Svitanje u Kalkuti himna je o velikoj ženi koja je svoj život posvetila najsiromašnijima među siromašnima. Ono o čemu primjer svete Terezije iz Kalkute poučava jest spoznaja da je ovaj grad i danas posvuda prisutan. U svakom gradu postoji jedna Kalkuta u kojoj ljudi žive na rubu egzistencije i potrebna im je Ljubav. Film prikazuje šestero ljudi, koji i danas riskiraju svoje živote na najudaljenijim mjestima planeta da bi svjedočili vjeru prema duhovnosti Majke Terezije. S prekrasnom izvornom indijskom glazbom film će zasigurno dirnuti srca mnogih gledatelja, osobito onih koji u svojoj zoni komfora zanemaruju ono što se događa s druge strane stvarnosti. Ta dramatična svjedočanstva nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
Trajanje: 1 sat i 29 minuta
Dobna preporuka: 12 +
Ulaznica: 3,32 € / 25,00 HRK / u prodaji online i na blagajni Centra od 9.10.2023.
UPISI U DRAMSKI STUDIO DADA / 18. – 22. rujna 2023.
Poštovani roditelji, draga djeco i mladi, naš Studio vrši upise za nove članove od 18. do 22. rujna, svaki dan od 18:00 do 20:00 sati u Centru za kulturu Čakovec.
Dramski studio Dada nudi djeci i mladima odličan dramsko pedagoški program za školarce (od prvog razreda osnovne do četvrtog srednje). U našim se grupama cijelu školsku godinu marljivo radi. Razvijaju se govorne sposobnosti i izražajnost, mašta, opažanje, upoznaje se s dramskim stvaralaštvom i kazališnim medijem, uče se osnovna pravila ponašanja pred publikom.
Dramski odgoj u grupi pomaže djetetu da izrazi i razvije svoje osjećaje, sklonosti, sposobnosti i stavove, da razvija govorne i izražajne sposobnosti i vještine, da razvije maštu i stvaralaštvo, da stekne sigurnost i samopouzdanje, da se nauči surađivati, cijeniti sebe i druge.
Isto tako, polaznici tijekom školske godine imaju priliku sudjelovati u raznim aktivnostima i programima koje organizira Centar za kulturu kao što su volontiranje na Susretu profesionalnih kazališta za djecu i mlade Assitej, odlazak na razne festivale i susrete, Erasmuse, kazališne kampove.
Budući da Dramski studio Dada sljedeće godine, točnije 28. siječnja, slavi 20 godina od osnutka, za tu se prigodu priprema predstava Petar Pan u kojoj će glumiti svi polaznici i njihovi voditelji.
Ukoliko želite biti dio naše velike kazališne obitelji, dio ove lijepe priče, dođite, upišite se, nemojte oklijevati.
Mirko Ilić, Iz povijesti ljudske gluposti – Dizajnerska povijest svijeta
Galerija Centra za kulturu Čakovec, 12. 10. – 24. 10.
Koncept izložbe Iz povijesti ljudske gluposti – Dizajnerska povijest svijeta oslanja se na komunikacijsku snagu dizajna i ilustracija Mirka Ilića, njihovu sposobnost da na vizualan način artikuliraju problematiku nekih od najkompleksnijih društvenih i političkih tema našeg i prošlih vremena. Kao dizajner, art direktor i ilustrator za brojne novine i magazine – Polet, Start, Danas, Panorama, Time, New York Times, Wall Street Journal i druge – Ilić je ostavio snažne vizualne komentare na aktualna društvena i politička zbivanja u vremenskom rasponu od početka svoje karijere u drugoj polovici 1970-ih sve do danas.
Takvi radovi, objavljivani u novinama i časopisima, koji evociraju neke od najvažnijih događaja koji su se odvili za vrijeme naših života, čine osnovu ove izložbe, no pažljivijim pregledom cjelokupnog Ilićevog opusa naći ćemo i brojne refleksije o drugim zbivanjima, pojavama i idejama koje sežu i u mnogo dalju prošlost a bile su relevantne kako za trenutak u kojem se Ilić na njih osvrnuo, tako i za naše današnje vrijeme. Radovi koje smo na kraju okupili za ovu izložbu osim spomenutih novinskih i magazinskih naslovnica i ilustracija uključuju i niz plakata i stripova, a svi zajedno čine panoramu proteklih 120 godina (ugrubo od 1900. do 2021.) sagledanu kroz prizmu jednog iznimnog autorskog opusa.
