Drugi dugometražni i prvi samostalno režirani film mlade tursko-američke redateljice Nisan Dağ “Još jedan dah” prikazan je za učenike srednjih škola u petak 6. svibnja 2022. godine u 17.45 sati i posjetilo nas je ukupno osam učenika. Uvod u film održala je Dijana Uvodić-Đurić iz ZZJZ Međimurske županije Čakovec.
Film je inicijalno zamišljen dok je redateljica za MTV snimala dokumentarni film Rebel Musi—Turkey: Flowers of Gezi Park o istanbulskom underground hip-hop pokretu, prilikom kojeg je Nisan upoznala najutjecajnijeg čovjeka te scene, repera Da Poeta, koji je od samog početka bio uključen u nastanak Još jednog daha, a s njegovim je potpisom i soundtrack ovog filma.
Film je premijeru imao na prošlogodišnjem Black Nights Film Festivalu u Tallinnu, na kojem je Nisan Dağ osvojila Grand Prix za najbolju redateljicu.
CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC / Galerija / PROGRAM UZ DAN GRADA ČAKOVCA
- petak / 20.5.2022. u 19.00 sati
Izložbeni prostor Centra za kulturu Čakovec (1981. – 2021.)
Članice Likovne komisije Centra za kulturu, diplomirane povjesničarke umjetnosti Maja Žvorc, Tanja Karas i Marta Horvat, u monografiji su pisale o Izložbenom prostoru koji je vizualno odgajao generacije Čakovčanaca te postao prepoznatljivo mjesto likovne umjetnosti i kulture. Protok vremena izlagačke djelatnosti Centra prati entuzijastičke osamdesete, preko nametnutih programskih postulata devedesetih, do programsko bogatih posljednjih dvadeset godina. U početku je Izložbeni prostor angažirao likovne umjetnike iz Čakovca i okolice te pratio programe u dvorani, pojedinačne i obljetničke, čime se utemeljila multimedijalnost Centra za kulturu. Monografija uključuje i popis izložbi realiziranih od osnutka Izložbenog prostora te tekstove recenzenata Feđe Gavrilovića i Marijana Špoljara.
Djelatnike Centra za kulturu domaći su slikari, naročito Priska Kulčar osamdesetih godina, učili promišljati o estetici i umjetnosti te postavljanju visokih kriterija u cjelokupnome pristupu u kulturi. Prisku Kulčar izdvajam zbog njezine beskompromisnosti u vizualnome detalju, bilo da je riječ o izvedbi pozivnice bilo o postavljanju izložbe. I drugi su likovni umjetnici, Slobodan Benković Boč, Robert Wrana i Marija Zidarić, bili uključeni u naše likovne programe, postave i izbore radova za pojedinačne i skupne izložbe. Financiranje izložbi isprva su pomagala tadašnja poduzeća i radne organizacije, a vjetar u leđa bio je općeprisutan.
Program izložbi u počecima je većim dijelom obuhvaćao primijenjenu umjetnost. Izlagali smo strip, karikaturu, akvarele, pastele, organizirali humanitarne izložbe i dizajnerske publikacije. U našem su Izložbenom prostoru izlagali domaći likovni umjetnici, potom i regionalni, a postepeno smo postali i dijelom nacionalne galerijske scene. Počeci novoga Izložbenog prostora i atipični prostor koji ni po čemu nije nalikovao na galerijski bili su dočekani s podrškom. Stjecali smo ugled u likovnim krugovima te 90- ih godina pronašli svoj identitet.
Priznata imena hrvatske likovne scene rado su izlagala u Centru. Likovnim umjetnicima osiguravali smo pozivnicu, plakat, tiskani katalog, često u suradnji s drugim galerijama, prijevoz, tehnički postav izložbe te medijsku obradu. U četrdeset godina djelovanja Centar za kulturu postao je vlasnikom pedesetak umjetničkih djela, darova umjetnika zadovoljnih suradnjom, koja se povremeno izlažu.
