Tribina Čakovec četvrtkom / 5.10.2023. / 20.00 sati / Velika dvorana / SCENA /
publika i izvođači na pozornici
SUSRET PROFESIONALNIH KAZALIŠTA ZA DJECU I MLADE – HC ASSITEJ / Predstava izvan konkurencije na 26. ASSITEJ-u
Koprodukcija u sklopu projekta ConectUP / financiran iz programa Creative Europe.
KAZALIŠNA DRUŽINA PINKLEC / DARBY THEATRE
TRAGOVI CIPELA U BLATU
Autorica: Mateja Posedi
Redateljica: Sarah Brigham
Dramaturginja: Odette Bereska
Scenograf: Neno Kern
Glazba: Ivan Stott i Nikola Švenda
Oblikovanje rasvjete: Neven Taradi
Izrada scenografije: Davor Tkalec
Igraju: Ena Jagec, Mario Jakšić, Davor Dokleja i Bruno Kontrec
Treća produkcija u sklopu međunarodnog projekta CONNECT UP (financiranog od strane Kreativne Europe) Tragovi cipela u blatu ugledala je svjetlo dana. U predstavi pratimo Melisu, 14-godišnju Romkinju iz Hrvatske, tijekom jednog poslijepodneva. Prvi je dan školske godine. Dok ona ide u osmi, njezin brat Renato ide u prvi razred. Tijekom nastave Renato pobjegne iz škole, a Melisa ga mora pronaći prije nego njezina obitelj otkrije da je nestao. Sudjelujući s Melisom u potrazi upoznajemo romsko naselje, njegove stanovnike, glazbu, tradicionalnu i suvremenu, romsku strast prema automobilima i nogometu, svakodnevne aktivnosti te probleme vezane uz stanovanje, kao i obiteljske odnose. Osim kroz likove, naselje upoznajemo kroz zvukove i slike s obzirom na to da je Melisina strast fotografija s kojom bilježi sve što se oko nje događa. Drama je napisana u nerimovanim stihovima u prvom licu sa što manje dijaloga.
Inspiraciju za dramu autorica je dobila prilikom posjeta romskom naselju u Kuršancu. Također, u suradnji s glumcem i dramskim pedagogom održala je nekoliko susreta (dramskih radionica) u OŠ Orehovica koju pohađa veliki broj Roma. Radionice su bile bazirane na situacijskim igrama. Kroz ove grupne igre te individualne razgovore i intervjue autorica je dobila priliku upoznati učenike, mlade ljude, koji imaju svoje želje, ljubavi, strahove, interese … Sve to pažljivo je utkano u komad Tragovi cipela u blatu.
Trajanje: 50 minuta
Dob: 11+
Ulaznica: 4,00 € / 30,14 HRK / u prodaji na blagajni Centra za kulturu Čakovec.
Na Tribini Čakovec četvrtkom 12. listopada, na rođendan velikog tenora Luciana Pavarottija, u 20 sati očekuje nas koncert baritona Armanda Puklavca i sopranistice Sofije Mitropoulos. Na glasoviru će ih pratiti Vesna Leljak-Petković i Darko Golubić, a na repertoaru će se naći međimurske popevke i operne arije i dueti.