Drugim riječima, izložba je u osnovi „remiks” odabranih fragmenata Ilićevog rada kao dizajnera, ilustratora i strip autora – dakle u većini najvažnijih područja njegova autorskog djelovanja – koji se prožimaju u nekoliko međusobno isprepletenih narativnih linija: pripovijest o jednom vremenskom razdoblju, pripovijest o bitnim trenucima jedne dizajnerske karijere te osvrti na same radove, kontekste u kojima su nastali i njihove kompleksne reference. Na ovoj izložbi kronološki redoslijed je relativan i izmjenjiv, sve teče u više različitih smjerova, svaki izloženi vizual je mogući putokaz za nešto drugo.
Osmišljena za mali izložbeni prostor, bez pretenzija da bude sveobuhvatna retrospektiva jednog od najistaknutijih svjetskih dizajnera, izložba tako pruža priliku za nov način sagledavanja starijih ostvarenja iz jugoslavenske faze karijere do 1986. i onih nastalih u Sjedinjenim Državama od tada do danas, uključujući i rijetko izlagane radove, ili one koji su rijetko prikazivani zajedno. Postav izložbe tako konfrontira radove koji su eksplicitno politički i one koji to na prvi pogled nisu, britka čitanja društvene stvarnosti i tumačenja kompleksnih znanstvenih i filozofskih spoznaja, dramu globalnih konflikata i intimne drame, slike mržnje i zla i slike empatije i ljubavi.
Konačno, ova izložba adresira i neke od glavnih problema izlaganja grafičkog dizajna i ilustracije u galerijskom okruženju. U pravilu ih se izlaže kao predmete koji su na neki način izvršili svoju funkciju i postali muzejskim artefaktima – novinske ilustracije su ispričale priču nekog političkog članka i prikazuju se izolirane, izvan konteksta u kojem su bile objavljene, plakati su također obavili svoju propagandnu ulogu, skinuti s ulice, stavljeni pod stakla, umirovljeni od svoje funkcije. Upravo zato nam se sviđala ideja da ih makar na ovaj način „re-funkcionaliziramo”, ponovno upotrijebimo ne kao samodostatne umjetničke artefakte nego predmete koji odjednom imaju ulogu ispričati neku novu priču.
Izložba je prilagođena malom izložbenom prostoru i predviđena za daljnju evoluciju i putovanje u proširenim ili suženim iteracijama, ovisno o kontekstu i mjestu izlaganja. Stoga se dominantno služimo digitalnim isprintima (i u manjoj mjeri originalima) koji nam omogućavaju da u formi timelinea (dijelom baziranom i na lenti koju je u monografiji o Mirku Iliću uspostavio Dejan Kršić), uspostavimo dinamiku i snažne vizualne akcente. Oni dotiču ključne znanstvene i političke teorije naše novije povijesti, tehnološke prekretnice, ratne sukobe i zločine, manifestacije zla i gluposti, različite emancipatorske pokrete i revolucije, političke skandale i krize, zaključno s pandemijom koronavirusa u 2020. i 2021. na koju je Ilić odgovorio svojevrsnim povratkom mediju stripa za koji se činilo da ga je zauvijek napustio prije više od četrdeset godina.
Marko Golub, kustos i autor postava izložbe
Biografija
Mirko Ilić rođen je 1956. u Bijeljini (BIH). Jedan je od najistaknutijih svjetskih grafičkih dizajnera i ilustratora, suosnivač strip kolektiva Novi kvadrat, u prvoj fazi karijere dizajnirao je i ilustrirao za novine i časopise kao što su Polet, Start, Danas, Panorama, kazališne plakate, glazbena izdanja i drugo. Od 1986. živi i radi u New Yorku, bio je art direktor internacionalnog izdanja Time Magazinea i Op-Ed stranica New York Timesa, a objavljuje i u Wall Street Journalu, Village Voiceu, Washington Postu itd. Radovi mu se nalaze u muzejskim kolekcijama Smithsoniana, SF MOMA-e i MoMA-e. Predaje ilustraciju na School of Visual Arts u New Yorku.