Značajna je promjena na čakovečkoj likovno-umjetničkoj sceni nastupila osnivanjem Odjela za likovnu umjetnost i dizajn u Graditeljskoj školi Čakovec. Djelovanjem Odjela mladi se obrazuju za daljnja akademska i umjetnička zvanja. Danas Čakovec ima likovne umjetnike koji se mogu predstaviti u svom umjetničkom izričaju, a dovoljno se prostora za predstavljanje pridaje i teoretičarima i povjesničarima umjetnosti.
Usporedimo li galeristiku nekad i danas, istim ostaje što zanimljivi umjetnici hrvatske likovne scene i dalje rado izlažu u manjim sredinama te što predstavljanje domaćih umjetnika redovito izaziva poseban interes lokalne zajednice. Razlika je u odnosu na prijašnja vremena sveopće slabljenje interesa za praćenje umjetnosti. U svakom slučaju, Izložbenim prostorom Centra za kulturu Čakovec dobiva svoj prvi stalni likovno-umjetnički prostor.
Marina Kukolić, voditeljica izložbene i filmske djelatnosti Centra
- BESPLATNE ULAZNICE PODIŽU SE NA BLAGAJNI CENTRA ZA KULTURU.
Tribina Čakovec četvrtkom 26.5.2022. u 20 sati / PROGRAM UZ DAN GRADA ČAKOVCA
KONCERT
PJEVAČKI ZBOR
„JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI“ ČAKOVEC
Dirigentica:
Senka Bašek
Gošće:
Blanka Tkalčić, mezzosopran
Tamara Korunek, sopran
Klavirska pratnja:
Danijel Oto
Pjevački zbor „Josip Štolcer Slavenski“ osnovan je u Čakovcu 1975. godine, a od 1982. godine nosi ime jednog od najistaknutijih hrvatskih skladatelja, rodom iz Čakovca. Od tada, pa do danas, u zboru je pjevalo oko 550 pjevača – amatera.
Zbor je dobitnik šest Zlatnih plaketa HSK na susretima održanim u Novom Vinodolskom i Novigradu Istarskom, dobitnik pet Srebrnih plakete HSK na susretima održanim Rijeci, Novom Vinodolskom, Novigradu Istarskom i Rovinju.
Zbor je osvojio 1. Nagradu na 44. Susretu hrvatskih pjevačkih zborova u Novigradu 2011. , te na 49. Susretu hrvatskih pjevačkih zborova u Rovinju 2016.
Godine 2006., 2008. i 2009. proglašen je najboljim zborom Susreta hrvatskih pjevačkih zborova.
Zbor je dobitnik četiriju Zlatnih i osam Srebrnih plaketa na Natjecanjima zborova u Zagrebu.
Na međunarodnim natjecanjima, osvojio je sedamnaest Zlatnih diploma, devet Srebrnih i četiri Brončane diplome, te tri Srebrne olimpijske medalje na Olimpijadama zborova u Bremenu i Grazu. Uz spomenuto, na natjecanjima je zbor osvojio i šest posebnih nagrada za najbolju izvedbu pojedine skladbe. Do sada, Pjevački zbor „Josip Štolcer Slavenski“ osvojio je ukupno dvadesetdevet zlatnih, dvadesetpet srebrnih, pet brončanih i osam posebnih nagrada struke.
Prva dirigentica zbora bila je Dragica Karolina Šimunković prof, a od početka 2005. godine, zbor vrlo uspješno vodi Senka Bašek, prof. kao dirigent i umjetnički voditelj.
Ulaznica: 40,00 kuna
49. MAJSKI MUZIČKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI
Centar za kulturu / Galerija / četvrtak, 12.5.2022. u 19.00 sati – otvorenje
Trajanje: 12. – 23.5.2022.
Izložba slika
DINO SURAĆ
U POTRAZI ZA IZVOROM
TAMARA KORUNEK, sopran
MARKO ŽERJAV, gitara
Imala je majka, Voda zvira
Boja, ton, ritam, motiv i kompozicija isprepleteni su i nedjeljivi gradivni i vezivni elementi muzikalnosti i likovnosti. Glazba, koju sam Platon naziva osjetilnim očitovanjem prirodnog sklada, eterična je i neopipljiva dok djela likovne umjetnosti, koristeći isti vokabular, omogućavaju materijalizaciju misli, emocije i stvaralačkog impulsa. Spona koja vezuje glazbu s likovnošću potvrđuje se kroz stvaralaštvo Dine Suraća koji se svojim akrilima, nalik na metafizičke prostore koji izrastaju iz predmetne pojavnosti glazbenih instrumenata, nadovezuje na skladateljski opus Josipa Štolcera Slavenskog. Traganje za izvorom sklada, harmoničnosti i harmonije unutar vlastitog izričaja kao i težnja k otkrivanju harmonije samog svemira i svega što nas okružuje svojstveni su radu obaju autora i pričaju priču ovogodišnje izložbe uz Majski muzički memorijal.
