Izložbe

HRVOJE MARKO PERUZOVIĆ – Arbor vitae – izložba slika – od 29. listopada do 15. studenoga 2020.

Centar za  kulturu Čakovec, izložbeni prostor – četvrtak, 29. listopada 2020. u 19.00 sati – otvorenje izložbe

HRVOJE MARKO PERUZOVIĆ

SLIKE

Kustosica izložbe: Iva Körbler

Trajanje: 29.10. – 16.11.2020.

Arbor vitae

Slike Hrvoja Marka Peruzovića ne slijede nikakve trendove u recentnoj umjetnosti, međutim, u potpunosti su refleks našeg doba, duhovnog i kulturološkog stanja čovječanstva. Od ludila današnjeg svijeta možemo se sakriti u prirodu i među životinje, međutim, Peruzovićev biofilni element ide mnogo dalje od probuđene ekološke svijesti ili ideje da su biljke i životinje naša zemaljska braća i sestre ili naši duhovni vodiči. Smisao života umjetnik vidi i u ljubavi prema ženi (čežnja za ljubavlju), kao i u uspostavljanju duhovne vertikale prema Kristu (čežnja za spasenjem).

 

Danas nakon svih velikih filozofskih sistema 20. stoljeća ponovno doživljavamo svijet kao tragično proturječan, u polaritetima između ideje da je Bog na zemlji i da je čovjek nemoćan pred Prirodom. Stoga i Peruzovićeve slike u traganju za novim smislom uspostavljaju prostor gdje se gubi granica između sna i jave i nastaje tzv. magični krajolik, a na svijet se gleda kao na san, neiscrpan izvor čuda, i to je ona komponenta koja Peruzovićevo slikarstvo spaja s nadrealističkim prikazima i psihoanalitičkom simbolikom. Priroda je nedokučiva riznica hijeroglifa i tajni, i zato ju i suvremeni umjetnici često osjećaju na tragu magične filozofije prirode pa i apstraktnog hermetizma. Peruzović u tom smislu pred nas donosi vlastitu simboliku i „osobnu mitologiju“ bez recikliranja, što u recentnoj umjetnosti jest izvorno i pravo umijeće.

Iva Körbler

 

Hrvoje Marko Peruzović, rođen je 1971. godine u Zagrebu. Završio grafički odjel Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Splitu. Diplomirao slikarstvo 1995. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (klasa Prof. Ðuro Seder). Studijski boravio u Parizu, Milanu, Veneciji i Beču. Član je HZSU-a i HULU-a Split. Osim slikarstva bavi se klasičnom grafikom, ilustracijom, skulpturom i fotografijom. Izlagao je na više od pedeset samostalnih izložbi kao i na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Ostvario je i brojna djela sakralne tematike: križni put u Solinu, oltarnu palu i križni put u Dubrovniku, vitraje u Karmelu svetog Ilije (BiH) te mozaik na pročelju crkve u Zagvozdu. Djela mu se nalaze u raznim privatnim i javnim zbirkama i muzejima (Galerija umjetnina, Split; Zbirka „Majka“ Humac BiH; Muzej grada Kaštela, Galerija „Vladimir Bužančić“, Zagreb; Galerija umjetnina grada Slavonskog broda; Samostan benediktinki sv. Margarite u Pagu i dr.) Sudjelovao je na brojnim likovnim susretima i kolonijama humanitarnog karaktera. Likovno je uredio i ilustrirao nekoliko knjiga, kataloga i monografija. O njegovom radu pisali su Josip Depolo, Ive Šimat Banov, Stanko Špoljarić, Tonko Maroević, Vladimir Rismondo ml., Andro Filipić, Darko Schneider, Đuro Vanđura, Iva Körbler, Tonči Šitin, Nevenka Nekić, Vinicije Lupis, Anamarija Stibilj Šajn, Nives Marvin, Toni Horvatić, Vlasta Tolić, Mirela Duvnjak, Sanda Bajzek Stanačev, Igor Brešan, Elizabeta Wagner i dr. Piše poeziju, aforizme i kratke eseje iz područja likovnosti. Dobitnik je prve nagrade „Post scriptum“ za književnost na društvenim mrežama, koja se dodjeljuje u sklopu festivala književnosti KaLibar. Objavio je zbirku pjesama „Nekoga moramo voljeti (kako na webu, tako i na zemlji)“. Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.

 

 

 

MIO VESOVIĆ – izložbeni prostor Centra za kulturu Čakovec – 3. do 28.9.2020.

CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC 

izložbeni prostor, četvrtak 3.9.2020. u 19 sati – otvorenje izložbe

Trajanje: 3. – 28.9. 2020.

