Matija i Franjo provode popodne na seoskom nogometnom igralištu. U igri ih prekinu stariji dječaci, koji se počnu iživljavati nad Franjom. Matija pokušava zaštititi Franju, ali ne uspijeva.
Trajanje: 15 minuta
Režija: Rok Biček
Scenarij: Kristian Novak, Rok Biček
Prema romanu: Črna mati zemla Kristiana Novaka / „Dark Mother Earth“ by Kristian Novak
Kamera: Fabio Konstantin Stoll
Montaža: Ana Štulina, Rok Biček
Oblikovanje zvuka. Julij Zornik
Kostimografija: Ana Savić Gecan
Scenografija: Ivan Veljača
Uloge: Gabrijel Dolenec, David Ivanović, Karlo Žganec, David Šafarić, Simon Herperger, Jakov Feher, Radovan Kočila
Producenti: Katarina Prpić, Danijel Pek, Rok Biček
Produkcija: Antitalent (HR)
Koprodukcija: Cvinger film (SI), Zwinger film (AT)
Potpora: Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), Slovenski filmski centar, Viba film, Grad Zagreb
Festivali i nagrade
Filmski festival u Locarnu 2021.
Sarajevo Film Festival 2021.
Festival kratkometražnog filma FeKK 2021.
CinEast – Festival srednjeeuropskog i istočnoeuropskog filma 2021.
18. studeni 2021. u 20.00 sati – ULAZ BEZ KOVID POTVRDA (do 200 posjetitelja)
Kazalište Moruzgva / Zagreb & Kazalište Marina Držića / Dubrovnik
JEL’ TAKO ZORANE?
Autorica priče: Tanja Mravak
Adaptacija priče, dramaturgija i režija: Tamara Damjanović
Uloge:
Ecija Ojdanić/Barbara Nola
Vedran Mlikota/Goran Grgić
Csilla Barath Bastaić/Iva Kraljević
Petra Svrtan/Iva Šimić Šakoronja
Paško Vukasović/Ivan Čuić
Scenografkinja: Alma Trtovac
Kostimografkinja: Marita Ćopo
Oblikovatelj svjetla: Luka Matić
Skladateljica: Katarina Ranković
Fotografkinja: Vladimira Spindler
Predstava Kazališta Moruzgva u koprodukciji s Kazalištem Marina Držića u Dubrovniku radi se po književnom predlošku virtuoza kratkih priča, Tanje Mravak, koja je minijaturu naslova Jel’ tako, Zorane? napisala upravo za tu svrhu. Priča, a tako i predstava, u fokusu ima obiteljski događaj koji razotkriva njihove neuralgične točke iz prošlosti, istovremeno se ispreplećući s aktualnim događajem člana obitelji koji je nehotice izazvao sukob s osobom drugačije nacionalnosti. Vječno, pa tako i danas, aktualne teme u ovom su tekstu oblikovane uz veliku dozu humora koji se s jedne strane suptilno poigrava s klišejima dalmatinskog mentaliteta, a s druge donosi toplu ljudsku priču o malim, svima nama tako bliskim, sudbinama o kojima se često ne usudimo govoriti. Upravo je prepoznavanje na ljudskoj osnovi jedna od bazičnih kvaliteta Tanjinog pisma, na čemu, u kazališnoj formi inzistira redateljica Tamara Damjanović.
Ulaznica: 60,00 kuna
Učenici (10 i više), studenti, umirovljenici, organizirani posjet (10 i više) 40,00 kuna
Centar za kulturu Čakovec / Tribina Čakovec četvrtkom, 25.11.2021. u 20 sati
HOT JAZZ BAND
RAZZ & MIKULJAN WIND FACTORY
HOT JAZZ BAND
Tamás Bényei – truba, bendžo, pjevač i voditelj sastava
Tamás Kovács – trombon, pjevanje
László Fodor – klarinet, saksofon
Lóránt Szabó – gitara, bendžo
Zoltán Juhász – kontrabas
István Galbács – bubnjevi
U suradnji s Veleposlanstvom Republike Mađarske u Zagrebu, a posredstvom gospodina Janoša Dežea, u Čakovcu gostuje najuspješniji mađarski jazz sastav HOT JAZZ BAND.