U POTRAZI ZA IZVOROM
Glazba nas veže i spaja, progovara univerzalnim jezikom čiji je vokabular duboko usađen u (pod)svijest svakog pojedinca – kao i kod likovnosti ili bilo kojeg drugog vida stvaralaštva, to je jezik koji ne moramo naučiti da bismo ga pojmili. „Čitanjem“ međusobnih odnosa građevnih elemenata bilo kojeg umjetničkog djela, neovisno o mediju, tražimo red, simetriju i sklad konstruirajući smisao koji u nama potiče senzibilitet ili pak stvara otpor ako ga ne pronađemo. Suštim promatranjem svega što nas okružuje, svijeta naizgled disonantnog i pretrpanog znakovljem, ugušenog zvucima i prividno nepovezanim događajima, primorani smo tražiti ravnotežu unutar kaosa.
Gdje se, dakle, nalazi izvorište harmonije i sklada – izvorište bilo koje kreacije ili stvaralačkog impulsa koji ima moć kroz gotovo alkemijski proces tu metafizičku ideju o skladu opredmetiti? Potraga za dodirnom točkom fizičkog i metafizičkog svijeta okupira čovječanstvo još od vremena grčkih filozofa, a za kozmičkom harmonijom tragali su mnogi umjetnici poput Josipa Štolcera Slavenskog koji kroz „astroakustiku“ teži otkrivanju „pratona“ tj. vibracije kozmosa čija se harmonija preslikava na harmoniju svijeta i glazbe u njemu. Iako Štolcerova potraga nije polučila željeni rezultat, nadahnula je i potaknula stvaralaštvo mnogih. Izložba akademskog slikara Dine Suraća koja nosi simboličan naziv „U potrazi za izvorom“ nadovezuje se upravo na Štolcerova promišljanja.
Suraćeva platna na kojima analizira, fragmentira i sintetizira glazbala u nove krajobraze spoj su likovne harmonije s onom glazbenom na čijoj podlozi nastaju. Transcendentalni pejzaži u maniri metafizičkog slikarstva, uz glazbala, prikazuju nedefinirane prostore tek naznačene pokojim zidom, cestom ili puteljkom koji promatrača odvode u nepoznato i potiču znatiželju. Poput glazbe koja ima moć probijanja fizičkih, ali i spiritualnih barijera, Suraćevi motivi izlaze iz kadra i šire se u beskonačnost potencijalno ispunjavajući nesagledive prostore van dosega promatračeva oka. Elementi svojstveni muzikalnosti – boja, ton, ritam, motiv i kompozicija, replicirani kroz slikarska platna, potvrđuju srodnost stvaralačkog ishodišta obaju medija i sugeriraju mogućnost zajedničkog izvorišta za kojim, iako je onkraj našeg dosega, ne smijemo prestati tragati.
Tanja Karas, mag. hist. art
Dino Surać rođen je 1990. u Zadru. Završio je Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn, smjer grafički dizajn. Godine 2014. diplomirao je slikarstvo na ALU u Širokom Brijegu u klasi prof. Antuna Borisa Švaljeka. Dobitnik je Rektorove nagrade 2010. godine Sveučilište u Mostaru i Javno priznanje 2012. za najboljeg studenta u Općini Poličnik.
Po povratku u Zadar, bavi se pedagoškim radom kao učitelj likovne kulture u OŠ Starigrad, OŠ Petar Zoranić, Nin i KOŠ Ivo Mašina, Zadar. Sudjelovao na više skupnih i samostalnih izložbi, bijenala, likovnih kolonija i javnih radova. Od 2014. član HDLU-a Zadar.
Trajanje izložbe: 12. -23.5.2022.