MIO VESOVIĆ

“ISTINA KO LAŽ”

Predgovor i otvorenje izložbe: Feđa Gavrilović, 

Postav izložbe, moderatorica otvorenja: Marta Horvat

 

Kroz cijelu svoju karijeru, Mio Vesović je, kao uostalom i svaki fotograf, rezao
komade stvarnosti. Prizori, ili viđeni odnosi stvari i fenomena, koji su ga fascinirali našli bi se
u njegovom objektivu, otkinuti od ostatka svijeta. Zatim bi bili pohranjivani na film kako bi
mogli, eventualno, fascinirati i nekog namjernika koji će, listajući novine ili šećući se
galerijom, nabasati na Vesovićevu fotografiju. Prošlo je puno godina i fotograf je počeo raditi
kolaže: ponovno izrezivati, izdvajati i kasapiti, ovoga puta komade teksta i različitih slika,
kako bi od njih stvorio novu kompoziciju, također pretrpanu njegovim fascinacijama. A
živom umu, fotografski izvježbanom oku i bogatoj imaginaciji poput njegove, fascinacija u
svijetu ne nedostaje.
Ovo što nam on sada predstavlja nisu niti kolaži, niti klasične fotografije. Na neki
način to je hommage i fotografiji i kolažu. Naime, u ovom je ciklusu snimao stranice
monografije s fotografijama inscenacija Jana Fabrea, belgijskog kazališnog redatelja i
vizualnog umjetnika različitih izričaja, te uz njih komponirao stare škare dugačkih sječiva
koje su pripadale Frani Baćeu, hrvatskom grafičaru i slikaru. One su usklađene tako da s
fotografijama u knjizi čine neki dinamičan suodnos. Možda su to fotografije kratkotrajnih
asemblaža, koje je Vesović sastavljao i rastavljao. Njegovo poigravanje oblikom škara (koji
podsjeća na lornjon, ili na stilizirane noge, ili na tko zna što) kao da se želi natjecati s
konstruktivističkom estetikom koja je tražila dinamiku u spletu najjednostavnijih linearnih
suzvučja i odnosa. S druge strane, fotografije na kojima se te nožice nalaze pokazuju bogate
dramske i plesne produkcije, pune ekspresije ljudskih tijela, te djeluju kao da stoje u protuteži
strogoj i krutoj formi alata za rezanje položenog na njih.
Ovo je ciklus koji bilježi jednu mrtvu prirodu, jedan svakodnevni detalj kao što su
obične škare ostavljene na nekoj knjižurini punoj slika. Mio Vesović je te predmete oživio,
zabilježio i prepustio ih njihovu novom životu, u nadi da će nas razveseliti jednako kao što su
razveselili i njega. Sekvenca plesa škara po monografiji Jana Fabrea samo je još jedan kratki
rez iz stvarnosti, iz života i, prije svega, iz nemirnog uma, koji tu stvarnost i taj život gleda,
doživljava, rastavlja, razdvaja i cijepa da bi, potom, na zanimljiv način ponovno spojio
njihove dijelove. Uma koji od svega stvara kolaž.  – Feđa Gavrilović

 

Mio Vesović rođen je 1953. godine u Gornjoj Dobrinji kod Užičke Požege. Studij filmskog snimanja završio je na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju u klasi Nikole Tanhofera. Njegove su fotografije objavljivane u svim novinama i časopisima jugoslavenskog prostora, a trajno je surađivao u Studentskom listu, Poletu, Pitanjima, Quorumu, Svijetu, Startu, Globusu, itd. S Ivanom Posavcem osnovao je 1979. godine umjetnički studio MO (meko okidanje). Zajedno su ostvarili niz projekata, među ostalim 150 naslovnica časopisa Danas.

Posljednjih 20-ak godina Vesović radi kolaže koji će  zauzeti svoje mjesto u postavu izložbe. Riječ je o slučajnim kolažima nastalima metodom „snimljenih snimaka“, dakle presnimljenih fotografija na kojima se postavom različitih elemenata stvara nekakva interakcija – na neki način je to ono što je Vesović radio cijeli život – okupljanje i aranžiranje komadića svijeta koji ga okružuje.

Mio Vesović, suvremeni je hrvatski umjetnik, fotograf, autor bogatog i složenog opusa.

Izlagao je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama, a stotinjak njegovih fotografija u zbirci je Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.

  • PREPORUKE

za provedbu mjera zaštite u vrijeme boravka u prostorima Centra za kulturu Čakovec