Koncert je organiziran uz potporu Mađarskog kulturnog centra u Zagrebu / Institut Liszt.
Hot Jazz Band, osnovan prije 35 godina predstavlja eru šarolike jazz glazbe popularne 20-tih, 30-tih i 40-tih godina 20. stoljeća. Rani jazz živi kroz njihovu svirku, a na repertoaru se, pored svjetskih hitova, mogu naći i neke mađarske skladbe istog razdoblja. Ova glazba oživljava zvijezde poput Louisa Armstronga, Bennya Goodmana, Binga Crosbya i skladatelje poput Rezső Seressa, Georgea Gershwina, Duke Ellingtona i Fatsa Wallera.
Najuspješniji su mađarski jazz sastav, pobjednici na četiri međunarodna i dva natjecanja u domovini, od kojih je najistaknutiji New Orleans International Jazz Competition održan 1995. godine u Francuskoj sa sudjelovanjem 54 benda. Šest puta su pozvani na najveći svjetski tradicionalni jazz festival koji se održava u Sacramentu (CA, SAD). Hot Jazz Band već je dvaput osvojio nagradu eMeRTon, dobitnik je i nagrade Lyre, Memorijalne nagrade Louis Armstrong, nagrade Srebrno drvo života, a 2015. postaje prvi mađarski dixieland i jazz band kojem je uručeno najviše državno odlikovanje – nagrada Kossuth. Od osnutka su objavili četrnaest albuma.
RAZZ & MIKULJAN WIND FACTORY je jazz projekt kojeg je saksofonist Denis Razumovic Razz ostvario u suradnji sa trubačem Robertom Mikuljanom. Ritam sekciju ovog kvarteta čine izvrsni Karlo Lovrić na orguljama, te dugogodišnji Razzov glazbeni suradnik, Rajko Ergic na bubnjevima. Kvartet se predstavlja originalnim skladbama Razza,Mikuljana i Lovrića, te izvodeći neke suptilno odabrane jazz standarde. Ova glazbena skupina vrlo je aktivna na hrvatskoj jazz sceni u posljednjih 6 godina ostvarivši brojne i česte nastupe po klubovima i festivalima.
Denis Razumović – Razz hrvatski je jazz saksofonist iz Rijeke. Kao samouki saksofonist primljen je na Glazbenu akademiju u Grazu, u klasi profesora Karlhainza Miklina. U Hrvatskoj intenzivno surađuje s lokalnim jazz glazbenicima, a osobito sa članovima liburnijske jazz scene. Sudjeluje u mnogim glazbenim projektima kao što su Black River Quartet, No Name Band, Doctor Doctor, Think Positive te mnogi drugi, kao i na snimanjima albuma surađujući sa glazbenicima poput Denis&Denis, Dado Topić, Putokazi, Hrvoje Hodak i drugi.
Zajedno s Elvisom Stanićem, Darkom Jurkovićem, Dorianom Hattom i Vladimirom Gašparovićem, jedan je od začetnika i realizatora manifestacije Jazz Time u Rijeci (1992). Iste godine, u Zagrebu osvaja prvu nagradu kao najbolji solist na manifestaciji Prvi jazz pljesak, Njegov glazbeni put od studiranja na Glazbenoj Akademiji u Grazu, preko nastupa i raznih suradnji, biva ponovno nagrađen 2003. godine kada postaje dobitnik glazbene strukovne nagrade Status kao najbolji jazz alt saksofonist u Hrvatskoj. Dobitnik je priznanja Odjela za kulturu grada Rijeke za više od 20 godina bavljenja glazbom i promicanje glazbene kulture. Fasciniran je američkim jazzom, a C. Parker, D. Gordon, C. Brown, S. Rollins, C. Howkins izvršili su presudan utjecaj na njegovo sviranje i njegovu percepciju glazbenog izričaja. Razumović trenutno vodi dva vlastita projekta: Montegrappa Jazz Trio i Denbis Razz Quartet, a zajedno s pjevačicom Majom Savić vodi sastav Savic & Razz Working Unit.
