Voditelji Dramskog studija Dada i glumci Kazališne družine Pinklec u suradnji sa Školom animiranog filma Čakovec osmislili su novi program za najmlađe i nazvali ga „Pričoplanet“! – pripovijedanje priča u popularnoj japanskoj tehnici Kamišibaj.
„Pričoplanet“ je zamišljen tako da koristeći tehniku Kamišibaj pripovjedač priča svjetski poznate narodne priče. Priče koje ćemo vam pričati nalaze se u zbirkama narodnih predaja Bajkarice i Bajkari, a autorice tih zbirki Srebrenka Peregrin i Erika Katačić Kožić srdačno su nam ustupile prava na izvođenje.
Program pod nazivom „Pričoplanet“ kreće u mjesecu ožujku, a izvodit će se vikendom (subota ili nedjelja) u 11 sati za maksimalno 50 ljudi. Pričanje priča ići će obavezno uz glazbenu pratnju. Glazbala koja ćemo koristiti – šuškalice, kazui, kalimba, udaraljke, zvečke, gitara, ukulele, boomwhackers – stvarat će atmosferu i dodatno pojačavati pripovijedanje priče. Nakon svake priče koja traje dvadesetak minuta slijedi radionica za djecu, tematski povezana sa netom ispričanom pričom.
Prva priča koju smo za vas pripremili je japanska narodna priča „Akiko“. Priču će u subotu, 12. ožujka u 11 sati izvesti kamišibajar Mario Jakšić.
Sljedeća, odmah nakon ove, bit će ruska narodna priča “Snjeguročka” koju će, 19. ožujka u 11 sati izvesti kamišibajar Davor Dokleja.
Do kraja školske godine izvest ćemo još 4 različite priče, a o terminima ćemo vas pravovremeno obavijestiti. Voditelji Dramskog studija Dada i glumci Kazališne družine Pinklec ovu će izrazito popularnu tehniku nastaviti istraživati i promovirati tijekom 2022. godine. Projekt „Pričoplanet“ izuzetno je zanimljiv, a u prilog tome ide i činjenica da je Kreativno edukativni centar Murai ovaj program uvrstio među 8 najboljih koji su se prijavili na njihov ovogodišnji natječaj.
Ulaznica: 30,00 kuna / u prodaji na blagajni Centra
Kamišibaj
Kamišibaj dolazi spajanjem riječi kami što znači papir i šibaj što znači gledalište ili kazalište. Neki ga zovu papirnatim kazalištem i kazalištem iz kofera, no jedno je sigurno: to je vještina pripovijedanja i kazivanja uz pomoć slika. Pritom dolazi do interakcije različitih umjetnosti.
Kamišibaj potječe iz Japana. To je tradicijski oblik pričanja priča djeci. Početkom prošloga stoljeća na ulicama Japana pojavili su se pripovjedači koji su biciklom putovali iz sela u selo (gaito). Prodavali su ručno izrađene slatkiše. Osim slatkiša, na biciklu je bila pričvršćena i mala drvena kutija – butaj. Kad bi se oglasio udarcem svojih štapova, djeca bi se okupila oko prodavača, kupila slastice i poslušala kamišibaj. Bila im je to lijepa nagrada za njihovu kupnju. Kazivač je bio domišljat, a njegove priče dobile bi nastavak novom kupnjom njegovih slastica.
Centar za kulturu Čakovec / subota / 25.2.2023. / 16.00 sati
Kazališna tribina za djecu i mlade “Cukorek”
CVRČAK I MRAVI
Režija: Romano Bogdan
Dramaturgija: Ivona Marciuš
Glazba: Igor Baksa
Uloge: Mario Jakšić, Aleksandar Filo, Bruno Kontrec, Davor Dokleja
Fotografije: Žan Novosel
Autorica teksta o predstavi kaže: Jedna od najpoznatijih Ezopovih basni, donosi nam priču o lijenom cvrčku koji je dane provodio svirajući i pokušavajući nagovoriti mrave da mu se pridruže, i mravima koji su vrijedno stajali u kolonama ispred kuće i skladištili hranu za zimu.
Kroz moderni pristup propitkujući posljedice rada i nemara, ova predstava postavlja neka od uvijek aktualnih društvenih pitanja. Kroz kontrast mrava kao radišnih ljudi kojima je važno materijalno se osigurati za budućnost, i cvrčka kao neke vrste boema koji uživa u trenutku, pred gledatelje se stavlja opreka materijalnih dobara bez kojih nema napretka i umjetnosti čija je važnost također neosporiva.