Centar za kulturu Čakovec / 27. listopada 2023. / 20.00 sati
SPLICKA SCENA
ŠTA TI MISLIŠ SA SVOJIM ŽIVOTOM?
Nakon što vam se ekipa iz SplickeScene predstavila u svibnju na showu “Smijeh u teška vremena” došlo je vrijeme da u Čakovec dođu i u solo izdanju, a prvi na redu je Ivica Lazaneo koji izvodi svoj show “Šta ti misliš sa svojim životom?”
Ovo je moj prvi samostalni show sastavljen od najboljeg materijala iz prvih 5 godina karijere. Dođite i nasmijte se na moj račun… piće plaćate sami! „Šta ti misliš sa svojim životom?“ je rečenica kojom drugi sugeriraju da tvoji dosadašnji izbori nisu bili baš promišljeni. No ono što je u jednom trenutku izgledalo kao loša odluka kasnije često postane dobra priča i jedinstveno iskustvo. U ovom showu otkrit ću vam kako je bilo odrastati na Braču uz obitelj u kojoj svatko vuče na svoju stranu, (ne)ispunjavati očekivanja okoline te u kakve sam se sve nesvakidašnje situacije zatekao i zbog svoje nepromišljenosti još dublje u njih uvukao. Što sam sve doživio, preživio i šta mislim sa svojim životom? Ozbiljno se zajebavat i nasmijati vas svojom pričom. Vidimo se!
Ivica Lazaneo je trenutno najbolji brački komičar. Trenutno je i jedini brački komičar. Uz hrvatski jezik fluentan je i u engleskom i bračkom. Nikor ga nebi kapi njanci bokun da parlo po bročki, tako da nastupa na hrvatskom. Ima dva metra i ne, ne igra košarku. Kao dijete je upao u bačvu sa čarobnim napitkom zbog čega sada ima problema sa alkoholom. Svjestan je činjenice da ima blesavo ime, ali ne mrzi ga. Mrzi svoje roditelje jer su mu ga oni dali. Standupom se bavi samo zbog jedne stvari: novca, žena i slave. Smatra da će sve ostalo doći samo od sebe. Prodajem maslinovo ulje.
U sedmoj sezoni, poučna predstava ‘Stara Škola Kreka – Iz Tame u Svjetlo’ i dalje puni svaku kazališnu dvoranu u kojem gostuje, pa tako upravo ova, najveća jesenska turneja do sad, neće zaobići gostovanje u Čakovcu i to 11.10.2023. od 20:00 sati u Centru za kulturu Čakovec.
Ova monodrama ispričana je preko 270 puta u 25+ gradova. Ovo je priča o svakome od nas, a ispričana iz ugla jednog trinaestogodišnjeg dječaka, koji dolazi iz stabilne obitelji i koji litru mlijeka dnevno i san da postane najbolji košarkaš svijeta zamijeni prvim jointom, a kasnije svim ostalim što slijedi. Ovo je priča o jednom pjevaču, koji je bio ovisan 18 godina o kokainu i koji se ohrabrio nakon brojnih pokušaja i padova, izrugivanja, nepovjerenja i razočarenja ponovno ustati i napokon ustrajati.
Ovo je priča o Marinu Ivanoviću – Stoki, hrvatskom reperu, voditelju i showmanu od kojeg su svi odustali. Ali ne i njegova obitelj. Ne i Bog. A on je, u dubini svojeg bića znao da postoji bolje od ovoga, da je sloboda upravo u redu i postavljanju granica, da je život koji tek upoznaje beskonačan u svojoj ljepoti. I upravo to želi prenijeti publici, svjedočanstvom života u paklu koji je prošao, i svjetlom na kraju tunela.
Ovo je predstava koju treba pogledati svaki teenager kako mu nikada ne bi palo na pamet ići tim putem. Ovo je predstava koju treba pogledati svaki roditelj, kako bi se znao nositi sa problemom i prepoznati ga u samom početku. Ovo je predstava za pedagoge, profesore, poslovne ljude, liječnike, psihologe i psihijatre, bake i djedove. Ovo je obiteljska predstava, makar prikazuje i najcrnije trenutke jednog narkomana od kojeg će vam se zavrtiti u glavi i smučiti. Ali, koju treba svatko pokazati kao svjedočanstvo da uvijek postoji izlaz.