- 49. MAJSKI MUZIČKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI
Čakovec
Centar za kulturu
Četvrtak 12.5.2022. u 20 sati
KONCERT
KOMORNI STUDIO ZAGREBAČKE FILHARMONIJE
Umjetnički voditelj – Martin Draušnik
PROGRAM:
Š. Slavenski: Suita za gudački orkestar
Svatovska
Slepačka
Šaljivka
Jesenske noći
Dilberka
Rugalica
Š. Slavenski: Balkanska suita
Srpska igra
Albanska igra
Makedonska igra
Moja pjesma
Bugarska igra
I. Čajkovski: Serenada za gudače
Pezzo in forma di sonatina: Andante non troppo — Allegro moderato
Valse: Moderato — Tempo di valse
Élégie: Larghetto elegiaco
Finale (Tema russo): Andante — Allegro con spirito
Komorni studio Zagrebačke filharmonije osnovan je 1971. godine. Djelujući pod okriljem Zagrebačke filharmonije, bila je to prilika mladim članovima orkestra da muziciraju u komornom sastavu te da se afirmiraju kao solisti. Prvi koncert Komorni studio Zagrebačke filharmonije održao je 22. travnja 1971. u X. gimnaziji u Zagrebu, potvrdivši tako svoj koncept rada na popularizaciji komorne glazbe među mlađom publikom. Priređivani su i nastupi za stalnu koncertnu publiku, a ovisno o repertoaru, koncerti su održavani u koncertnim dvorana te crkvama u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima. Umjetnički voditelj ansambla bio je ugledni hrvatski violinist Tonko Ninić.
Pod vodstvom koncertnog majstora Zagrebačke filharmonija Martina Draušnika, nakon višegodišnje stanke Komorni studio dobio je novi glazbeni zamah. Među uspješnim nastupima Komornog studija su i oni na 49. Glazbenoj tribini u Opatiji, Festivalu Mostarsko proljeće u Mostaru, glazbeno-scenska izvedba „Priče o vojniku“ Igora Stravinskog, kao i nastup na Međunarodnom glazbenom festivalu „Dubrovnik u pozno ljeto“ u sklopu kojeg su nastupili s jednim od najboljih svjetskih pijanista Ivom Pogorelićem. Komorni studio Zagrebačke filharmonije redovito nastupa na Festivalu sv. Marka.
BESPLATNE ULAZNICE PODIŽU SE NA BLAGAJNI CENTRA ZA KULTURU.
- 49. MAJSKI MUZIČKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI
Čakovec
Centar za kulturu
Petak 13.5.2022. u 20 sati
VEČER LAUREATA NAGRADE GRADA ČAKOVCA ZA NAJBOLJE GLAZBENO OSTVARENJE U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA 2021. GODINU
KREŠIMIR SELETKOVIĆ
PROGRAM:
Krešimir Seletković : PET STADIJA ŽALOVANJA
Poricanje
Ljutnja
Pregovaranje
Depresija
Prihvaćanje
Zbor Hrvatske radio televizije
Tomislav Fačini, dirigent
Branimir Pustički, violončelo
Krešimir Seletković (1974.) diplomirao je kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Davorina Kempfa. Polazio je ljetne tečajeve u Austriji, Poljskoj, Njemačkoj, Mađarskoj i Hrvatskoj. Bio je urednik edicije Ars Croatica Hrvatskog društva skladatelja 2003. – 2012. te umjetnički ravnatelj Muzičkog biennala Zagreb 2012. – 2018. godine. Dobitnik je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu, nagrade Boris Papandopulo Hrvatskog društva skladatelja, nagrade za najbolju glazbu za dječju predstavu na 19. Susretu lutkara i lutkarskih kazališta u Osijeku, nagrada Stjepan Šulek i Josip Štolcer Slavenski. Balet Air, praizveden na 26. Muzičkom biennalu Zagreb, za koji je skladao glazbu, proglašen je najboljom baletnom predstavom u cjelini za 2011. godinu (Nagrada hrvatskoga glumišta). Višestruki je dobitnik nagrade Porin. Godine 2019. odlikovan je odličjem Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a od 2020. je član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Autor je šezdesetak orkestralnih, komornih, vokalnih i elektroničkih skladbi izvođenih diljem svijeta (Austrija, Italija, Rusija, Litva, Slovačka, Kanada, Kina i dr.).