  • dnevno mjerenje tjelesne temperature – prije dolaska u Centar potrebno je izmjeriti tjelesnu temperaturu koja ne smije biti viša od 37,2
  • broj mjesta u dvorani – zbog poštivanja socijalne distance ograničen na 200
  • fizički razmak – za cijelo vrijeme boravka u svim prostorima, uključujući dolazak i odlazak, fizički razmak između svih sudionika treba biti najmanje 1,5 metar.
  • maske za lice – obavezno je nošenje maski tijekom ulaska i cjelokupnog boravka u Centru
  • dezinfekcija ruku – na ulazu u Centar i dvoranu postavljeni su dozatori s dezinfekcijskim sredstvom prikladni za što češće korištenje
  • evidencija – u predvorju Centra prijavite se u evidenciju prisutnih osoba radi naknadnog lakšeg epidemiološkog praćenja kontakata u slučaju pojave zaraze
  • informiranje – osoblje Centra rado će vam pomoći i dati smjernice o higijenskim postupcima, pravilnom ponašanju i mjerama zaštite kojih se morate pridržavati
  • prostorije Centra – kod ulaska u prostorije Centra ne zadržavajte se i ne grupirajte te nastojte čim kraćim putem doći do svog mjesta
  • odlaganje otpada – u prostorima unutar objekta postavljene su kante za otpatke s odgovarajućim poklopcima
  • dezinfekcija prostora – prostorije Centra, dodirne površine (kvake, rukohvati, ručke u toaletu) i oprema redovito se dezinficiraju prema uputama za dezinfekciju i čišćenje HZJZ
  • prozračivanje prostora – prostorije Centra redovito se prozračuju nakon svakog programa prema uputama HZJZ
  • konzumacija pića i hrane – nije dozvoljena u prostorima Centra
  • zadržavanje u prostorima – zbog svoje sigurnosti nakon programa ne zadržavajte se u prostorima Centra duže nego je to potrebno
    • DOBRO NAM DOŠLI!

13. BIJENALNA IZLOŽBA UDRUŽENJA ARHITEKATA MEĐIMURJA – izložbeni prostor CZK – zbog uvođenja mjera zaštite od korona virusa neće se održati otvorenje izložbe

CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

Zbog uvođenja mjera zaštite od korona virusa u Centru za kulturu Čakovec otkazuju se svi programi  do ukidanja mjera.

UDRUŽENJE ARHITEKATA MEĐIMURJA

Bijenalne izložbe važan su doprinos dvadesetšestogodišnjem kontinuiranom djelovanju Udruženja arhitekata Međimurja (UAM), te uz pojedinačne autorske izričaje njegovih članica i članova, predstavljaju i prikaz specifičnog povijesnog trenutka u kojem se nalazi cjelokupno društvo, jer oblikovanje prostora nikada nije odvojivo od ljudi i konteksta u kojem nastaje.

Tako i ova 13. izložba, predstavljanjem projekata projektiranih i/ili izvedenih tijekom 2018. i 2019. godine, posjetiteljima daje sažetak slojevitosti i kompleksnosti bavljenja pitanjima prostora ostavljajući izlagačima slobodu odabira i prikaza radova prema vlastitim autorskim kriterijima i nahođenju.

Osim afirmacije i približavanja struke široj javnosti namjera izložbe je i međusobno poticanje članova UAM-a i svih uključenih u proces gradnje (investitori, suradnici inženjeri, izvođači i drugi) na podizanje kvalitete planiranja, programiranja, projektiranja, izvedbe, održavanja i zaštite prostora.

Velik broj izlagača djeluje u vlastitim uredima i tvrtkama što osim stručnih znanja zahtijeva i dodatne kompetencije iz područja poduzetništva i menadžmenta, sve sa ciljem pomirenja i balansiranja između zahtjeva investitora, zadanih prostornih parametara, tehničkih zahtjeva, dobrobiti zajednice, ali posebice zadržavanja jasne projektantske misli kroz sve faze projekta, od početnog definiranja programa do idejnog, glavnog, izvedbenog projekta, nadzora i izvedbe.

Dodatno nastojanje UAM-a je da zajedničkim radom svojih članova aktivno sudjeluje u iniciranju i provođenju interdisciplinarnih programa u zajednici koji afirmiraju arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje. Naglasak je stavljen na unapređenje kulture javnih prostora kroz edukaciju djece i mladih, a krajem 2018. organizirana je i tribina “Javni prostori Čakovca” s porukom da se prostor gradi i kvalitetnom mrežom javnih otvorenih površina, a ne samo gradnjom građevina.

Unatoč (pre)učestalim izmjenama zakona, pravilnika i propisa,primarno nastojanje članova UAM-a daljnje je fokusiranje na odgovorno planiranje i projektiranje, te kvalitetan spoj umjetničkog i inženjerskog znanja u unapređenju oblikovanja našeg prostora.

Zahvaljujemo Hrvatskoj komori arhitekata i sponzorima na potpori, te Centru za kulturu Čakovec na ustupljenom prostoru i pomoći pri organizaciji.

Upravni odbor UAM-a:

Marina Mrla, mag. ing. arh. / predsjednica UAM-a /

Blanka Levačić, dipl. ing. arh.

Matija Novak, mag. ing. arh.

Igor Perhoč, mag. ing. arh.

Mirjana Pintar, dipl. ing. arh.

Radna grupa za organizaciju izložbe:

Blanka Levačić, dipl. ing. arh.

Marina Mrla, mag. ing. arh.

Matija Novak, mag. ing. arh.

Marta Turk, mag. ing. arh.

Za UO UAM-a: Blanka Levačić, dipl. ing. arh.