“Moja priča nije gluma jer ja nisam glumac i ne želim im parirati, ali itekako mogu vjerodostojno prenijeti poruku, koja je iskrena i dolazi iz dubine mojega srca.”
GK “Joza Ivakić” Vinkovci / Ludens teatar / Centar za cjeloživotno učenje i kulturu Bjelovar / Gradsko kazalište Požega
Josip Kozarac – Borislav Vujčić:
TENA – KRONIKA RASPADA JEDNE LJEPOTE
Redatelj i autor adaptacije: Dražen Ferenčina
Autor dramatizacije: Borislav Vujčić
Scenografi: Marita Ćopo i Dražen Ferenčina
Kostimografkinja: Marita Ćopo
Autor glazbe: Igor Valeri
Suradnica za scenski pokret: Maja Huber
Oblikovatelj svjetla: Zdravko Stolnik
Asistentice kostimografkinje: Emilija Šušković i Tena Pilić
Vizualni identitet predstave: Dubravko Mataković
Autor fotografija: Dražen Bota
Igraju:
Tena: Matea Marušić
Jerko Pavletić (otac) Jaroslav: Filip Šovagović
Beranek Leon: Ivan Grčić
Jungman Đorđe: Davor Svedružić
Ciganin: Vedran Dakić
Joza Matijević: Vladimir Andrić
Ivka, njegova žena: Selena Andrić
Maruška, Đorđeva žena: Martina Stjepanović
Stara gatara: Areta Ćurković
Tri Žene: Areta Ćurković, Selena Andrić, Zorko Bagić
Krčmar: Ivica Lučić
Lakaj: Zorko Bagić
Nagrade:
1. Slavonski KaFe, 2022. / nagrada za najbolju predstavu
Klasik hrvatske književnosti kritički se obrušava na ono u čemu prepoznaje destruiranje tradicionalnih vrijednosti, no istodobno je svjestan kako bezglasni ženski likovi iznikli iz koncepta patrijarhata trebaju ustupiti mjesto ženama koje odlučuju i djeluju. Tena tako svoj osjećaj slobode verbalizira usklikom: “…ja sam ja; sve što je na meni, moje je!”, čija jeka odzvanja i danas. Pritom Kozarac nije toliko usredotočen na mentalitet, koliko na konkretnu ekonomsku i društvenu situaciju – raspadanje seoskih zadruga, Khuenovu strahovladu i silne eksploatacije lokalnih šuma od strane bogatih stranaca… Glavni lik stoga se može čitati i kao metafora za Slavoniju, za “raskoš koja se neštedimice rasipa”, pa smo pred djelom sposobnim otvoriti prostor za raznolike pristupe i rasprave. U dramatizaciji Borislava Vujčića, Kozarčev prozni tekst postao je punokrvnom dramom, gdje se pripovijedani predložak koristi kao temelj za novi autorski materijal koji realistične, dijaloške prizore spaja s etnološkim pristupom, pri čemu osjećaj drevnog, gotovo mitskog natapa melodramatičnost teksta nastalog potkraj 19. st. Elementi koreodrame, zborskog mnogoglasja, socijalnog ekspresionizma, Vujčićevu “Tenu” tako odvode u specifičan dramski registar, dinamično ponuđen na igru glumcima i redatelju…
Dvorana Centra za kulturu Čakovec / petak / 22. rujna 2023. / 20:00 sati
DIXIELAND BAND ČAKOVEC / NAŠIH 25 GODINA
Rođendanski koncert uz Zdenku Kovačićek i Mirka Fodora
Dixieland band Čakovec
„Naših 25 godina“, naziv je koncerta kojim će Dixieland band Čakovec obilježiti svoj jubilej i podsjetiti svoju publiku i poklonike ove vrste glazbe na zanimljivo vrijeme u kojem je djelovao i ostavio određen trag. Bend je u dva i pol desetljeća nanizao preko 245 koncertnih nastupa i snimio 5 nosača zvuka. Članovi benda kažu kako unatoč novim tehnologijama i glazbenim pravcima, još uvijek ustraju na očuvanju stila i trajne vrijednosti benda.