Hoće li cvrčak preživjeti zimu kad shvati da su mu ostali jedino njegovi instrumenti i hoće li baš svi mravi odoljeti njegovoj pjesmi koja ih prati cijele dane?
Glumačka igra četvero glumaca vodi nas u svijet malih radoholičara i jednog boema, ostavljajući nam prostora da sami zaključimo tko je u ovoj priči negativac, a tko pozitivac, i postoji li uopće takva podjela u priči koja nam osim glavne poruke, u tragovima nosi i onu poznatu koja nas uči da smo svi različiti?
Predstava Sjeverni čvor svoju je praizvedbu doživjela 24.10. 2021. u dvorani Centra za kulturu na zatvorenoj izvedbi za dvadesetak polaznika dramskih grupa Dramskog studija Dada.
Zamislite svijet koji je baš poput našeg, ali je nekoliko postotaka drugačiji, nagnutiji, pomaknutiji. U njemu ptice lete, a ribe plivaju, ali leptirići u trbuhu malo jače mašu krilima, krijesnice se trude još više svijetliti, a djeca su glavna i uvijek u pravu. Kada takav svijet uđe u sjeverni čvor: 1. naše male, nevidljive stanice počnu se kretati u smjerovima u kojima se dotada nisu kretale; 2. naše se tijelo ponaša nepredvidivo, i ako nismo imali prijašnjih iskustava, može nas izbaciti u neke nove, posebno uzbudljive predjele; 3. šta da vam kažem! Uhvati nas luna, postanemo čuk-čuk, poco loco.
‘Sjeverni čvor’ predstava je o zajedništvu, prijateljstvu i zaljubljivanju u svijetu u kojem vrijede neka druga pravila. A kada jednom u taj svijet stigne Dan i mjesec uđe u sjeverni čvor, stvari više nisu kakve su bile.
Trinaesta manifestacija Noć kazališta, koju organizira Narodno sveučilište Dubrava, održava se 20. studenog 2021.
Kazališna družina Pinklec i ove se godine prijavila na sudjelovanje sa svojim programima, a kao poslastica za gledatelje biti će 150.-a izvedba predstave Bremenski svirači.
PROGRAM – 20.11.2021.
10:00 – 12:00
RADIONICA – Ja „dramim”, a ti?
Voditeljica: Aleksandra Pleh, prof.
10:00 – 12:00
OTVORENA VRATA CENTRA ZA KULTURU ČAKOVEC
Voditelj: Romano Bogdan, ravnatelj Centra za kulturu
16:00
PREDSTAVA
BRAĆA ISTIH HLAČA, Dramski studio Dada, Kazališne družine Pinklec
Redatelj: Davor Dokleja
Tekst: Ivona Marciuš
Likovno oblikovanje (lutke, scenografija i kostimi): Kaja Resman
Glazba: Smokey Smoke
Oblikovanje rasvjete: Mario Zelenbaba
Oblikovanje plakata: Kaja Resman
Igraju: Mara Barbić, Eva Marciuš, Simon Varošanec, Franka Bene, Dora Srđenović, Jakov Feher, Martin Zadravec i Vida Haček
O predstavi:
Desetogodišnjaci Marko i Tonka priređuju rođendansku proslavu na bazenu u dvorištu. Blizanke Lucija i Gabi su pozvane. Tonkina najbolja prijateljica Nina nije pozvana i zato odlučuje upropastiti cijelu proslavu. Sabotira cijevi na bazenu pa bazen ostaje prazan. Jadni Marko i Tonka već odustaju od proslave i bazena, sve dok se na vratima ne pojave najbolji vodoinstalateri u gradu – Mario i Luigi!
Priča o prijateljstvu koje se gradilo i gradi se kroz igru i zajedničke rođendane. O tome kako su trenutci provedeni zajedno u druženju još uvijek bitniji od igrica na kompjuteru ili playstationu. O rođendanu koji je ove godine bio malo drugačiji od onih prijašnjih. O svađi i maloj spletki, ali i o mirenju koje na kraju dolazi od onih koji su izašli iz video igre kako bi spasili pravu igru. Petero prijatelja trebalo je podsjetiti da su s razlogom oduvijek zajedno puhali svjećice na torti.