Ulaznica: 50,00 kuna
Učenici (10 i više), studenti, umirovljenici, organizirani posjet (10 i više) 30,00 kuna
Centar za kulturu Čakovec /petak, 26.11.2021. u 20 sati
VOODOO RAMBLE
GELATO SISTERS&POPSICLES BAND
VOODOO RAMBLE je novo ime na hrvatskoj glazbenoj sceni. Blues rock sastav koji se predstavlja svojim albumima “Home” i “That’s why”. Albumi su isključivo autorski blues rock s pjesama na engleskom jeziku, za koje je glazbu i tekst napravio gitarist, vokal i frontmen Boris Dugi – Novački, Zamba. Bend VOODOO RAMBLE je već dobro poznat u domaćim blues krugovima – kao pobjednik “5th Croatian Blues Challengea” u Puli 2013. godine te kao hrvatski predstavnik na najvećem svjetskom blues natjecanju “International Blues Challengeu” u Memphisu, 2014. Godine i u Toskani 2016.god. Tko je Zamba? Lider sastava, Boris Dugi – Novački (Zamba) u svojoj je dugogodišnjoj bogatoj karijeri surađivao s mnogim poznatim glazbenicima s kojima je snimio više od tisuću studijskih pjesama te
nastupio na gotovo beskonačno koncerata. Zamba je svoje dosadašnje glazbeno iskustvo pretočio u stvaranje vlastite glazbe, a rezultat je najbolje vidljiv u zvukovima albuma “Home” i “That’s why”.
O vrhunskom glazbenom nastupu ne treba puno pričati jer tko ga dozivi neće ga zaboraviti. Bubnjar Mario Klarić već etablirani bubnjar na hrvatskoj sceni, o čijoj kvaliteti bruje glazbeni krugovi, basist Nino Krznar izuzetan glazbenik sa onim posebnim osjećajem za ritam uz Zambu na gitari i vokalu te Siniša Drobnjak na bas gitari garantiraju glazbeni doživljaj.
GELATO SISTERS & POPSICLES BAND
Gelato Sisters je vokalni ženski trio kojeg čine Neda Parmać, Sanja Parmać i Jana Valdevit. Glazba, kostimografija i energija inspirirana glazbom s početka prošlog stoljeća postali su temeljom za osnivanje jedinstvenog, snažnog i sofisticiranog projekta. Njihova se glazba žanrovski proteže od početka 20. stoljeća sve do današnjih hitova koji su obojani svevremenskim retro zvukom i skladnim troglasjem. Njihovu instrumentalnu i aranžersku pratnju čine momci iz Popsicles Banda: Tvrtko Hrelec, klavir, Goran Delač, kontrabas, Branimir Njikoš, bubnjevi, Zvonimir Bajević, truba i Miro kaodić, tenor saksofon!
Standardi swinga 30-ih i 40-ih godina poput “In the mood” ili “Boogie Woogie Bugle Boy” sastavni su dio njihova repertoara, a koketiraju i sa zvukom ženskih grupa pedesetih i ranih šezdesetih godina. Naravno, najveći utjecaj na njihovu izvedbu imaju vjerojatno najpoznatiji vokalni trio svih vremena – The Andrews Sisters. Baš kao što Gelato Sisters to rade na hrvatskim pozornicama, The Andrew Sisters 40-ih su godina svojim nastupima s big bandovima donosile jedan potpuno novi stil, bogat harmonijama i sinkroniziranim plesnim pokretima. Sljedeci taj primjer, Gelato Sisters osmislile su svoj nastup kao kombinaciju swinga, pop, soul i jazz glazbe, zanimljivih i usklađenih kostima te energicnih plesnih nastupa.
Surađivale su s brojnim hrvatskim glazbenicima, te nastupale na mnogim hrvatskim pozornicama i festivalima od Dubrovnika do Varaždina.