Dixie stil rođen je početkom XX. stoljeća, no polovicom stoljeća polako zamire pa su do današnjeg dana opstali rijetki zaljubljenici ove vrste glazbe. Dixieland band Čakovec svira u kontinuitetu 25 godina uz nadu da će tako biti i u budućnosti. Prve koncerte održao je 1998. godine i od onda ga putevi vode od Čakovca, Preloga, Štrigove i drugih međimurskih mjesta, Varaždina, Zagreba, Siska, Osijeka, Virovitice, Grožnjana, Opatije, Dubrovnika, Bjelovara te mnogih mjesta izvan Hrvatske kao što su festivali LENT u Mariboru, jazz fest u gradu Vilingen-Schweningen u Njemačkoj, jazz fest Pelau u Austriji, Sopron, Zalaegerszeg i Nagykanizsa u Mađarskoj, jazz festival Nisville u Nišu, u Subotici itd.
Uz Dixie band nastupila su brojna poznata imena iz svijeta glazbe i estrade: vokali Stjepan Jimy Stanić i Zdenka Kovačiček, vibrafonist Boško Petrović, saksofonist Saša Nestorović, stand up komičar Željko Pervan, meteorolog i voditelj Zoran Vakula….
Na rođendanskom koncertu uz slavljenike će nastupiti hrvatska jazz diva Zdenka Kovačiček, a program će voditi popularni Mirko Fodor.
Ulaznica: 5,00 € / 37.67 HRK / u prodaji na blagajni CZK i online
Dvorana Centra za kulturu Čakovec / 29. rujna 2023. / 18:00 sati
KAZALIŠNA DRUŽINA KUU „SELJAČKA SLOGA“ NEDELIŠĆE
15 GODINA KONTINUIRANOG RADA
ORGANIZIRANI POSJET ZA MATICU UMIROVLJENIKA
MINISTRIČIN MUŽ
Prema djelu „Gospođa Ministarka“ Branislava Nušića adaptacija i režija Dejan Buvač
NAJBOLJA PREDSTAVA FESTIVALA KAZALIŠNIH AMATERA MEĐIMURJA – KAM 2023.
Uloge:
Boris Velicki – ŽARKO POPOVIĆ – ministričin muž
Maja Markuš-Velicki – KSENIJA POPOVIĆ – ministrica
Roko Dunjko – FILIP POPOVIĆ – njihov sin
Vanesa Novak – MARIJA VITEZOVIĆ – njihova kćer
Ivan Trojnar – ĐURO VITEZOVIĆ – njihov zet
Štefica Oreški – UJNA ŠTEFICA – Žarkova ujna
Ljudevit Bošćak – PERO PISAR – djelatnik pisarnice
Maja Markuš-Velicki – TETA MARICA – Žarkova teta
Jasna Hajdinjak – ANKICA – sobarica
Hrvoje Horvat – RANKO pl. MATANIĆ – kožarski trgovac
Dejan Buvač – DOKTOR NINKOVIĆ – šef protokola u ministarstvu
Nadica Posavec – UČITELJICA NADA – učiteljica engleskog jezika
Franjo Sedlar – DOMAGOJ KALINIĆ – eventualni rođak
Marijan Topolnjak – BRANKO – Žarkov rođak
Miljenko Topolnjak – JAKOV – Žarkov rođak
Milan Hajdinjak – MARTIN- Žarkov rođak
Milutin Kostić – MARKO – službenik ministarstva
Milan Hajdinjak – DOSTAVLJAČ – iz štamparije
Marijan Topolnjak – ŽANDAR –sam i jedini
Nadica Posavec – TETA NEVENKA – Žarkova teta
Scenografija: MARIJAN TOPOLNJAK, DEJAN BUVAČ
Kostimografija: STJEPAN KUKOLIĆ, ŠTEFANIJA SEREC I ČLANOVI DRUŽINE
Tehničar rasvjete: MANUEL HUTINEC
Tehničar zvuka: MIA SRNEC
Inspicijent: LJUBICA TOPOLNJAK
Redatelj: DEJAN BUVAČ
Zaista je užitak gledati glumce svih godišta koji s toliko žara i entuzijazma rade svoje predstave i zaista uživaju na pozornici. Najbolji primjer je i predstava „Ministričin muž“ koja je adaptacija Nušićeva djela i na poseban način pažnju usmjerava na muža koji se spletom okolnosti nađe u poziciji da postane svojevrsna „ sponzoruša“, uloga koja je površno namijenjena ženama. Ono što malo dramaturški nedostaje da bi njegova priča dobila još jednu razinu je još veća transformacija glavnog lika. Protagonist u početku odbija luksuz i živi skromno šivajući odijela, a kasnije ga „ obuzme“ duh materijalizma i luksuza. Taj