Vrsta predstave: igrana i lutkarska (kazalište sjena)
Trajanje: 30 minuta
Uzrast: 5+ (vrtići i niži razredi osnovne škole)
Ulaznica: 10,00 kuna
20:00
PREDSTAVA
BREMENSKI SVIRAČI, Kazališna družina Pinklec / Centar za kulturu Čakovec
150. svečana izvedba
O predstavi
BREMENSKI SVIRAČI
(prema motivima priče braće Grimm)
dramsko-glazbena predstava
Redatelj: Romano Bogdan
Dramatizacija: Romano Bogdan
Glazba: Igor Baksa, VIS Tragedija
Oblikovanje rasvjete: Neven Taradi
Igraju: Karolina Horvat, Davor Dokleja, Igor Baksa i Bruno Kontrec
Klasična basna braće Grimm kao stvorena je za formu mjuzikla čijim se elementima poigravaju četiri glazbeno nadarene životinje. Isluženi magarac Jure prestao je biti koristan svom gazdi mlinaru, te ga on otjera od kuće. Slična sudbina prijetila je i ostalim životinjama: lovačkog psa Rikija gazda je htio ubiti, ofucanu mačku Matildu utopiti u vodi, dok je pijetao Đurek trebao završiti u kipućem loncu. Zajedno postanu svirajući putujući glazbeni sastav koji svoju karijeru krene potražiti u dalekom gradu Bremenu.
Kazališna družina Pinklec, u svom prepoznatljivom humorističnom stilu, ovu poznatu priču osvježava modernom perspektivom četiri dijalektalno (i dijametralno) različita karaktera. Tako je tovar Jure sasvim logično čakavac, pijetao kukuriče na kajkavskom dijalektu, maca se uvija finim štokavskim, a pas laje na slikovitom romskom jezičnom ćušpajzu. Četvero zabavljača u potrazi za kruhom vodi nas u nesvakidašnju glazbeno-scensku avanturu za sve uzraste.
Trajanje: 40 minuta
Dob: 3 + (predškolski uzrast, niži i viši razredi osnovne škole)
Ulaznica: 20,00 kuna
NAGRADE
ASSITEJ Čakovec 2015. – Nagrada za najbolju predstavu u cjelini
Glumište pod murvom, Skradin- Nagrada za najbolju dječju predstavu
Glumište pod murvom, Skradin – Nagrada za najboljeg glumca (Igor Baksa)
Igraju: Igor Baksa, Davor Dokleja, Mario Jakšić, Bruno Kontrec
O predstavi:
PUŽ MUŽ, predstava Kazališne družine Pinklec, u formi interaktivne 3D slikovnice donosi priču o prijateljstvu i tri žabe koje u skučenom svijetu vlastite bare susreću druge životinje, puža, crnog kosa, vjevericu, zeca, miša te se sa svakom od njih upuštaju u igru i sklapaju prijateljstva.
To je predstava koja u informatičkom dobu kada djeca od najranijih dana barataju raznim gadgetima i provode sate i sate u individualnim igrama u virtualnom svijetu, govori o vrijednosti neposredne igre. Takva je igra, koja je posljedica interakcije djeteta s djetetom –istraživanje, zadovoljstvo, potreba i aktivnost u kojoj dijete razvije sebe i svoje emocije.
U predstavi se na inovativan način oživljavaju razne brojalice, koje su ne tako davno snažno obilježile naša djetinjstva i koja u suvremenoj kulturi pomalo padaju u zaborav – brojalice su sredstvo igre, poticaj za igru, dopuna igri i igra sama.
PUŽ MUŽ duhovitim peripetijama svojih protagonista, kroz smijeh i zabavu donosi pouku da je igra ta koja donosi radost, a ne igračka, upućuje na prihvaćanje različitosti i uči pravila međuljudskih odnosa.