Armando Puklavec rođen je 1.1.1974. u Čakovcu. U Glazbenoj školi Varaždin polazio je nastavu iz trombona (prof. Stjepan Rukljić) i solo-pjevanja (prof. Darija Hreljanović), akademski stupanj Magister artium stekao na Sveučilištu za glazbu i scensku umjetnost u Beču (prof. mag. art. Ralf Döring i Prof. KS Robert Holl). Usavršavao se na “Mozarteumu” u Salzburgu (prof. KS Marjana Lipovšek i prof. Alfred Burgstaller), na Ljetnoj akademiji “Wien- Prag-Budapest” u Badenu kod Beča; “Herbstmeisterklasse” u Beču (prof. Walter Berry, Josef Zehetgruber, Mo Alain Paris), te u Vaduzu, Kneževina Liechtenstein (Prof. Kurt Widmer), i Splitu (Prof. Eva Blahová). Privatno se usavršavao u Grazu i Đenovi, Italija. Debitirao je u HNK-u Zagreb kao Evgenij Onjegin P. I. Čajkovskog. Nastupio je na manifestaciji “Rossini in Schönbrunn” u Beču kao Figaro u Seviljskom brijaču. Pjevao je Amonasra u Verdijevoj “Aidi” u Megaronu u Solunu, na Svečanim ljetnim igrama u Bad Hersfeldu u Njemačkoj, te u Italiji u Teatro dei ruderi Cirella-Diamante s Kalabrijskom filharmonijom. Na festivalu “Mythos Opera festival”, u Sirakuzi na Siciliji, nastupa u “Castello Maniace” kao Alfio u operi “Cavalleria rusticana” Pietra Mascagnija. S Panonskom filharonijom iz Graza nastupa kao don Pizzaro u operi “Fidelio” Ludwiga van Beethovena. Na Ljetnom festivalu u Weikersheimu pjeva G. Germonta u Verdijevoj “Traviati”. Ulogu Eneja u operi “Dido i Enej” Henryja Purcella pjevao je u Solunu, te Sankt Petersburgu u Rusiji. Zajčevog “Nikolu Šubića Zrinjskog” pjevao je u svim hrvatskim nacionalnim opernim kućama, te u Sarajevskoj operi i “Royal opera Canada” u Mississaugi. Guglielma u operi “Così fan tutte” W. A. Mozarta pjevao je u Tokyju.
Na opernim pozornicama je nastupio i kao Renato/Krabuljni ples, grof Luna/Trubadur, Rodrigo Posao/Don Carlo, Tonio/I Pagliacci, Kurwenal/Tristan i Izolda, Papageno/Čarobna frula, Šakloviti/Hovanščina, Gianni Schicchi, Marcello/La Boheme, Malatesta/Don Pasqualle, Escamillo/Carmen, Belcore/Ljubavni napitak, mlinar Sima/Ero s onoga svijeta, pjesnik Frane/Adele i Mara, Luka/Maršal, Aufidije/ Koriolan, Dr. Falke/Šišmiš, Mr. Gobineau/The Medium, Bob/ The old Maid and the Thief, Herr Fluth/Vesele žene windsorske, J. B. Poquelin/Die Schule der Frauen, Uberto/La serva padrona, itd. U Zlatnoj sali Musikvereina u Beču pjeva “Carminu buranu” i Faureov Requiem. U Krakovu s Krakovskom filharomijom izvodi ciklus “Lieder eines fahrenden Gesellen” Gustava Mahlera. Na Varaždinskim baroknim večerima pjevao je “Te Deum” Henryja Purcella i “Dixit Dominum” G. F. Händela. Na proslavi obljetnice rođenja Lovre pl. Matačića u Zagrebačkoj katedrali pjeva u Mozartovom “Requiemu” pod ravnanjem legendarnog Berislava Klobučara.
U KD Lisinski nastupio je s Zagrebačkom filharmonijom i u “Njemačkom requiemu” Johannesa Brahmsa. Čest je interpret solo-pjesama Schuberta, Schumanna, Brahmsa. Posebno mjesto u njegovom repertoaru imaju pjesme iz rodnog Međimurja koje često izvodi. “Pjesme moje majke” J. Š. Slavenskog izveo je u Pragu na manifestaciji “Secesija u Hrvatskoj” i na Majskom muzičkom memorijalu u Čakovcu s Zagrebačkim kvartetom, s kojim je u zagrebačkoj “Mimari” snimio ciklus Vladimira Ruždjaka “Pet međimurskih pjesama” za potrebe HRT-a. Ruždjakov ciklus pjesama izveo je i s orkestrom Oružanih snaga RH u koncertnoj dvorani ”
Vatroslav Lisinski”. U Čakovcu je 1992. izveo nekoliko pjesama iz Ruždjakovog ciklusa s Hrvatskim komornim orkestrom pod vodstvom maestra Pavla Dešpalja, prilikom proslave 75. godišnjice ponovnog pripojenja Međimurja Hrvatskoj Domovini. Snimio je i nekoliko pjesama varaždinskog kompozitora Ivana Eugena Padovca. Nositeljem je brojnih domaćih i inozemnih nagrada kao trombonist i solo-pjevač:
Nagrada, Međunarodna ljetna akademija Wien-Prag-Budapest, u Badenu kod Beča, darovana od Casino Austria,
Nagrada, na Natjecanju komorne glazbe “Palma d’oro” u kategoriji Lied, Finale Ligure, Italija,
Nagrada, na opernom natjecanju “Ondina Otta”, Maribor, Slovenija
Nagrada,na natjecanju “Jugend musiziert”, Leoben, Austrija
Nagrada, na opernom natjecanju “Rolando Nicolosi”, Taranto, Italija
◆Nagrada, Agencija “Kulturkontakt” na opernom natjecanju, “Hans Gabor – Belvedere” u Beču, Austrija
◆Posebno priznanje na natjecanju “Ada Sary”, Nowy Sacz, Poljska
◆Nagrada, Agencija “Slovkoncert” na natjecanju “Lucia Popp”, Bratislava, Slovačka
Nagrada, na natjecanju učenika i studenata glazbe u Osijeku i
Nagrada u Herceg Novom.