Ulaznica: 50,00 kuna
Učenici (10 i više), studenti, umirovljenici, organizirani posjet (10 i više) 30,00 kuna
(za scensku glazbu u predstavi „Plavo sunce na žutom nebu“)
Najbolje oblikovanje svjetla- Neven Taradi
(za oblikovanje svjetla u predstavi „Plavo sunce na žutom nebu“)
Nagrada za kolektivnu igru ansamblu predstave „Plavo sunce na žutom nebu“ / Kazališna družina Pinklec Čakovec
NAGRADE ASSITEJ 2021
Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Ivan Plazibat – kazališni redatelj, Maja Katić – kazališna i filmska glumica i Hrvoje Seršić – izv. prof. dr. art na 24. susretu profesionalnih kazališta za djecu i mlade Hrvatskog centra ASSITEJ koji je održan u Centru za kulturu Čakovec od 11. do 15. listopada 2021. dodijelili su sljedeće nagrade:
Najbolja predstava u cjelini – „Caffe Kraljevstvo“
Nagrađujući predstavu „Caffe Kraljevstvo“ stručni žiri nagrađuje i estetiku koja objedinjuje ludizam teatra, zanatsku vještinu u izvedbi svih elemenata scenskog čina, njihovu usklađenost u samoj predstavi, ali na kraju i estetiku koja se ne boji emocije u kazalištu za djecu. Svi nabrojeni elementi tako tvore istinske kazališne kristale vremena koji ostaju u pamćenju gledatelja dugo nakon završetka same predstave.
Najbolja režija- Vanja Jovanović
U režiji predstave „Caffe Kraljevstvo“ kazališni rukopis redatelja Vanje Jovanovića suvereno barata sredstvima od strogosti do zaigranosti, od veselja do tuge, glumačkih tehnika i istinske ljudske emocije. Kroz usklađenost glumačke igre, animacije predmeta, svjetla i glazbe, režija postaje objedinjujući faktor kolektivne suradničke kreacije.
Najbolji dramski tekst- Petra Cicvarić „Doktor Svelječić“
Petra Cicvarić u svom tekstu nudi dobro osmišljen problem, po temi blizak školskoj djeci: ostati svoj ili se promijeniti zbog pritiska okoline. Jako je dobro detektirana za djecu važna tema; pripadnost društvu i prihvaćanje vršnjaka jako im mnogo znači, po tome se vrednuju i procjenjuju svoj značaj, a tek kad odrastemo shvatimo (ako uopće) da vrijedimo, bez obzira na mišljenje drugih. Ovaj tekst upozorava na važnost poštovanja vlastitog integriteta, te postavlja pitanje kako ostati svoj, ne mijenjati se zbog drugih, pogotovo ne na gore. A sam je zaplet dostojan antičkih dramatičara; nijedno rješenje nije dobro ni moralno; niti se naša junakinja Mia treba „pozločestiti“ da bi se uklopila u društvo, niti se treba odreći prijatelja i druženja. Razgranata radnja ovog teksta ipak će na kraju dovesti do rješenja, zahvaljujući protoku vremena i promjeni mišljenja pojedinih junaka ove priče, kako to i u životu biva. A iako zvuči komplicirano, djeci je takav razvoj događaja potpuno razumljiv i blizak.
Najbolja scenografija- Vanja Jovanović
(za scenografiju u predstavi „Caffe kraljevstvo“ Kazalište lutaka Zadar) Izražajem jednostavna scenografija (sačinjena samo od predmeta koji čine asortiman jednog kafića), odlično funkcionira jer lutkarskom simbolikom kod gledatelja otvara maštu (što sve predmet može biti) a kod glumaca igrivost i zaigranost, tijekom cijele predstave.
Najbolja kostimografija- Buga Marija Šimić
(za kostimografiju u predstavi „Sunce djever i Neva Nevičica“ Kazalište Mala scena, Zagreb) Vizualni identitet kostima preuzet je iz folkora, etna. Bijela i crna boja kostima simboliziraju nevinost i iskrenost, dok je na drugoj strani suprotnost zla. Kostim je sačinjen od bijele haljine i crne marame, te pomaže glumici da razigravanjem dočara promjenu u emociji i kreira vizualni karakter likova.
Najbolja scenska glazba- Bojan Miljančić
(za scensku glazbu u predstavi „Plavo sunce na žutom nebu“ Kazališne družine Pinklec, Čakovec) Glazba je u ovoj predstavi kreirana u suigri sa zvukovima prirode. Tijekom cijele predstave glazba je ravnopravni partner izvođačima na sceni, jer zadaje ton i atmosferu svake nove zvučno-scenske slike. Ona u suigri sa scenskim pokretom i simbolima koje isti predstavlja, kreira slike mora, svemira, pustinje, neba… te kod publike stvara istinski doživljaj viđenoga.
