgru Cantus Ansambla, institucije za promicanje hrvatske suvremene glazbe.
Stjepan Vuger nakon završenog obrazovanja na Glazbenom učilištu Elly Bašić, upisuje studij Klasične harmonike i studij Glazbene pedagogije na Odjelu za glazbu Sveučilišta u Puli. Dip-lomirao je u klasi Boruta Zagoranskog 2012. godine, a kao stipendist Erasmus programa za-vršnu akademsku godinu odslušao je na Muzičkoj akademiji u Gdanjsku, u klasi Krzysztofa Olczaka. Kao solist i član komornih sastava sudjelovao je na domaćim i međunarodnim natje-canjima, te se usavršavao na raznim seminarima kod značajnih imena poput F. Lipsa, E. Mose-ra, V. Semyonova, R. Sviackevicusa i M. Kerna. U 2014. godini upisuje studij Dirigiranja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Mladena Tarbuka, a svoj dirigentski debi ostvaruje sa Zagrebačkom filharmonijom u siječnju 2017.
Alan Bošnjak diplomirao je trombon na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Fuchsa, a usavršavao se na Hochschule für Musik u Grazu i na majstorskim tečajevima Branimira Sloka-ra. Član je Orkestra Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, kao i puhačkog kvinteta Simply Brass s kojim je nastupao u New Yorku, Beču i Quebecu. Također je i dugogodišnji član poz-natog ansambla Cubismo kojem se pridružio 2000. godine na snimanju albuma Motivo Cuba-no.
Ulaznica: 40,00 kuna
Učenici (10 i više), studenti, umirovljenici, organizirani posjet (10 i više) 30,00 kuna
Koncert organiziran uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Na programu:
F. Schubert , F. Chopin, D. Pejačević, B. Papandopulo
Osebujan pijanizam Ide Gamulin već 30 godina plijeni pozornost hrvatske i svjetske glazbene scene. Posljednji recitali u koncertnim dvoranama Stockholma, Osla i Bruxellesa i Helsinkija, govore o njezinom umjetničkom putu započetom u Londonu osvajanjem prestižne nagrade Myra Hess i debijem u Queen Elizabeth Hall-u.
Nakon diplome na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Jurice Muraia, osvaja nagradu Svetislav Stančić na Jugoslavenskom natjecanju glazbenih umjetnika, te odlazi u London gdje se usavršava kod uglednih pijanista Alfreda Brendela, Johna Lilla, Stephena Kovacevicha i Annie Fischer.
Godine 1983. počinje međunarodnu karijeru osvojivši prestižnu nagradu Myra Hess u Lon-donu gdje debitira u Queen Elizabeth Hall-u i snima prvi LP za tvrtku EMI-Mava. Početke njezine inozemne karijere prate izvrsne kritike, pa tako Noel Goodwin u listu „The Times“ piše: “…u stilski raznovrsnom i zahtjevnom programu, Ida Gamulin se predstavila kao iznimna pijanistička osobnost snažnog izričaja…, od poetske kontemplacije do moćne bravuroznosti granitno čvrstih oktava…,u maniri koja podsjeća na Annie Fischer.“, dok David Money u „Daily Telegraph“ ističe: “Vrhunski interpret Bacha…, majstor legata i bogate zvučnosti.., os-tvarila je snagu i poeziju Beethovenove sonate..,magična izvedba.“
Među brojnim priznanjima, uz nagradu Myra Hess, ističu se specijalna nagrada Festivala u Freiburgu te nagrada Milka Trnina. Snimka Brahmsove sonate u fis molu proglašena je najbo-ljom izvedbom na američkom Classical Music Directory 2005.
Međunarodna karijera vodi Idu Gamulin u mnoga kulturna središta Europe, Sjedinjenih Ame-ričkih Država i Azije gdje nastupa na festivalima u Spolettu, Varni, Freiburgu, Strattfordu, Janaček festivalu te surađuje s uglednim orkestrima i dirigentima.
Ida Gamulin snima za BBC, France Musique, CBS, Bayerischer Rundfunk, za diskografske kuće EMI-Mava i Croatia Records. Do sada je izdala 14 nosača zvuka , a nedavno je promo-viran 7 CD-box u povodu 30 godina suradnje sa izdavačkom kućom Croatia Records.
Mnogi hrvatski skladatelji, kao Boris Papandopulo, Milko Kelemen, Anđelko Klobučar, Igor Kuljerić, Ivo Josipović i Berislav Šipuš, posvetili su joj svoje skladbe koje je praizvela i trajno zabilježila na nosačima zvuka . Osobitu pozornost posvećuje glazbi Dore Pejačević, te je za tisak priredila cjeloviti opus glasovirskih minijatura, održala brojne koncerte s njezinim djeli-ma, a na nosačima zvuka ovjekovječila najpoznatije minijature i cikluse te Klavirski kvintet u h molu.