Trajanje: 40 minuta
Dob: 3+ (predškolski uzrast i niži razredi osnovne škole)
(za scensku glazbu u predstavi „Plavo sunce na žutom nebu“)
Najbolje oblikovanje svjetla- Neven Taradi
(za oblikovanje svjetla u predstavi „Plavo sunce na žutom nebu“)
Nagrada za kolektivnu igru ansamblu predstave „Plavo sunce na žutom nebu“ / Kazališna družina Pinklec Čakovec
Ansambl predstave PLAVO SUNCE NA ŽUTOM NEBU Kazališne družine Pinklec Čakovec
NAGRADE ASSITEJ 2021
Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Ivan Plazibat – kazališni redatelj, Maja Katić – kazališna i filmska glumica i Hrvoje Seršić – izv. prof. dr. art na 24. susretu profesionalnih kazališta za djecu i mlade Hrvatskog centra ASSITEJ koji je održan u Centru za kulturu Čakovec od 11. do 15. listopada 2021. dodijelili su sljedeće nagrade:
Najbolja predstava u cjelini – „Caffe Kraljevstvo“
Nagrađujući predstavu „Caffe Kraljevstvo“ stručni žiri nagrađuje i estetiku koja objedinjuje ludizam teatra, zanatsku vještinu u izvedbi svih elemenata scenskog čina, njihovu usklađenost u samoj predstavi, ali na kraju i estetiku koja se ne boji emocije u kazalištu za djecu. Svi nabrojeni elementi tako tvore istinske kazališne kristale vremena koji ostaju u pamćenju gledatelja dugo nakon završetka same predstave.
Najbolja režija- Vanja Jovanović
U režiji predstave „Caffe Kraljevstvo“ kazališni rukopis redatelja Vanje Jovanovića suvereno barata sredstvima od strogosti do zaigranosti, od veselja do tuge, glumačkih tehnika i istinske ljudske emocije. Kroz usklađenost glumačke igre, animacije predmeta, svjetla i glazbe, režija postaje objedinjujući faktor kolektivne suradničke kreacije.
Najbolji dramski tekst- Petra Cicvarić „Doktor Svelječić“
Petra Cicvarić u svom tekstu nudi dobro osmišljen problem, po temi blizak školskoj djeci: ostati svoj ili se promijeniti zbog pritiska okoline. Jako je dobro detektirana za djecu važna tema; pripadnost društvu i prihvaćanje vršnjaka jako im mnogo znači, po tome se vrednuju i procjenjuju svoj značaj, a tek kad odrastemo shvatimo (ako uopće) da vrijedimo, bez obzira na mišljenje drugih. Ovaj tekst upozorava na važnost poštovanja vlastitog integriteta, te postavlja pitanje kako ostati svoj, ne mijenjati se zbog drugih, pogotovo ne na gore. A sam je zaplet dostojan antičkih dramatičara; nijedno rješenje nije dobro ni moralno; niti se naša junakinja Mia treba „pozločestiti“ da bi se uklopila u društvo, niti se treba odreći prijatelja i druženja. Razgranata radnja ovog teksta ipak će na kraju dovesti do rješenja, zahvaljujući protoku vremena i promjeni mišljenja pojedinih junaka ove priče, kako to i u životu biva. A iako zvuči komplicirano, djeci je takav razvoj događaja potpuno razumljiv i blizak.
Najbolja scenografija- Vanja Jovanović
(za scenografiju u predstavi „Caffe kraljevstvo“ Kazalište lutaka Zadar) Izražajem jednostavna scenografija (sačinjena samo od predmeta koji čine asortiman jednog kafića), odlično funkcionira jer lutkarskom simbolikom kod gledatelja otvara maštu (što sve predmet može biti) a kod glumaca igrivost i zaigranost, tijekom cijele predstave.
Najbolja kostimografija- Buga Marija Šimić
(za kostimografiju u predstavi „Sunce djever i Neva Nevičica“ Kazalište Mala scena, Zagreb) Vizualni identitet kostima preuzet je iz folkora, etna. Bijela i crna boja kostima simboliziraju nevinost i iskrenost, dok je na drugoj strani suprotnost zla. Kostim je sačinjen od bijele haljine i crne marame, te pomaže glumici da razigravanjem dočara promjenu u emociji i kreira vizualni karakter likova.
Najbolja scenska glazba- Bojan Miljančić
(za scensku glazbu u predstavi „Plavo sunce na žutom nebu“ Kazališne družine Pinklec, Čakovec) Glazba je u ovoj predstavi kreirana u suigri sa zvukovima prirode. Tijekom cijele predstave glazba je ravnopravni partner izvođačima na sceni, jer zadaje ton i atmosferu svake nove zvučno-scenske slike. Ona u suigri sa scenskim pokretom i simbolima koje isti predstavlja, kreira slike mora, svemira, pustinje, neba… te kod publike stvara istinski doživljaj viđenoga.