Kao trombonist, osvaja 1. nagradu na natjecanjima u Križevcu i 1. tada saveznu nagradu.
Sofia Mitropoulos rođena je u Solunu, gdje je završila glazbene studije na Novom konzervatoriju, te debitirala u Purcellovoj Operi Didona i Enej. Usavršavala se u majstorskim klasama kod: Luigi Alva, Ruggero Raimondi, Renato Bruson, Ines Salazar, Raina Kabaivanska. Pobijedila je na međunarodnom natjecanju atenske koncertne dvorane Megaron, te na opernom natjecanju u Spoletu, Italija. Nakon drugog mjesta na natjecanju Velluti, pobijedila je na natjecanju “Voci verdiane” (Verdijanski glasovi) u Bussetu, na kojem je predsjednik žirija bio Jose Carreras. Na repertoaru su joj uloge u Mozartovim djelima poput Donna Elvira ( Teatro San Carlo u Lisabonu), Contessa (Spoleto uz gostovanja u Japanu i Koreji), Fiordiligi (Atenska koncertna dvorana Megaron i Teatro Mancinelli u Orvietu), Vitellia (Pavia, Pisa, Ravenna, Cremona, Brescia, Como); zatim u Haydnovim, Clarice, Il Mondo della Luna (Spoleto); pa u Straussovom Šišmišu – Rosalinde (Solunska Opera). Tumačila je brojne Verdijeve junakinje poput Leonore u Trubaduru (Nacionalni teatar u Ateni, Teatro San Carlo, japansko gostovanje), Elisabeth u Don Carlosu (Welsh National Opera i kazalište u Baselu, na francuskom), Amelia u Krabuljnom plesu (Fondazione Toscanini, Teatro lirico di Cagliari, Teatro Municipal di Santiago del Cile), Amelia u Simon Boccanegra (Teatro Comunale di Bologna). Ulogu Lady Macbeth i ulogu Ducessa Elena Vespri siciliani utjelovila je na pozornici Hrvatskog Narodnog Kazališta u Splitu. Naslovnu ulogu opere Aida pjevala je u Megaronu u Solunu, Teatro Grecco di Taormina i u Teatro dei Ruderi Cirella – Diamante. Naslovnu ulogu Puccinijeve “Tosce” pjevala je u Solunu. U više navrata bila je pozvana interpretirati Verdijev Requiem na mjesto praizvedbe, u crkvu Svetoga Marka u Milanu. Interpretirala ga je i u solunskom Megaronu. Pjevala je i u Puccinijevim operama uloge poput Manon Lescaut (Spoleto, Mađarska nacionalna opera), Suor Angelica (Teatro Mancinelli) i Mimi (Teatro Lirico sperimentale di Spoleto).
Tumačila je i uloge: Santuzze u Cavalleria Rusticana (Teatro Lirico Sperimentale di Spoleto, Teatro Lirico di Cagliari, Luglio musicale Trapanese i u Castello Maniace u Sirkuzi, Sicilija), Jokaste u Leoncavallovom Kralju Edipu (Solun), te Gerhilde u Die Walküre za Teatro San Carlo u Napulju. Interpretirala je i Dvoržakov Te Deum u Teatro Lirico di Cagliari. Ulogu Didone u operi Didona i Enej pjevala je u Solunu i Sankt Petersburgu. Sofia Mitropoulos čest je gost i na koncertnim podijima kako u Grčkoj, tako i u Sankt Petersburgu u Rusiji, Kanadi, Kini, Islandu, kao i u Parizu, gdje je pjevala zajedno s Ruggerom Raimondijem za “L’ Association du Musée de Tel Aviv”.