prijelaz bi se u ovoj predstavi mogao još više doraditi. Osim par sitnih mizanscenskih zamjerki, Ministričin muž je sjajna predstava uigranog ansambla jako dobre i precizne režije koja je omogućila glumcima dobru i zanimljivu suigru, a pritom ih ostavila da budu slobodni i da uživaju u igranju svojih prizora. Stoga je redatelj predstave Dejan Buvač nagrađen za najbolju režiju. Scenografska rješenja su jako kreativna i vizualno zanimljiva, a kostimi su sjajni. Glumački je ovo prava ansambl predstava. Svi glumci su bili prisutni i uživljeni, svatko je napravio dobru ulogu. Posebno se istaknuo Ivan Trojnar za ulogu zeta Đure koji je dobio nagradu za najbolju sporednu mušku ulogu. Zbog uigranog ansambla, sjajnih glumačkih ostvarenja i promišljene režije, na 63. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Vodicama u svibnju 2023. godine, Međimursku županiju predstavljala je predstava „Ministričin muž“ Kazališne družine KUU „Seljačka sloga“ Nedelišće.
Iva Srnec Hamer, redateljica i dramska pedagoginja, državna izbornica HSK
Trajanje: 1 sat 40 minuta
NAGRADE I NOMINACIJE:
NAJBOLJA PREDSTAVA U CJELINI KAM 2023.
NAJBOLJA REŽIJA – Dejan Buvač KAM 2023.
NAGRADA ZA SPOREDNU MUŠKU ULOGU – Ivan Trojnar KAM 2023.
NAGRADA ZA SPOREDNU MUŠKU ULOGU – Ljudevit Boščak 63. FHKA VODICE 2023.
NAGRADA ZA GLUMAČKU KREACIJU – Ljudevit Bošćak 18. MEĐUNARODNI FESTIVAL LAKTAŠI 2023.
NOMINACIJA ZA GLAVNU MUŠKU ULOGU – Boris Velicki KAM 2023.
NOMINACIJA ZA SPOREDNU ŽENSKU ULOGU – Štefica Oreški KAM 2023.
NOMINACIJA ZA SPOREDNU ŽENSKU ULOGU – Nadica Posavec KAM 2023.
NOMINACIJA ZA SPOREDNU MUŠKI ULOGU – Dejan Buvač KAM 2023.
KAZALIŠNA DRUŽINA „SELJAČKA SLOGA“ NEDELIŠĆE / 15 GODINA KONTINUIRANOG RADA
Kazališna družina KUU»Seljačka sloga» iz Nedelišća obnovljena je 2008. godine, a prvu predstavu «ŽENIDBA» odigrali je 2009. Na KAM-u predstava postaje apsolutni pobjednik festivala: proglašena je za najbolju predstavu, najbolju režiju Dejan Buvač, dobila je i posebne pohvale za glumačke kreacije /Bošćak, Buvač/ , te pohvale za scenografiju i kostimografiju. Na državnom Festivalu u Kastvu uvrštena je među tri najbolje predstave, a Ljudevit Bošćak dobio je nagradu za sporednu ulogu. Na Festivalu u Slavonskom Brodu Marijan Topolnjak također dobija nagradu za sporednu mušku ulogu. 2010. godine družina na scenu postavlja komad Fadila Hadžića «AFERA», a 2011. godine predstavu „BUBA U UHU“ koja je proglašena za najbolju predstavu KAM-a, dobila je nagradu i za najbolju režiju /Dejan Buvač/ te predstavljala Međimursku županiju na 51. Festival kazališnih amatera na Hvaru. Matko Buvač bio je nominiran za najbolju sporednu mušku ulogu, a na KAM-u je bio nominiran za najboljeg glumca. 2012. godine družina je na KAM-u izvela predstavu IZBIRAČICA, a 2013. godine družina je na KAM-u izvela predstavu IZA KULISA , s kojom je kasnije nastupila na Međunarodnom festivalu u Laktašima (BiH) gdje je Matko Buvač osvojio nagradu za izuzetno glumačko ostvarenje, a Dejan Buvač dobio je nagradu za najbolju režiju. 2014. godine na KAM-u su se predstavili s predstavom MRTVA DA MRTVIJA NE MOŽE BITI, a 2015. odigrana je predstava MLADOŽENJA BARILLON koja je nominirana za najbolju predstavu na Festivalu, a Dejan Buvač dobio je nagradu za najbolju režiju. Na 28. Smotri kazališnog stvaralaštva u Retkovcima 2016. godine ova predstava bila je nominirana u kategoriji najbolja predstava, najbolja režija i najbolja kostimografija, a dobila je nagradu za najbolju scenografiju. 