Najbolje oblikovanje svjetla- Neven Taradi
(za oblikovanje svjetla u predstavi „Plavo sunce na žutom nebu“ Kazališne družine Pinklec, Čakovec) Svjetlo je u ovoj predstavi izuzetno bitno, jer sama tematika predstave govori o bojama. Tijekom cijele predstave svijetlo pokreće igru kod glumaca i odlično se nadopunjuje sa scenografijom (crtežima). Također pomaže stvaranju, bojanju i odvajanju novih scenskih slika, u potpuno praznom prostoru.
Najbolje glumačko ostvarenje za žensku ulogu– Buga Marija Šimić i Irena Bausović Tomljanović
Buga Marija Šimić je neprimjetno uvukla publiku u svijet starine i čarolije, od prvog trena predstave. Fokusom, glasom i prisutnošću, stvorila je atmosferu sirotih junakinja, baki s čudesnim moćima i drevnih junačkih borbi. Hrabro se probija kroz bogat i predivan ali težak i arhaičan jezik Ivane Brlić Mažuranić i uspijeva ga osvojiti, posvojiti, i pretočiti u radnju, i emociju. Buga nas kroz priču vodi strpljivo i spretno, brzo mijenja likove i svakom daje drugačije, suptilne naznake karaktera; u glasu, pokretu i pogledu. Ne boji se ostati na sceni sama, bez teksta, bez ičega, na sekundu samo biti.
Irena Bausović Tomljanović vješto razvija neobičnu priču o neobičnoj princezi, u neraskidivoj igri sa svojim scenskim partnerom. U njihovim rukama šalice postaju ljudi, a tanjurići cipele. Istog časa povjerujemo u bilokoju bocu ili krpu koju nam predstavi. Njena je igra točna, suptilna i minimalistička, a opet puna prigušenog humora i razumijevanja svake situacije, lika i emocije koju pred nas postavlja. Sa vrlo malo glumačkih sredstava, u jako suženom okviru igre postiže i pruža nam mnogo, najviše u pogledu živih likova i situacija i razvoja same priče, i to prepoznajemo kao precizan i predan umjetnički rad.
Najbolje glumačko ostvarenje za mušku ulogu- Marko Hergešić i Dominik Karakašić
Marko Hergešić svoju ulogu tate domaćice koji se igra baruna Munhausena gradi lako, s puno vještine, šarma i glumačke inteligencije. Dominantan na sceni, ispunjava ju kao da je tamo 7 glumaca, a ne on sam. Svojom snažnom scenskom prisutnošću, odličnom dikcijom, moćnim glasom i nadahnutim kretnjama vlada dinamikom svake scene i upravlja publikom na način da se smiju baš kad treba, da u pravom trenu strahuju i ščekuju, zatim urlaju od oduševljenja, a već u sljedećem času tihi kao bubice, napeto prate sljedeću epizodu.
Glumačka vještina Dominika Karakašića u predstavi „Caffe Kraljevstvo“ dolazi do izražaja kroz širok raspon glumačkih tehnika; od vokalnih transformacija, scenskog pokreta, animacija predmeta i konačno istinske glumačke zaigranosti i užitka u igri glumca, koji isti taj užitak prenosi na gledatelja i dječju publiku.
Nagrada za kolektivnu igru ansamblu predstave „Plavo sunce na žutom nebu“ / Kazališna družina Pinklec Čakovec
Kolektivna igra jedan je od preduvjeta svakog istinskog kazališnog čina. Ipak, često smo svjedoci koliko je teško postići taj preduvjet u kazališnoj praksi. Susret s istinskom kolektivnom kazališnom igrom kao u predstavi „Plavo sunce na žutom nebu“ dragocjen je kazališni izuzetak . Fascinantna usklađenost i zaigranost kojom kroz pokret i neverbalna sredstava troje izvođača priča kompleksnu i složenu priču o razvoju i evoluciji života proizvodi pravi užitak kod gledatelja. Iza lakoće i jednostavnosti krije se zanat i tehnika ansambla, koji je već postao gotovo pretplaćen na ovu vrstu nagradu. Ni ovaj stručni žiri nije ih mogao zaobići i ova je nagrada još jedna u nizu potvrda kontinuiteta izvedbene izvrsnosti „Pinkleca“.