Na svečanosti u Solunu 1. veljače ove godine UNESCO joj je na dodijelio životnu nagradu za njezin doprinos umjetnosti.
ULAZNICA: 10,00 € / 75,35 HRK
S popustom 8,00 € / 60,27 HRK / Učenici (10 i više) studenti, umirovljenici, organizirani posjet (10 i više)
Svitanje u Kalkuti himna je o velikoj ženi koja je svoj život posvetila najsiromašnijima među siromašnima. Ono o čemu primjer svete Terezije iz Kalkute poučava jest spoznaja da je ovaj grad i danas posvuda prisutan. U svakom gradu postoji jedna Kalkuta u kojoj ljudi žive na rubu egzistencije i potrebna im je Ljubav. Film prikazuje šestero ljudi, koji i danas riskiraju svoje živote na najudaljenijim mjestima planeta da bi svjedočili vjeru prema duhovnosti Majke Terezije. S prekrasnom izvornom indijskom glazbom film će zasigurno dirnuti srca mnogih gledatelja, osobito onih koji u svojoj zoni komfora zanemaruju ono što se događa s druge strane stvarnosti. Ta dramatična svjedočanstva nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Trajanje: 1 sat i 29 minuta
Dobna preporuka: 12 +
Ulaznica: 3,32 € / 25,00 HRK / u prodaji online i na blagajni Centra od 9.10.2023.
UPISI U DRAMSKI STUDIO DADA / 18. – 22. rujna 2023.
Poštovani roditelji, draga djeco i mladi, naš Studio vrši upise za nove članove od 18. do 22. rujna, svaki dan od 18:00 do 20:00 sati u Centru za kulturu Čakovec.
Dramski studio Dada nudi djeci i mladima odličan dramsko pedagoški program za školarce (od prvog razreda osnovne do četvrtog srednje). U našim se grupama cijelu školsku godinu marljivo radi. Razvijaju se govorne sposobnosti i izražajnost, mašta, opažanje, upoznaje se s dramskim stvaralaštvom i kazališnim medijem, uče se osnovna pravila ponašanja pred publikom.
Dramski odgoj u grupi pomaže djetetu da izrazi i razvije svoje osjećaje, sklonosti, sposobnosti i stavove, da razvija govorne i izražajne sposobnosti i vještine, da razvije maštu i stvaralaštvo, da stekne sigurnost i samopouzdanje, da se nauči surađivati, cijeniti sebe i druge.
Isto tako, polaznici tijekom školske godine imaju priliku sudjelovati u raznim aktivnostima i programima koje organizira Centar za kulturu kao što su volontiranje na Susretu profesionalnih kazališta za djecu i mlade Assitej, odlazak na razne festivale i susrete, Erasmuse, kazališne kampove.
Budući da Dramski studio Dada sljedeće godine, točnije 28. siječnja, slavi 20 godina od osnutka, za tu se prigodu priprema predstava Petar Pan u kojoj će glumiti svi polaznici i njihovi voditelji.
Ukoliko želite biti dio naše velike kazališne obitelji, dio ove lijepe priče, dođite, upišite se, nemojte oklijevati.
Mirko Ilić, Iz povijesti ljudske gluposti – Dizajnerska povijest svijeta
Galerija Centra za kulturu Čakovec, 12. 10. – 24. 10.
Koncept izložbe Iz povijesti ljudske gluposti – Dizajnerska povijest svijeta oslanja se na komunikacijsku snagu dizajna i ilustracija Mirka Ilića, njihovu sposobnost da na vizualan način artikuliraju problematiku nekih od najkompleksnijih društvenih i političkih tema našeg i prošlih vremena. Kao dizajner, art direktor i ilustrator za brojne novine i magazine – Polet, Start, Danas, Panorama, Time, New York Times, Wall Street Journal i druge – Ilić je ostavio snažne vizualne komentare na aktualna društvena i politička zbivanja u vremenskom rasponu od početka svoje karijere u drugoj polovici 1970-ih sve do danas.