Nagrađivani skladatelj, profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, aktivan na raznim područjima suvremene hrvatske glazbe, Krešimir Seletković, rezidencijalni je skladatelj HRT-a u ovoj sezoni. U tom je svojstvu već napisao djelo Dystopia koje je praizveo Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem maestra Pascala Rophéa u Majstorskom ciklusu 2. prosinca 2021. Prema jednoglasnoj odluci stručnog žirija, djelo je zaslužilo Nagradu grada Čakovca Josip Štolcer Slavenski koja se dodjeljuje za najbolje djelo hrvatskog skladatelja praizvedeno u protekloj godini.
U istom svojstvu rezidencijalnog skladatelja, Seletković je napisao i novo djelo za Zbor HRT-a, uz violončelo, praizvedeno sredinom travnja ove godine na pretposljednjem koncertu iz ovosezonskog ciklusa Sfumato u Laubi. Djelo nosi naslov Pet stadija žalovanja prema modelu koji je sastavila psihijatrica Elisabeth Kübler-Ross s ciljem olakšavanja razumijevanja ljudskih reakcija na gubitak i nošenje s posljedicama. Stadiji žalovanja – Poricanje, Ljutnja, Pregovaranje, Depresija i Prihvaćanje – ujedno su stavci djela.
Zbor Hrvatske radiotelevizije osnovan je 1941. godine za potrebe tadašnjega radijskog programa. Djelujući najprije kao komorni ansambl, s vremenom je prerastao u prvi veliki profesionalni zbor u Hrvatskoj. Od samih početaka, Zbor HRT-a, koji taj naziv nosi od 1991. godine, nastupa i samostalno i uz Simfonijski orkestar. Prvi je put javno nastupio 8. rujna 1942. u zagrebačkoj katedrali uz tadašnji Orkestar krugovalne postaje. Prvi samostalni javni koncert Zbor je održao u Hrvatskome glazbenom zavodu, 30. siječnja 1943. U prvim godinama djelovanja, repertoar Zbora oblikovali su dirigenti Mladen Pozajić, Dragan Gürtl i Boris Papandopulo. Njihov put su nastavili šefovi dirigenti Sergije Rainis, Slavko Zlatić, Vladimir Kranjčević i Igor Kuljerić, čije su stvaralaštvo i dugogodišnje vodstvo ostavili snažan trag i čije su skladbe danas trajni dio repertoara Zbora, te Tonči Bilić. Upravo na poticaj Tončija Bilića, 1998. godine pokrenut je samostalni pretplatnički ciklus Sfumato, u sklopu kojega su premijerno predstavljene mnoge skladbe hrvatskih autora i antologijski zborski opusi svjetske baštine. Također na inicijativu maestra Bilića, Zbor HRT-a primljen je 2016. u udruženje najuglednijih europskih komornih zborova Tenso. Izvodeći širok repertoar, od renesansne do suvremene glazbe, a cappella i uz instrumentalnu pratnju, iskazuje iznimnu svestranost, koja mu je donijela gostovanja diljem Europe (Rim, Moskva, Salzburg, Milano, Pariz, Venecija, Berlin, Beč, München) te suradnje s mnogim istaknutim dirigentima, među kojima su Lovro pl. Matačić, Milan Horvat, Pavle Dešpalj, Nikša Bareza, Vladimir Kranjčević, Claudio Abbado, Lorin Maazel, Igor Markevič, Valerij Poljanski, Niels Schweckendiek, Martina Batič, Marc Korovitch, te s mnogim uglednim svjetskim solistima.