Najbolje oblikovanje svjetla- Neven Taradi
(za oblikovanje svjetla u predstavi „Plavo sunce na žutom nebu“ Kazališne družine Pinklec, Čakovec) Svjetlo je u ovoj predstavi izuzetno bitno, jer sama tematika predstave govori o bojama. Tijekom cijele predstave svijetlo pokreće igru kod glumaca i odlično se nadopunjuje sa scenografijom (crtežima). Također pomaže stvaranju, bojanju i odvajanju novih scenskih slika, u potpuno praznom prostoru.
Najbolje glumačko ostvarenje za žensku ulogu– Buga Marija Šimić i Irena Bausović Tomljanović
Buga Marija Šimić je neprimjetno uvukla publiku u svijet starine i čarolije, od prvog trena predstave. Fokusom, glasom i prisutnošću, stvorila je atmosferu sirotih junakinja, baki s čudesnim moćima i drevnih junačkih borbi. Hrabro se probija kroz bogat i predivan ali težak i arhaičan jezik Ivane Brlić Mažuranić i uspijeva ga osvojiti, posvojiti, i pretočiti u radnju, i emociju. Buga nas kroz priču vodi strpljivo i spretno, brzo mijenja likove i svakom daje drugačije, suptilne naznake karaktera; u glasu, pokretu i pogledu. Ne boji se ostati na sceni sama, bez teksta, bez ičega, na sekundu samo biti.
Irena Bausović Tomljanović vješto razvija neobičnu priču o neobičnoj princezi, u neraskidivoj igri sa svojim scenskim partnerom. U njihovim rukama šalice postaju ljudi, a tanjurići cipele. Istog časa povjerujemo u bilokoju bocu ili krpu koju nam predstavi. Njena je igra točna, suptilna i minimalistička, a opet puna prigušenog humora i razumijevanja svake situacije, lika i emocije koju pred nas postavlja. Sa vrlo malo glumačkih sredstava, u jako suženom okviru igre postiže i pruža nam mnogo, najviše u pogledu živih likova i situacija i razvoja same priče, i to prepoznajemo kao precizan i predan umjetnički rad.
Najbolje glumačko ostvarenje za mušku ulogu- Marko Hergešić i Dominik Karakašić
Marko Hergešić svoju ulogu tate domaćice koji se igra baruna Munhausena gradi lako, s puno vještine, šarma i glumačke inteligencije. Dominantan na sceni, ispunjava ju kao da je tamo 7 glumaca, a ne on sam. Svojom snažnom scenskom prisutnošću, odličnom dikcijom, moćnim glasom i nadahnutim kretnjama vlada dinamikom svake scene i upravlja publikom na način da se smiju baš kad treba, da u pravom trenu strahuju i ščekuju, zatim urlaju od oduševljenja, a već u sljedećem času tihi kao bubice, napeto prate sljedeću epizodu.
Glumačka vještina Dominika Karakašića u predstavi „Caffe Kraljevstvo“ dolazi do izražaja kroz širok raspon glumačkih tehnika; od vokalnih transformacija, scenskog pokreta, animacija predmeta i konačno istinske glumačke zaigranosti i užitka u igri glumca, koji isti taj užitak prenosi na gledatelja i dječju publiku.
Nagrada za kolektivnu igru ansamblu predstave „Plavo sunce na žutom nebu“ / Kazališna družina Pinklec Čakovec
Kolektivna igra jedan je od preduvjeta svakog istinskog kazališnog čina. Ipak, često smo svjedoci koliko je teško postići taj preduvjet u kazališnoj praksi. Susret s istinskom kolektivnom kazališnom igrom kao u predstavi „Plavo sunce na žutom nebu“ dragocjen je kazališni izuzetak . Fascinantna usklađenost i zaigranost kojom kroz pokret i neverbalna sredstava troje izvođača priča kompleksnu i složenu priču o razvoju i evoluciji života proizvodi pravi užitak kod gledatelja. Iza lakoće i jednostavnosti krije se zanat i tehnika ansambla, koji je već postao gotovo pretplaćen na ovu vrstu nagradu. Ni ovaj stručni žiri nije ih mogao zaobići i ova je nagrada još jedna u nizu potvrda kontinuiteta izvedbene izvrsnosti „Pinkleca“.