Takvi radovi, objavljivani u novinama i časopisima, koji evociraju neke od najvažnijih događaja koji su se odvili za vrijeme naših života, čine osnovu ove izložbe, no pažljivijim pregledom cjelokupnog Ilićevog opusa naći ćemo i brojne refleksije o drugim zbivanjima, pojavama i idejama koje sežu i u mnogo dalju prošlost a bile su relevantne kako za trenutak u kojem se Ilić na njih osvrnuo, tako i za naše današnje vrijeme. Radovi koje smo na kraju okupili za ovu izložbu osim spomenutih novinskih i magazinskih naslovnica i ilustracija uključuju i niz plakata i stripova, a svi zajedno čine panoramu proteklih 120 godina (ugrubo od 1900. do 2021.) sagledanu kroz prizmu jednog iznimnog autorskog opusa.
Drugim riječima, izložba je u osnovi „remiks” odabranih fragmenata Ilićevog rada kao dizajnera, ilustratora i strip autora – dakle u većini najvažnijih područja njegova autorskog djelovanja – koji se prožimaju u nekoliko međusobno isprepletenih narativnih linija: pripovijest o jednom vremenskom razdoblju, pripovijest o bitnim trenucima jedne dizajnerske karijere te osvrti na same radove, kontekste u kojima su nastali i njihove kompleksne reference. Na ovoj izložbi kronološki redoslijed je relativan i izmjenjiv, sve teče u više različitih smjerova, svaki izloženi vizual je mogući putokaz za nešto drugo.
Osmišljena za mali izložbeni prostor, bez pretenzija da bude sveobuhvatna retrospektiva jednog od najistaknutijih svjetskih dizajnera, izložba tako pruža priliku za nov način sagledavanja starijih ostvarenja iz jugoslavenske faze karijere do 1986. i onih nastalih u Sjedinjenim Državama od tada do danas, uključujući i rijetko izlagane radove, ili one koji su rijetko prikazivani zajedno. Postav izložbe tako konfrontira radove koji su eksplicitno politički i one koji to na prvi pogled nisu, britka čitanja društvene stvarnosti i tumačenja kompleksnih znanstvenih i filozofskih spoznaja, dramu globalnih konflikata i intimne drame, slike mržnje i zla i slike empatije i ljubavi.
Konačno, ova izložba adresira i neke od glavnih problema izlaganja grafičkog dizajna i ilustracije u galerijskom okruženju. U pravilu ih se izlaže kao predmete koji su na neki način izvršili svoju funkciju i postali muzejskim artefaktima – novinske ilustracije su ispričale priču nekog političkog članka i prikazuju se izolirane, izvan konteksta u kojem su bile objavljene, plakati su također obavili svoju propagandnu ulogu, skinuti s ulice, stavljeni pod stakla, umirovljeni od svoje funkcije. Upravo zato nam se sviđala ideja da ih makar na ovaj način „re-funkcionaliziramo”, ponovno upotrijebimo ne kao samodostatne umjetničke artefakte nego predmete koji odjednom imaju ulogu ispričati neku novu priču.
Izložba je prilagođena malom izložbenom prostoru i predviđena za daljnju evoluciju i putovanje u proširenim ili suženim iteracijama, ovisno o kontekstu i mjestu izlaganja. Stoga se dominantno služimo digitalnim isprintima (i u manjoj mjeri originalima) koji nam omogućavaju da u formi timelinea (dijelom baziranom i na lenti koju je u monografiji o Mirku Iliću uspostavio Dejan Kršić), uspostavimo dinamiku i snažne vizualne akcente. Oni dotiču ključne znanstvene i političke teorije naše novije povijesti, tehnološke prekretnice, ratne sukobe i zločine, manifestacije zla i gluposti, različite emancipatorske pokrete i revolucije, političke skandale i krize, zaključno s pandemijom koronavirusa u 2020. i 2021. na koju je Ilić odgovorio svojevrsnim povratkom mediju stripa za koji se činilo da ga je zauvijek napustio prije više od četrdeset godina.