Zbor HRT-a dobitnik je Diplome Milka Trnina Hrvatskog društva glazbenih umjetnika za iznimna umjetnička dostignuća u 2004. godini, za izvedbu Hrvatske mise Borisa Papandopula, te mnogih diskografskih nagrada Porin. Diskografska ostvarenja čine hvaljena izdanja među kojima su Boris Papandopulo: Hrvatska misa u d-molu (Cantus, HDS, HRT, 2004.), Kako jelen vrilo traži (Orfej, HRT, 2006.), Hrvatska božićna priča (Cantus, 2011.), Hrvatska glazba na Riva dei Schiavoni (Cantus, HDS, HRT, 2012.), trostruki DVD Osorska trilogija (Cantus, HDS, HRT, 2012.), Donizetti Heroines (Sony Classical, 2013.). U izdanju HRT-a objavljeni su albumi: Ivan Zajc: Noćni čar (2014.), Boris Papandopulo: Muka Gospodina našega Isukrsta (po Ivanu) (2015.), Vinko Jelić: Audivi vocem (2016.), Vatroslav Lisinski: Ljubav i zloba (2017.), Mir, zlato, tamjan (2018.), Ivan pl. Zajc: Nikola Šubić Zrinjski (2018.), Vatroslav Lisinski: Zborovi i popijevke (2019.), Nebo i zemlja Tomasa Cecchinija (2020.) te Vatroslav Lisinski: Porin (2020.). Uz soliste i Orkestar Minhenskog radija, pod ravnanjem Ivana Repušića, Zbor je sudjelovao u izvedbi opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca u Münchenu; snimka je objavljena 2020. u izdanju cpo i BR-Klassik. Od sezone 2017./2018. šef dirigent Zbora HRT-a je maestro Tomislav Fačini.
Tomislav Fačini (Zagreb, 1975.) studij dirigiranja završio je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu cum laude. Iste godine osvojio je drugu i posebnu nagradu na Međunarodnom natjecanju dirigenata Antonio Pedrotti u Trentu. Usavršavao se na Akademiji Hans Swarowsky u Milanu te na Visokoj glazbenoj školi u Karlsruheu. Redoviti je profesor na Odsjeku za dirigiranje, harfu i udaraljke Muzičke akademije u Zagrebu. Od 1994. do 2008. godine vodio je Oratorijski zbor crkve sv. Marka, od 2003. do 2009. godine bio je šef dirigent Orkestra Hrvatske vojske, od 2006. do 2009. umjetnički ravnatelj Glazbenih večeri u sv. Donatu u Zadru, a od 2014. do 2017. glavni dirigent Dubrovačkoga simfonijskog orkestra. Od sezone 2017./2018. preuzima umjetničko vodstvo Zbora HRT-a, uz cikluse Sfumato i Kanconijer. Pomoćnik je intendantice Dubrovačkih ljetnih igara za glazbeni program. Umjetnički je voditelj ansambla Antiphonus. Dirigentsku djelatnost razvija podjednako na koncertnim i opernim pozornicama. Gostovao je na mnogim festivalima u susjednim zemljama te na gotovo svim hrvatskim festivalima. Ostvario je više prvih suvremenih izvedbi hrvatskih starih majstora i praizveo mnoga nova djela promičući u svakoj prigodi hrvatsku glazbu.
Nastupa s mnogim hrvatskim ansamblima, a sa simfonijskim orkestrima HRT-a i RTV Slovenije ostvario je snimke za nosače zvuka, film i fonoarhive. Redovito dirigira Međunarodnim orkestrom mladih iz Neumarkta. Uz dirigiranje, bavi se skladanjem i aranžiranjem. Dobitnik je nagrade Jurica Murai za najbolju umjetničku interpretaciju na 51. Varaždinskim baroknim večerima za koncert na čijem su programu bile Missa Papae Marcelli G. P. da Palestrine i instrumentalne diminucije talijanskih skladatelja, a na kojemu su nastupili i Zbor HRT-a te violinistica Ana Vasić.
Branimir Pustički (Zagreb, 1981.) diplomirao je iz klase Valtera Dešpalja na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu te se usavršavao kod Reinharda Latzka u Beču i Jakoba
Kullberga u Stavangeru. Laureat je mnogih domaćih i inozemnih natjecanja i nagrada (Brahms, Lutoslawski, Papandopulo) te solistički nastupa uz mnoge orkestre i ansamble. Za glazbeni arhiv HRT-a snimio je uz Simfonijski orkestar HRT-a djela za violončelo i orkestar hrvatskih skladatelja J. Tkalčića, M. Ruždjaka, M. Kelemena, K. Seletkovića, G. Tudora i R. Matza. Uz dugogodišnju komornu suradnju sa pijanisticom Petrom Gilming i Triom 1887, često nastupa sa istaknutim umjetnicima na koncertima u Hrvatskoj i inozemstvu. Solo je violončelist Simfonijskog orkestra HRT-a i Zadarskog komornog orkestra, docent violončela na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i Umjetničkoj akademiji u Splitu te predaje na majstorskim tečajevima u Hrvatskoj i inozemstvu.