Jedna od najizvođenijih i najpopularnijih komedija govori o milijun razloga zašto ubiti muža. Nastala je nakon burne reakcije nježnog spola na priručnik ,,Kako i zašto ubiti suprugu”. Autor ovog djela, talijanski književnik, Antonio Amuri optužen je za muški šovinizam, nakon čega je uslijedio i priručnik namijenjen ženama.
U ovoj urnebesnoj komediji žene će otkriti koji tip muškarca im je predodređen. Tu će se naći različiti tipovi muževa, od kućnog majstora, hipohondra, seksualnih manijaka, razmaženih kretena….
Komedija je odigrana na brojnim pozornicama, a duhoviti verbalni okršaji u braku prepunom trzavica nasmijali su publiku diljem svijeta.
Ulogu muža tumači Peđa Damjanović, koji ima zapaženu ulogu u zabavnom glazbeno-igranom programu „Čađava mehana“.
Žensku stranu ispričat će glumica Nataša Aksentijević.
Redatelj predstave Radomir Rade Vukotić diplomirao je 1975. godine na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu u klasi Predraga Bajčetića i odmah po stjecanju diplome postao stalni član Pozorišta na Terazijama.
Godine 1990. otvara prvu umjetničku radionicu za kazalište, film, radio i televiziju PRIZOR.
Trajanje: 75 minuta
Ulaznica: 70,00 kuna / u prodaji na blagajni Centra
Ulaz uz predočenje COVID potvrde, negativnog testa ili potvrde o preboljenju.
Uloge: Slavko Štimac, Željko Mataija, Ivan Štimac, Boro Ivanišević
Fotografija: Nenad Jovičić
Montaža: Lida Braniš
Glazba: Bojan Adamić
Produkcija: Jadran Film
Nagrade:
1972. – Srebrna Arena i nagrada publike Jelen na Pulskom Film Festivalu
1973.- Niš – Nagrada Doma pionira Slavku Štimcu
1972.- Hihon – Nagrada Jovellanos Nacionalnog centra dječjeg i omladinskog filma
1972.- Teheran – Zlatni delfin za najbolji igrani film
1980.- Bruxelles – Nagrada Chauette
Dječak Ranko iz jednog malog sela u Lici u šumi pronalazi ozlijeđenog njemačkog ovčara zaostalog iz rata. Brižljivo mu je previo rane i nazvao ga Hund, prema natpisu „Militär Hund“ koji je visio o njegovom vratu. No Hund se plaši ljudi, te ostaje u svom šumskom skrovištu. Nedugo zatim, tor s ovcama u kojem se našao i Ranko napao je vuk samotnjak.
Trajanje: 82 minute
Besplatne ulaznice podižu se na blagajni Centra
UNESCO je 2005. godine 27. listopada proglasio Svjetskim danom audiovizualne baštine. Od tada nacionalni filmski arhivi, televizijske i radio stanice, udruge i brojne filmske institucije svake godine diljem svijeta organiziraju javne programe, rasprave i predavanja s ciljem isticanja osjetljivosti i ugroženosti audiovizualnog nasljeđa te se objavljuju i dosad nepoznati filmski radovi iz zaštićenih kolekcija.
Kino mreža, čiji je član i Centar za kulturu Čakovec, ove godine povodom obilježavanja Svjetskog dana audiovizualne baštine zajedno sa Hrvatskim državnim arhivom/Hrvatskom kinotekom organizira projekciju digitalnog, restauriranog filma za djecu VUK SAMOTNJAK iz 1972. godine.
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Suglasnost s ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj web stranici. Nepristanak ili povlačenje suglasnosti može negativno utjecati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalni
Uvijek aktivni
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korištenja određene usluge koju izričito traži pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu izvršenja prijenosa komunikacije preko elektronske komunikacijske mreže.
Postavke
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja podešavanja koje ne traži pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe.Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog naloga, dobrovoljne suglasnosti od strane vašeg dobavljača internet usluge ili dodatnih zapisa treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web stranica u slične marketinške svrhe.