Marko Golub, kustos i autor postava izložbe
Biografija
Mirko Ilić rođen je 1956. u Bijeljini (BIH). Jedan je od najistaknutijih svjetskih grafičkih dizajnera i ilustratora, suosnivač strip kolektiva Novi kvadrat, u prvoj fazi karijere dizajnirao je i ilustrirao za novine i časopise kao što su Polet, Start, Danas, Panorama, kazališne plakate, glazbena izdanja i drugo. Od 1986. živi i radi u New Yorku, bio je art direktor internacionalnog izdanja Time Magazinea i Op-Ed stranica New York Timesa, a objavljuje i u Wall Street Journalu, Village Voiceu, Washington Postu itd. Radovi mu se nalaze u muzejskim kolekcijama Smithsoniana, SF MOMA-e i MoMA-e. Predaje ilustraciju na School of Visual Arts u New Yorku.
Centar za kulturu Čakovec / 27. listopada 2023. / 20.00 sati
SPLICKA SCENA
ŠTA TI MISLIŠ SA SVOJIM ŽIVOTOM?
Nakon što vam se ekipa iz SplickeScene predstavila u svibnju na showu “Smijeh u teška vremena” došlo je vrijeme da u Čakovec dođu i u solo izdanju, a prvi na redu je Ivica Lazaneo koji izvodi svoj show “Šta ti misliš sa svojim životom?”
Ovo je moj prvi samostalni show sastavljen od najboljeg materijala iz prvih 5 godina karijere. Dođite i nasmijte se na moj račun… piće plaćate sami! „Šta ti misliš sa svojim životom?“ je rečenica kojom drugi sugeriraju da tvoji dosadašnji izbori nisu bili baš promišljeni. No ono što je u jednom trenutku izgledalo kao loša odluka kasnije često postane dobra priča i jedinstveno iskustvo. U ovom showu otkrit ću vam kako je bilo odrastati na Braču uz obitelj u kojoj svatko vuče na svoju stranu, (ne)ispunjavati očekivanja okoline te u kakve sam se sve nesvakidašnje situacije zatekao i zbog svoje nepromišljenosti još dublje u njih uvukao. Što sam sve doživio, preživio i šta mislim sa svojim životom? Ozbiljno se zajebavat i nasmijati vas svojom pričom. Vidimo se!
Ivica Lazaneo je trenutno najbolji brački komičar. Trenutno je i jedini brački komičar. Uz hrvatski jezik fluentan je i u engleskom i bračkom. Nikor ga nebi kapi njanci bokun da parlo po bročki, tako da nastupa na hrvatskom. Ima dva metra i ne, ne igra košarku. Kao dijete je upao u bačvu sa čarobnim napitkom zbog čega sada ima problema sa alkoholom. Svjestan je činjenice da ima blesavo ime, ali ne mrzi ga. Mrzi svoje roditelje jer su mu ga oni dali. Standupom se bavi samo zbog jedne stvari: novca, žena i slave. Smatra da će sve ostalo doći samo od sebe. Prodajem maslinovo ulje.
U sedmoj sezoni, poučna predstava ‘Stara Škola Kreka – Iz Tame u Svjetlo’ i dalje puni svaku kazališnu dvoranu u kojem gostuje, pa tako upravo ova, najveća jesenska turneja do sad, neće zaobići gostovanje u Čakovcu i to 11.10.2023. od 20:00 sati u Centru za kulturu Čakovec.
Ova monodrama ispričana je preko 270 puta u 25+ gradova. Ovo je priča o svakome od nas, a ispričana iz ugla jednog trinaestogodišnjeg dječaka, koji dolazi iz stabilne obitelji i koji litru mlijeka dnevno i san da postane najbolji košarkaš svijeta zamijeni prvim jointom, a kasnije svim ostalim što slijedi. Ovo je priča o jednom pjevaču, koji je bio ovisan 18 godina o kokainu i koji se ohrabrio nakon brojnih pokušaja i padova, izrugivanja, nepovjerenja i razočarenja ponovno ustati i napokon ustrajati.
Ovo je priča o Marinu Ivanoviću – Stoki, hrvatskom reperu, voditelju i showmanu od kojeg su svi odustali. Ali ne i njegova obitelj. Ne i Bog. A on je, u dubini svojeg bića znao da postoji bolje od ovoga, da je sloboda upravo u redu i postavljanju granica, da je život koji tek upoznaje beskonačan u svojoj ljepoti. I upravo to želi prenijeti publici, svjedočanstvom života u paklu koji je prošao, i svjetlom na kraju tunela.