Likovno oblikovanje (lutke, scenografija i kostimi): Kaja Resman
Glazba: Smokey Smoke
Oblikovanje rasvjete: Mario Zelenbaba
Oblikovanje plakata: Kaja Resman
Igraju: Mara Barbić, Eva Marciuš, Simon Varošanec, Franka Bene, Dora Srđenović, Jakov Feher, Martin Zadravec i Vida Haček
O predstavi:
Desetogodišnjaci Marko i Tonka priređuju rođendansku proslavu na bazenu u dvorištu na koju su pozvane blizanke Lucija i Gabi. Tonkina najbolja prijateljica Nina nije pozvana i zato odluči upropastiti cijelu proslavu. Sabotira cijevi na bazenu pa bazen ostaje prazan. Jadni Marko i Tonka već odustaju od proslave i bazena, sve dok se na vratima ne pojave najbolji vodoinstalateri u gradu – Mario i Luigi!
Priča o prijateljstvu koje se gradi kroz igru i zajedničke rođendane. O tome kako su trenutci provedeni zajedno u druženju još uvijek važniji od igrica na kompjutoru ili playstationu. O rođendanu koji je ove godine bio malo drugačiji od onih prijašnjih. O svađi i maloj spletki, ali i mirenju koje na kraju dolazi od onih koji su izašli iz video igre kako bi spasili pravu igru. Petero prijatelja trebalo je podsjetiti da su s razlogom oduvijek zajedno puhali svjećice na torti.
Vrsta predstave: igrana i lutkarska (kazalište sjena)
Centar za kulturu Čakovec / subota 9.10.2021. u 16:00 sati / Kazališna tribina za djecu i mlade CUKOREK
KAZALIŠNA DRUŽINA PINKLEC / CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC
PLAVO SUNCE NA ŽUTOM NEBU
slikovnica u pokretu
Redatelj: Romano Bogdan
Tekst i dramaturgija: Ivona Marciuš
Koreografija: Virna Hošnjak
Likovno oblikovanje: Nenad Kern
Glazba: Bojan Miljančić
Igraju: Bruno Kontrec, Karolina Horvat, Mario Jakšić
Glas u offu: Davor Dokleja
PLAVO SUNCE NA ŽUTOM NEBU
Plavo sunce na žutom nebu donosi nam neobičnu priču o onima koji su imali samo 3 različite boje, a onda su odlučili krenuti na avanturu i pronaći ostale. Među ribama, u pjevu ptica, zakopane u vrućem pijesku i skrivene u astronautskim odijelima. Oni su trebali ostale boje. Svaku za točno određenu stvar. Narančastu za naranču. Ali, nisu znali nešto jako, jako važno.
Kroz neobičan i inovativan pristup, vrlo apstraktno i uz minimalno tekstualno sugeriranje, ova predstava bavi se pitanjem mašte i naše hrabrosti da preskočimo neke ustaljene obrasce gledanja na svijet. Apstraktna forma predstave temeljena na crtežima, zvukovima, bojama, glazbi i pokretu nastupa vrlo mistično, otvarajući nam neki novi prostor promišljanja o kazalištu koje nije nužno temeljeno na izgovaranju teksta.
Tko su oni i hoće li pronaći ostale boje? Ili će se opeći na vrućem pijesku i odustati? I što je to jako, jako važno što nisu znali?
Glumačka igra troje glumaca vodi nas u potpuno novi, mistični svijet mašte, pokretom nam otkrivajući slojeve predstave koja baš poput mašte- u interpretaciji nema granica.
Ivona Marciuš
Dob: 4+
Trajanje: 40 minuta
Ulaznica: 30,00 kuna, obiteljska (4 ulaznice) 100,00 kuna, svaka pridodana obiteljskoj 25,00 kuna
23. NAGRADA ZA DADU NA 23. SUSRETU ASSITEJ U RIJECI
Centar za kulturu Čakovec bogatiji je za još jednu nagradu. Naime Dadači, koji u Centru djeluju već 10 godina, osvojili su nagradu za Najbolju predstavu na ovogodišnjem 23. Susretu profesionalno vođenih kazališta za djecu i mlade HC Assitej! Simbolično, ovo je i 23. nagrada u kolekciji Dramskog studija Dada, a do sada su na Assiteju već 3 puta bili nagrađivani za najbolju predstavu i dva puta za nabolje dramske pedagoge.