BESPLATNE ULAZNICE DOSTUPNE NA BLAGAJNI CENTRA.
Centar za kulturu Čakovec / ponedjeljak 9.5.2022. u 12.00 sati
- Gostujuća predstava na njemčkom jeziku kazališta Asou, Graz
DAS KLEINE ICH BIN ICH
Maleno Ja sam Ja
Mira Lobe, Verlag Jungbrunnen
Redatelj: Michael Hofkirchner
Glume: Michael Hofkirchner, Ursula Litschauer, Ursula Urban, Birgit Unger
Scenografija, rekviziti: Christian Strassegger
Kostimi: Barbara Häusl
Dizajn svjetla: Christina Weber
Fotografije: Eva Buchinger
Produkcija: Ursula Litschauer / Ruth Knapp
Šarenom cvjetnom livadom šeta maleno stvorenje koje ne zna kako se zove. No kako je dobro znati tko si i kome pripadaš, maleno stvorenje kreće u potragu. Osjeća se povezano s mnogim životinjama, iako niti jednom drugom biću nije slično. Nije konj, nije krava, nije ptica, nije nilski konj.
Na putu do spoznaje pratimo naše maleno Ja sam ja.
Trajanje: 50 minuta
Uzrast: 4 + godina
Theater Asou nezavisno je kazalište iz Graza osnovano 1994. g. Kazalište Asou teži umjetničkoj raznolikosti koja stvara „poeziju u prostoru“ (A. Artaud). To je kazalište u pokretu, kazalište slika koje zadivljuje, pokreće i zabavlja.
Kazalište Asou u svom repertoaru ima predstave za odrasle, mlade i djecu – to je kazalište za cijelu obitelj. Od svog osnutka predstavlja vlastite produkcije u Austriji i diljem svijeta. Turneje i gostovanja na međunarodnim festivalima odvela su članove kazališta u Njemačku, Mađarsku, Albaniju, Poljsku, Rumunjsku, Veliku Britaniju, Rusiju, Jordan, Japan, Argentinu, Venezuelu, Costa Ricu, Kolumbiju, Kanadu i SAD.
Osim predstava kazalište nudi radionice te vodi kazališno-pedagoške školske projekte.
Gostovanje je ostvareno uz potporu:
Austrijski kulturni forum Zagreb www.kulturforum-zagreb.org
Goethe-Institut Kroatien http://www.goethe.de/kroatien
- BESPLATNE ULAZNICE PODIŽU SE NA BLAGAJNI CENTRA ZA KULTURU.
Tribina Čakovec četvrtkom 5.5.2022. u 20 sati
Kazališna družina „Štolcer“
POETSKO GLAZBENA VEČER
LJUBAV TO SI TI
najljepši ljubavni stihovi i najljepše ljubavne pjesme
Poezija i glazba najljepši su spoj koji zajedno tvore prekrasnu serenadu. Večer, kakve već dugi niz godina nije bilo u Čakovcu, donosi najljepše ljubavne stihove poznatih svjetskih i domaćih pjesnika te najpopularnije glazbene ljubavne balade. Ovim programom Kazališne družine „Štolcer“ Čakovec, njihov voditelj Dejan Buvač ujedno će proslaviti 40 godina kulturno-umjetničkog rada u amaterizmu. Uz slavljenika nastupaju akademski glumci Barbara Rocco, Elizabeta Bordić, Robert Kurbaša, Matko Buvač i mladi glazbenici Tamara Korunek i Bojan Jambrošić. Glazbena pratnja na gitari je Marko Žerjav, a na klaviru Darko Golubić. Studio suvremenog plesa TEUTA obogatit će program koreografijom koju je osmislila neumorna Nikolina Mekovec.
Ulaznica: 40,00 kuna
Ulaznice dostupne online i na blagajni Centra.