Usporedo s koncertantnom karijerom, Ida Gamulin je redovita profesorica na Muzičkoj aka-demiji Sveučilišta u Zagrebu. Održava seminare iz interpretacije na uglednim europskim aka-demijama, članica je ocjenjivačkih sudova međunarodnih pijanističkih natjecanja i predsjedni-ca EPTA-e Hrvatske od 2006.
Ulaznica: 40,00 kuna
Učenici (10 i više), studenti, umirovljenici, organizirani posjet (10 i više) 30,00 kuna
Kada se četiri žene nađu u dubokoj šumi, daleko od civilizacije, drama može početi. Šuma ih polako uzima pod svoje, one zaboravljaju na svoje društvene inhibicije i otvaraju se jedna pred drugom kao nikada dosad. Na kušnju dolaze njihova dugogodišnja prijateljstva i veze s muškarcima koje su ostavili u civilizaciji, i dok ih divljina zove muklim urlicima, one spoznaju da su, usprkos trenju koje narušava njihove odnose, uistinu jedna drugoj najveća potpora. Kada ih izdaju mjehuri od života u koje su se tako toplo učahurile, nastupa njihova istinska divlja priroda. Možda ne trče s vukovima, ali shvate svoju veliku snagu koja je jača od svih životnih nedaća koje vrebaju u svakodnevici. I pritom se vraški dobro zabavljaju.
Trajanje: 80 minuta
Ulaznica: 60,00 kuna
Učenici (10 i više), studenti, umirovljenici, organizirani posjet (10 i više) 40,00 kuna
Vlatko Štampar
stand up comedy show BOLJA POLOVICA
“Draga ekipo,
kako najbolje provjeriti ako ste si idealne polovice.
Dođi na show i gledaj čemu se smije.
Vidimo se u CZK Čakovec – stiže 4. one man show BOLJA POLOVICA!”
Vlatko
BOLJA POLOVICA:
Dobro ili zlo? Materijalno ili duhovno?
Kakvi smo kad smo sami? I kakvi smo pred drugima.
Show o lažnim insta-fasadama, iskrivljenim vrijednostima,
tajnama, iskrenosti, sramu i ljubomori.
I zašto je toliko prokleto teško ne buljiti u nudista?
VLATKO ŠTAMPAR
Vlatko već godinama postojano i neumjereno nasmijava ljude, razotkrivajući pritom (vlastito) uvrnuto poimanje svijeta i bogatu maštu napučenu životinjama koje pričaju (gluposti) i zabranjenim perverzijama koje bi se (izvan konteksta) mogle smatrati kaznenim djelom.
Za one koji ga nisu “probali”, Vlatko će ostati nikad pronađeno utjelovljenje svih onih suludih misli koje svatko od nas pomišlja u onom dijelu uma koji s razlogom ignoriramo.
Za one koji su ga doživjeli, Vlatko je bio i ostaje ventil, pipa, sasvim suludih asocijacija koje u kombinaciji s njegovom nezamjenjivom manirom neizbježno mame smijeh i čine ga jednim od ponajboljih komičara “na ovim prostorima”. Osim u Mađarskoj.
Ulaznice u prodaji na blagajni Centra za kulturu Čakovec.
Cijena: 50,00 kuna u pretprodaji, 60,00 kuna na dan programa
“Romeo, o Romeo! Zašto si Romeo”, kaže Julija s balkona, a Romeo stoji ispod nje i nema pojma o čemu priča. Eh, da je Romeo imao LAJNAPovce da mu pojasne što je Julija htjela reći, priča bi možda drugačije završila.
Izbjegnite sve zamke ljubavi, veza i seksa i nasmijete se uz savjete LAJNAP komičara na novom showu – DEJTNAJT.
ŠTO JE DEJTNAJT?
Savršen show za dejt. Voljeli tu osobu ili ne. Večer na kojoj ćete odmah znati pašete li si.
Potpuno novi show LAJNAP komičara koji obrađuje temu muško-ženskih odnosa i kako preživjeti iste. Ljubavni savjeti uvijek dobro dođu, a LAJNAPovci su se potrudili izvući one najbolje iz svojih dugogodišnjih veza i karijera. Na greškama se uči, kažu mnogi, a kako vi ne biste previše (sa)griješili i morali sjediti u ljubavnoj “klupi za magarce”, dođite i naučite nešto o zavođenju, vezama, seksu i srodnim dušama.