2016. godine s predstavom NA PRAVOJ ADRESI nominirani su u kategoriji najbolje predstave na 22. KAM-u., a Ljudevit Bošćak i Dejan Buvač nominirani su u kategoriji sporedne muške uloge. Na 11. Međunarodnom festivalu u Laktašima (BiH) ansambl dobiva specijalnu nagradu žirija za stilsko jedinstvo i radost igre. 2017 godine na KAM-u izvode predstavu PUNJENA PTICA, a Maja Markuš Velicki osvaja nagradu za najbolju žensku sporednu ulogu te još 6 nominacija i odlaze na Državni festival u Vodicama, a na 7. Komedija festu u Bjelovaru Boris Velicki dobio je nagradu za najbolju mušku sporednu ulogu u ovoj predstavi. 2018. godine na KAM-u premjerno igraju predstavu Carla Goldonija „Zabranjeno Voće“ u kojoj Boris Velicki osvaja nagradu za najbolju sporednu mušku ulogu. Na međunarodnom Festivalu u Laktašima Nadica Posavec osvaja nagradu za sporednu ulogu, a predstava je višestruko nagrađivana za kostimografiju i scenografiju na domaćim i međunarodnim festivalima. 2019. i 2022. na KAM-u izvode predstave SVEČANA VEČERA U POGREBNOM PODUZEĆU, u kojoj je Ljudevit Boščak dobio nagradu za sporednu mušku ulogu, a Dejan Buvač za režiju, te predstavu AFERA. Ove godine na 26. Festivalu kazališnih amatera Međimurja osvajaju nagradu za najbolju predstavu Festivala, Dejan Buvač za najbolju režiju, a Ivan Trojnar dobio je nagradu za sporednu mušku ulogu. Na državnom festivalu u Vodicama i Međunarodnom festivalu u Laktašima (Bosna i Hercegovima) Ljudevit Bošćak dobitnik je nagrade za najbolju sporednu mušku ulogu.
Do sada odigrano ukupno : 114 PREDSTAVA
13 GLUMAČKIH NAGRADA, 5 NAGRADA ZA REŽIJU, 3 NAGRADE ZA NAJBOLJU PREDSTAVU
5 NAGRADA ZA SCENOGRAFIJU, 4 NAGRADE ZA KOSTIMOGRAFIJU I 1 SPECIJALNA NAGRADA
UZ JOŠ 30 NOMONACIJA U RAZLIČITIM KATEGORIJAMA.
63. Festival kazališnih amatera u Vodicama
Izvor: kritikaz.com
Autor: Gordana Čupković
Satirična komedija Ministričin muž, koju je postavila kulturno-umjetnička udruga Seljačka sloga iz Nedelišća, nastala po predlošku Nušićeve Gospođe ministarke, u adaptaciji i režiji Dejana Buvača, u cjelini gledano izvrsna je predstava. Prilagodbom nisu nestale bitne odrednice seciranja društvenih prilika koje krase izvornik, već su i pojačane implicitnom transpozicijom u suvremenost, pa je, iako kostimima, scenografijom i motivikom ukorijenjena u početak 20. stoljeća, iznijela izrazito aktualnu i univerzalnu problematiku (prvenstveno nepotizma, a potom i mediokritetstva i s time povezanih društvenih anomalija) u kojoj su gledatelji mogli prepoznati i kritički promišljati situacije iz svoje okoline po čemu je dotaknuta suština funkcije kazališta: sprega estetskoga doživljaja i društvenoga djelovanja. Solidnu, iako mnogo puta viđenu scenografiju čine kulise interijera građanskoga stana koje zgodnom dosjetkom u jednom prizoru postaju i element komike, izmjena činova odvija se uz pogođenu glazbu šansone, kostimi pristaju vremenu radnje te su naglašeni u dijelovima obilježavanja građanskoga statusa, ali se njima ne prelazi u karikiranost, s izuzetkom prikaza stare tetke (u koju je prerušena znatno mlađa glumica), a što je podržano i njenom pognutom siluetom pri kretanju.