Ovo je predstava koju treba pogledati svaki teenager kako mu nikada ne bi palo na pamet ići tim putem. Ovo je predstava koju treba pogledati svaki roditelj, kako bi se znao nositi sa problemom i prepoznati ga u samom početku. Ovo je predstava za pedagoge, profesore, poslovne ljude, liječnike, psihologe i psihijatre, bake i djedove. Ovo je obiteljska predstava, makar prikazuje i najcrnije trenutke jednog narkomana od kojeg će vam se zavrtiti u glavi i smučiti. Ali, koju treba svatko pokazati kao svjedočanstvo da uvijek postoji izlaz.
“Moja priča nije gluma jer ja nisam glumac i ne želim im parirati, ali itekako mogu vjerodostojno prenijeti poruku, koja je iskrena i dolazi iz dubine mojega srca.”
GK “Joza Ivakić” Vinkovci / Ludens teatar / Centar za cjeloživotno učenje i kulturu Bjelovar / Gradsko kazalište Požega
Josip Kozarac – Borislav Vujčić:
TENA – KRONIKA RASPADA JEDNE LJEPOTE
Redatelj i autor adaptacije: Dražen Ferenčina
Autor dramatizacije: Borislav Vujčić
Scenografi: Marita Ćopo i Dražen Ferenčina
Kostimografkinja: Marita Ćopo
Autor glazbe: Igor Valeri
Suradnica za scenski pokret: Maja Huber
Oblikovatelj svjetla: Zdravko Stolnik
Asistentice kostimografkinje: Emilija Šušković i Tena Pilić
Vizualni identitet predstave: Dubravko Mataković
Autor fotografija: Dražen Bota
Igraju:
Tena: Matea Marušić
Jerko Pavletić (otac) Jaroslav: Filip Šovagović
Beranek Leon: Ivan Grčić
Jungman Đorđe: Davor Svedružić
Ciganin: Vedran Dakić
Joza Matijević: Vladimir Andrić
Ivka, njegova žena: Selena Andrić
Maruška, Đorđeva žena: Martina Stjepanović
Stara gatara: Areta Ćurković
Tri Žene: Areta Ćurković, Selena Andrić, Zorko Bagić
Krčmar: Ivica Lučić
Lakaj: Zorko Bagić
Nagrade:
1. Slavonski KaFe, 2022. / nagrada za najbolju predstavu
Klasik hrvatske književnosti kritički se obrušava na ono u čemu prepoznaje destruiranje tradicionalnih vrijednosti, no istodobno je svjestan kako bezglasni ženski likovi iznikli iz koncepta patrijarhata trebaju ustupiti mjesto ženama koje odlučuju i djeluju. Tena tako svoj osjećaj slobode verbalizira usklikom: “…ja sam ja; sve što je na meni, moje je!”, čija jeka odzvanja i danas. Pritom Kozarac nije toliko usredotočen na mentalitet, koliko na konkretnu ekonomsku i društvenu situaciju – raspadanje seoskih zadruga, Khuenovu strahovladu i silne eksploatacije lokalnih šuma od strane bogatih stranaca… Glavni lik stoga se može čitati i kao metafora za Slavoniju, za “raskoš koja se neštedimice rasipa”, pa smo pred djelom sposobnim otvoriti prostor za raznolike pristupe i rasprave. U dramatizaciji Borislava Vujčića, Kozarčev prozni tekst postao je punokrvnom dramom, gdje se pripovijedani predložak koristi kao temelj za novi autorski materijal koji realistične, dijaloške prizore spaja s etnološkim pristupom, pri čemu osjećaj drevnog, gotovo mitskog natapa melodramatičnost teksta nastalog potkraj 19. st. Elementi koreodrame, zborskog mnogoglasja, socijalnog ekspresionizma, Vujčićevu “Tenu” tako odvode u specifičan dramski registar, dinamično ponuđen na igru glumcima i redatelju…
Dvorana Centra za kulturu Čakovec / petak / 22. rujna 2023. / 20:00 sati
DIXIELAND BAND ČAKOVEC / NAŠIH 25 GODINA
Rođendanski koncert uz Zdenku Kovačićek i Mirka Fodora
Dixieland band Čakovec
„Naših 25 godina“, naziv je koncerta kojim će Dixieland band Čakovec obilježiti svoj jubilej i podsjetiti svoju publiku i poklonike ove vrste glazbe na zanimljivo vrijeme u kojem je djelovao i ostavio određen trag. Bend je u dva i pol desetljeća nanizao preko 245 koncertnih nastupa i snimio 5 nosača zvuka. Članovi benda kažu kako unatoč novim tehnologijama i glazbenim pravcima, još uvijek ustraju na očuvanju stila i trajne vrijednosti benda.
