Ne prikazuj na naslovnici

Centar za  kulturu Čakovec, izložbeni prostor – četvrtak, 29. listopada 2020. u 19.00 sati – otvorenje izložbe

HRVOJE MARKO PERUZOVIĆ

SLIKE

Kustosica izložbe: Iva Körbler

Trajanje: 29.10. – 16.11.2020.

Arbor vitae

Slike Hrvoja Marka Peruzovića ne slijede nikakve trendove u recentnoj umjetnosti, međutim, u potpunosti su refleks našeg doba, duhovnog i kulturološkog stanja čovječanstva. Od ludila današnjeg svijeta možemo se sakriti u prirodu i među životinje, međutim, Peruzovićev biofilni element ide mnogo dalje od probuđene ekološke svijesti ili ideje da su biljke i životinje naša zemaljska braća i sestre ili naši duhovni vodiči. Smisao života umjetnik vidi i u ljubavi prema ženi (čežnja za ljubavlju), kao i u uspostavljanju duhovne vertikale prema Kristu (čežnja za spasenjem).

Danas nakon svih velikih filozofskih sistema 20. stoljeća ponovno doživljavamo svijet kao tragično proturječan, u polaritetima između ideje da je Bog na zemlji i da je čovjek nemoćan pred Prirodom. Stoga i Peruzovićeve slike u traganju za novim smislom uspostavljaju prostor gdje se gubi granica između sna i jave i nastaje tzv. magični krajolik, a na svijet se gleda kao na san, neiscrpan izvor čuda, i to je ona komponenta koja Peruzovićevo slikarstvo spaja s nadrealističkim prikazima i psihoanalitičkom simbolikom. Priroda je nedokučiva riznica hijeroglifa i tajni, i zato ju i suvremeni umjetnici često osjećaju na tragu magične filozofije prirode pa i apstraktnog hermetizma. Peruzović u tom smislu pred nas donosi vlastitu simboliku i „osobnu mitologiju“ bez recikliranja, što u recentnoj umjetnosti jest izvorno i pravo umijeće.

Iva Körbler

Hrvoje Marko Peruzović, rođen je 1971. godine u Zagrebu. Završio grafički odjel Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Splitu. Diplomirao slikarstvo 1995. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (klasa Prof. Ðuro Seder). Studijski boravio u Parizu, Milanu, Veneciji i Beču. Član je HZSU-a i HULU-a Split. Osim slikarstva bavi se klasičnom grafikom, ilustracijom, skulpturom i fotografijom. Izlagao je na više od pedeset samostalnih izložbi kao i na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Ostvario je i brojna djela sakralne tematike: križni put u Solinu, oltarnu palu i križni put u Dubrovniku, vitraje u Karmelu svetog Ilije (BiH) te mozaik na pročelju crkve u Zagvozdu. Djela mu se nalaze u raznim privatnim i javnim zbirkama i muzejima (Galerija umjetnina, Split; Zbirka „Majka“ Humac BiH; Muzej grada Kaštela, Galerija „Vladimir Bužančić“, Zagreb; Galerija umjetnina grada Slavonskog broda; Samostan benediktinki sv. Margarite u Pagu i dr.) Sudjelovao je na brojnim likovnim susretima i kolonijama humanitarnog karaktera. Likovno je uredio i ilustrirao nekoliko knjiga, kataloga i monografija. O njegovom radu pisali su Josip Depolo, Ive Šimat Banov, Stanko Špoljarić, Tonko Maroević, Vladimir Rismondo ml., Andro Filipić, Darko Schneider, Đuro Vanđura, Iva Körbler, Tonči Šitin, Nevenka Nekić, Vinicije Lupis, Anamarija Stibilj Šajn, Nives Marvin, Toni Horvatić, Vlasta Tolić, Mirela Duvnjak, Sanda Bajzek Stanačev, Igor Brešan, Elizabeta Wagner i dr. Piše poeziju, aforizme i kratke eseje iz područja likovnosti. Dobitnik je prve nagrade „Post scriptum“ za književnost na društvenim mrežama, koja se dodjeljuje u sklopu festivala književnosti KaLibar. Objavio je zbirku pjesama „Nekoga moramo voljeti (kako na webu, tako i na zemlji)“. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.