Kajkavština u izmjenjivanju sa standardnim govorom posebno pridonosi koloriranju malograđanske sredine, pri čemu je govor pojedinih likova naglašenije dijalektalno obilježen, no za svaki lik nije razvidno je li riječ o pokušaju tipizacije ili naprosto o ograničenijim izvedbenim mogućnostima. Izvrsna je međuigra glavnih glumaca: uživljenoga ministričinoga muža zatečena i pregažena skokom na društvenoj ljestvici (Boris Velicki) i rezigniranoga i ciničnoga zeta Đure (Ivan Trojnar), kojega se ministričin muž pokušava riješiti. Prizor ispunjavanja scene gomilom rodbine, koji se zamrzava u obiteljski portret završne kulise, amblemski je prizor predstave i društva te, iako viđen i u drugim adaptacijama Nušićeva predloška, naglašava dojam prilično vješto promišljenih redateljskih zahvata te u dijelovima i posebno vješto odrađenih glumačkih zadataka.
Teško da se ovoj skupini autora može dati neki zajednički nazivnik. Povezuje ih jedino Split kao grad u kojem djeluju i čija ih živa umjetnička scena nadahnjuje. Neke od njih povezuje i Sarajevo, kao mjesto školovanja, grad koji također ima jaku likovnu scenu suvremene umjetnosti. Veže ih izrazita individualnost, ili pluralizam, kako se 1980-ih nazvala pojava sve originalnijih i autorski različitih stilova i metoda izražavanja. Višeznačnost se očituje kroz miješanje medija: od klasičnog slikarstva i dizajna do performansi i ambijentalne umjetnosti, od instalacija do svjetlosti i glazbe. U toj povezanosti različitih izraza umjetnost se očigledno približava svom praizvoru kroz umjetnost kao magiju, terapiju, iscjeljiteljstvo, kao metoda jačanja kolektivne svijesti kojom se želi odagnati zlo i prizvati dobre vibracije.
Nadnaravni figuralni oblici u apstraktnom prostoru (Velebit Restović, Jadranka Štrbić Krstičević), boje i grafizam u sučeljavanju, osobni doživljaji stvarnosti s dozom humora i ironije (Marinko Jelača), kaotične mrlje koje dočaravaju neobične portrete (Karin Grenc) – sve to na svoj originalan način sudjeluje u doživljaju novomilenijske estetike u kojem se miješa neočekivani kaos i suptilni red, slikarstva, grafike i dizajna, te napokon glazbe, kao dio umjetničke ličnosti (Jakša Matošić).
Iz ovih radova ne izvire dah Mediterana, što bi možda očekivali, već duh široke internacionalne likovne scene.
Mr. sc. Branka Hlevnjak, prof. povijesti umjetnosti, likovna kritičarka
Centar za kulturu Čakovec / petak 8.9.2023. / 20:00 sati
Studio suvremenog plesa “TEUTA” Čakovec
PUNI KRUG
Autor koncepta: Nikolina Mekovec
Koreografija: Nikolina Mekovec
Kostimografija: Nikolina Mekovec
Scenografija: Stjepan Božić
Autor plakata: Damir Klaić
“Tražimo dom, koji smo u konačnici mi sami”
ULAZ SLOBODAN!
Upravljajte pristankom
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Suglasnost s ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj web stranici. Nepristanak ili povlačenje suglasnosti može negativno utjecati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalni
Uvijek aktivni
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korištenja određene usluge koju izričito traži pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu izvršenja prijenosa komunikacije preko elektronske komunikacijske mreže.
Postavke
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja podešavanja koje ne traži pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe.Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog naloga, dobrovoljne suglasnosti od strane vašeg dobavljača internet usluge ili dodatnih zapisa treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web stranica u slične marketinške svrhe.