Dixie stil rođen je početkom XX. stoljeća, no polovicom stoljeća polako zamire pa su do današnjeg dana opstali rijetki zaljubljenici ove vrste glazbe. Dixieland band Čakovec svira u kontinuitetu 25 godina uz nadu da će tako biti i u budućnosti. Prve koncerte održao je 1998. godine i od onda ga putevi vode od Čakovca, Preloga, Štrigove i drugih međimurskih mjesta, Varaždina, Zagreba, Siska, Osijeka, Virovitice, Grožnjana, Opatije, Dubrovnika, Bjelovara te mnogih mjesta izvan Hrvatske kao što su festivali LENT u Mariboru, jazz fest u gradu Vilingen-Schweningen u Njemačkoj, jazz fest Pelau u Austriji, Sopron, Zalaegerszeg i Nagykanizsa u Mađarskoj, jazz festival Nisville u Nišu, u Subotici itd.
Uz Dixie band nastupila su brojna poznata imena iz svijeta glazbe i estrade: vokali Stjepan Jimy Stanić i Zdenka Kovačiček, vibrafonist Boško Petrović, saksofonist Saša Nestorović, stand up komičar Željko Pervan, meteorolog i voditelj Zoran Vakula….
Na rođendanskom koncertu uz slavljenike će nastupiti hrvatska jazz diva Zdenka Kovačiček, a program će voditi popularni Mirko Fodor.
Ulaznica: 5,00 € / 37.67 HRK / u prodaji na blagajni CZK i online
Teško da se ovoj skupini autora može dati neki zajednički nazivnik. Povezuje ih jedino Split kao grad u kojem djeluju i čija ih živa umjetnička scena nadahnjuje. Neke od njih povezuje i Sarajevo, kao mjesto školovanja, grad koji također ima jaku likovnu scenu suvremene umjetnosti. Veže ih izrazita individualnost, ili pluralizam, kako se 1980-ih nazvala pojava sve originalnijih i autorski različitih stilova i metoda izražavanja. Višeznačnost se očituje kroz miješanje medija: od klasičnog slikarstva i dizajna do performansi i ambijentalne umjetnosti, od instalacija do svjetlosti i glazbe. U toj povezanosti različitih izraza umjetnost se očigledno približava svom praizvoru kroz umjetnost kao magiju, terapiju, iscjeljiteljstvo, kao metoda jačanja kolektivne svijesti kojom se želi odagnati zlo i prizvati dobre vibracije.
Nadnaravni figuralni oblici u apstraktnom prostoru (Velebit Restović, Jadranka Štrbić Krstičević), boje i grafizam u sučeljavanju, osobni doživljaji stvarnosti s dozom humora i ironije (Marinko Jelača), kaotične mrlje koje dočaravaju neobične portrete (Karin Grenc) – sve to na svoj originalan način sudjeluje u doživljaju novomilenijske estetike u kojem se miješa neočekivani kaos i suptilni red, slikarstva, grafike i dizajna, te napokon glazbe, kao dio umjetničke ličnosti (Jakša Matošić).
Iz ovih radova ne izvire dah Mediterana, što bi možda očekivali, već duh široke internacionalne likovne scene.
Mr. sc. Branka Hlevnjak, prof. povijesti umjetnosti, likovna kritičarka
Upravljajte pristankom
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Suglasnost s ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj web stranici. Nepristanak ili povlačenje suglasnosti može negativno utjecati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalni
Uvijek aktivni
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korištenja određene usluge koju izričito traži pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu izvršenja prijenosa komunikacije preko elektronske komunikacijske mreže.
Postavke
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja podešavanja koje ne traži pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe.Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog naloga, dobrovoljne suglasnosti od strane vašeg dobavljača internet usluge ili dodatnih zapisa treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web stranica u slične marketinške svrhe.