Pridružite nam se u ljubavnim anegdotama i avanturama i uživajte u punih 90 minuta smijeha.
Za vas nastupaju LAJNAPovi Kupidi: Aleksandar Curać Šarić, Saša Turković, Vlatko Štampar i Goran Vugrinec.
Ulaznica: 50,00 kuna u pretprodaji, 60,00 kuna na dan programa
Ariju Casta Diva iz opere Norma Vincenza Bellinija pjeva Lana Kos
Pjesmu Ženim muža pjeva Irma Dragičević
Fotografkinja: Vladimira Spindler
Grafički oblikovatelj: Damjan Uzelac
Priča se događa nakon potresa u centru Zagreba i u vrijeme pandemije koronavirusa. Pratimo sudbine i odnose stanara u jednoj zgradi pod zaštitom. I njihove majstore, naravno.
Dugo me već prate majstori. Iza mene su 3 temeljite adaptacije u 2 stana te bezbroj manjih preinaka i popravaka. Kroz moj život prošao je velik broj građevinskih radnika, a kad tome pribrojimo i automehaničare, električare, servisere kućanskih aparata i još kojekakve zanatlije, iskustva je više nego dovoljno. I puno sam naučila. Za početak, moraš znati sve što i majstori, makar teoretski, inače ti prijeti probijanje rokova ili troškovnika. Nije loše znati baratati i nekim izrazima poput “vagresa” ili “serklaže”, a ja sam usput naučila što su okapnice, parapeti i vinkli, baratati fleksericom i borerom, gletati, žbukati, farbati s pik trakom, vaditi parkete i argumentirano spuštati cijene odvoza šute. Ipak, od zanata su mi ipak zanimljiviji ljudi pa sam sa svojim majstorima uvijek sklapala kratkoročna, ali intenzivna prijateljstva, zapadala u rubne odnose i neku neobičnu intimu koja je svojstvenija rovovskom ratu nego razgovorima u razrušenom stanu. Čak sam tijekom predzadnjeg preuređenja poželjela napisati dramu koja bi usporedno pratila moj rad na adaptaciji jednog romana i radove u stanu jer su oba zahvata započela u isto vrijeme. Dramu tada nisam napisala, a suvišno je reći da su radovi u stanu završili debelo nakon premijere adaptacije romana. Ipak, takav jedan sadržaj već nekoliko godina mota mi se po glavi.
Što reći kada doznaš da ti mort miješa nekadašnji vlasnik diskoteke u Brazilu i tečno govori portugalski, ali sada je odlučio zarađivati za život najtežim poslovima kako bi shvatio stvarnu vrijednost novca jer je nekoć prokockao milijune? Ili kada ti parkete bruse i lakiraju tri priučena parketara koji su se upoznali u zatvoru i odlučili živjeti pošteno? Kada svjedočiš raspadu veze arhitektice i izvođača radova koji te na početku radova upozori da treba čuvati brak jer na gradilištu često pucaju ljubavi? Nakon svega, prestala sam na majstore gledati s predrasudama. Svaki od njih je neispričana priča i to mi pomaže da ne gubim živce nego u svome domu gledam predstavu sastavljenu od naših anegdota. A onda se ta predstava počela ostvarivati. Konačno sam napisala onu dramu iz ladice ideja i izgledala je sasvim dobro. Međutim, kako su na svakom gradilištu, pa tako i onom na papiru, stvari nepredvidive, i ta je drama podlegla adaptaciji. Taman kada se sve posložilo i počelo nas zabavljati, dogodio se potres u jeku pandemije.
Nakon 22.3. 2020. u Zagrebu, majstori su dobili i neku metaforičku težinu. Poučena svojim građevinskim frustracijama i egzaltacijama, bacila sam se na novu verziju priče koja mi se preklapala sa životom u potresom oštećenom stanu i traumama koje su se otvorile u čitavome gradu. Kažu da je najbolje pisati iz iskustva, a za mene nikad nije bio bolji trenutak da konačno zapišem svoju priču o majstorima.
Ana Tonković Dolenčić
Ulaznica: 60,00 kuna
Učenici (10 i više), studenti, umirovljenici, organizirani posjet (10 i više) 40,00 kuna
Upravljajte pristankom
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Suglasnost s ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj web stranici. Nepristanak ili povlačenje suglasnosti može negativno utjecati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalni
Uvijek aktivni
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korištenja određene usluge koju izričito traži pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu izvršenja prijenosa komunikacije preko elektronske komunikacijske mreže.
Postavke
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja podešavanja koje ne traži pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe.Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog naloga, dobrovoljne suglasnosti od strane vašeg dobavljača internet usluge ili dodatnih zapisa treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web stranica u slične marketinške svrhe.