Susret, popularno zvan Assitej za dramske studije, protekli je tjedan u organizaciji Riječkog kazališta mladih „Kamov“ u pet dana okupio 8 različitih dramskih studija iz Osijeka, Virovitice, Bjelovara, Zagreba, Rijeke, Pule, Zadra i Čakovca. Odigrano je 6 kazališnih predstava dok su dvije u posljednji tren, nažalost, bile otkazane zbog izrečenih mjera samoizolacije polaznika tih grupa. No, organizatori su se ubrzo snašli i omogućili da se snimke predstava „samoizoliranih“ grupa iz Osijeka i Pule prikažu prosudbenom povjerenstvu. Tako su i oni dobili priliku da se natječu i konkuriraju za nagrade. Spomenimo još samo da su prosudbeno povjerenstvo činili Kristina Paunovski (plesni pedagog i koreograf), Tanja Novak (mag. teatrologije i univ. spec. dramske pedagogije) i Igor Tretinjak (prof. hrv. jezika i književnosti i dip. teatrolog)
U pet dana Susreta, po prvi puta nakon dugo vremena, grupe su imale mogućnost gledati jedne druge, družiti se, izmjenjivati iskustva, komentirati predstave i upijati različite tehnike i metode rada. Bio je to, sve u svemu jedan toplim emocijama ispunjen festival kazališta djece i mladih za djecu i mlade.
Dadači se vesele sljedećoj godini u Rijeci, jer organizatori su objeručke prihvatili domaćinstvo 24. Susreta, a na grupama je da se dobro pripreme i naprave nove kazališne poslastice.
Čestitamo nagrađenima za najbolji dramsko pedagoški rad Ireni Bausović Tomljanović i Anđeli Ćurković Petković iz Dramsko-lutkarske radionice Donatolina 1, Kazališta lutaka Zadar te Andreji Gotovina iz Dramskog i plesnog studija Istarskog narodnog kazališta u Puli.
Nagradu za Najbolju predstavu „Kralj Lear“ Dramskog studija Dada prosudbeno povjerenstvo obrazložilo je ovako:
Nagrada za najbolju predstavu u cjelini – Dramski studio Dada Kazališne družine Pinklec iz Centra za kulturu Čakovec za predstavu Kralj Lear (u režiji Davora Dokleje), rađenu prema djelima Williama Shakespearea i Ulricha Huba.
Riječ je o visoko-estetiziranoj groteski u kojoj su podjednako zastupljeni dramski tekst, karikaturalna gluma i stiliziran scenski pokret baziran na ritmičnosti. U dramaturškom smislu komad obogaćuje okvir predstave u predstavi u kojoj mladi iz skupine Dada traže motive za uprizorenje Kralja Leara, iz čega je vidljiva komunikacija mladih sa spomenutim klasikom.
Da bismo pružili najbolje iskustvo, koristimo tehnologije poput kolačića za čuvanje i/ili pristup informacijama o uređaju. Suglasnost s ovim tehnologijama će nam omogućiti da obrađujemo podatke kao što su ponašanje pri pregledavanju ili jedinstveni ID-ovi na ovoj web stranici. Nepristanak ili povlačenje suglasnosti može negativno utjecati na određene karakteristike i funkcije.
Funkcionalni
Uvijek aktivni
Tehničko skladištenje ili pristup je striktno neophodan za legitimnu svrhu omogućavanja korištenja određene usluge koju izričito traži pretplatnik ili korisnik, ili u jedinu svrhu izvršenja prijenosa komunikacije preko elektronske komunikacijske mreže.
Postavke
Tehničko skladištenje ili pristup su neophodni za legitimnu svrhu čuvanja podešavanja koje ne traži pretplatnik ili korisnik.
Statistika
Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u statističke svrhe.Tehničko skladište ili pristup koji se koristi isključivo u anonimne statističke svrhe. Bez sudskog naloga, dobrovoljne suglasnosti od strane vašeg dobavljača internet usluge ili dodatnih zapisa treće strane, informacije sačuvane ili preuzete samo za ovu svrhu obično se ne mogu koristiti za vašu identifikaciju.
Marketing
Tehničko skladište ili pristup su potrebni za kreiranje korisničkih profila za slanje reklama ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web stranica u slične marketinške svrhe.
