Tribina Čakovec četvrtkom
8.10.2020 u 20.00 sati
MATER
hrvatski film/drama
debitantski/2019./HR, RS, FR, BA
Režija i scenarij: Jure Pavlović
Kamera: Jana Plećaš
Montaža: Jure Pavlović, Dragan Von Petrovic
Oblikovanje zvuka: Martin Semenčić
Kostimografija: Katarina Zaninović
Scenografija: Jana Plećaš
subota 10.10. u 20.00 sati
nedjelja 11.10. u 20.00 sati
ponedjeljak 12.10. u 18.00 sati
Uloge: Daria Lorenci-Flatz, Neva Rošić, Vera Zima, Anka Vučković, Marijo Jurković, Vinko Vuković, Marija Vrdoljak, Milivoj Barbir, Hrvoje Barbir Barba, Stephan Baumecker, Lili Jelinek, Till Patz
Nakon godina provedenih u Njemačkoj, Jasna se vraća u Hrvatsku kako bi se brinula o majci, koja je na umoru. Majčino onemoćalo tijelo čak i prikovano za krevet zrači zastrašujućim autoritetom koji se nadvija nad svima u njezinoj blizini. Kako dani prolaze Jasna se zapleće u mrežu zamjeranja od kojih je očajnički pokušavala pobjeći. Hoće li se uspjeti suprotstaviti majci ili će konačno nestati pod njezinim teškim zagrljajem?
Trajanje: 95 minuta
Ulaznica: Tribina ČČ 30,00 kuna, organizirani posjet (10 i više ulaznica) 20,00 kuna,
redovni program 25,00 kuna
CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC
- petak 18.9.2020. u 20 sati
- HUMANITARNI PROGRAM UDRUGE „POGLED“
Kerekesh Teatar
KRTICE
Tekst: Jan Kerekeš
Režija: Ljubomir Kerekeš
Igra: Jan Kerekeš
Nagrađivana komedija Kerekesh Teatra u kojoj se na nogometnom terenu u NK Žbunju s krticama bori domar Stjepan Radički. Osim što isproba sve moguće metode koje su ikad ikome pale na pamet kako bi otjerao krtice, na teren mu dolaze pomoći i odmoći razni prijatelji i neprijatelji, među kojima su i Žarko Potočnjak, bivši ministar Linić, Siniša Popović, Massimo, Policajac z Mača i mnogi drugi. Više od 15 likova u predstavi, na maksimalno duhoviti način, tumači mladi i nagrađivani glumac Jan Kerekeš koji je za “Krtice” bio i nominiran za Nagradu hrvatskog glumišta 2015., a režiju potpisuje Ljubomir Kerekeš.
Trajanje: 60 minuta
Ulaznica: 50,00 kuna – u prodaji na blagajni Centra za kulturu Čakovec
Scenografija i dizajn plakata – Dina Rain
Kostimografija – Jan Kerekeš
Scenski slikar – Ivan Duić
Glazba – Leo Friščić, Jan Kerekeš
Majstor rasvjete – Dario Horvat
Majstor tona – Izak Meštrić
Predstava je do sad odigrana više od 200 puta
Nagrade:
- nagrada publike na 16. Festivalu pučkog teatra Omišalj-Čavle
Nagrada žirija za najbolju predstavu na Festivalu monodrame- Monok@ 2017. Krapinske Toplice
Nagrada Kate Novaljka na festivalu Novaljski trijatar 2018.
Tribina Čakovec četvrtkom
GRADSKO KAZALIŠTE – SCENA „GORICA“, Velika Gorica
(DIS)FUNKCIJA GLAVE
Autor: Bratislav Dimitrov
Redatelj i autor adaptacije: Ivan Leo Lemo
Scenografkinja: Vesna Režić
Kostimograf: Marko Marosiuk
Autor glazbe: Zvonimir Dusper
Oblikovatelji svjetla: Martin Šatović / Vesna Kolarec
Glume: Barbara Vicković, Ranko Zidarić, Alen Šalinović, Mladen Kovačić
Komedija istaknutog makedonskog komediografa Bratislava Dimitrova, koja na suptilan i vrlo duhovit način tematizira seksualne probleme kod muškaraca. Napisana je 2012. godine i u Makedoniji je stekla status kultnog hita.
U predstavi pratimo posjete trojice muškaraca psihijatrici i njihovo suočavanje sa seksualnim disfunkcijama te pokušajima da pronađu rješenje. Mogli bismo reći da je komedija Woodyallenovska jer opisuje psihoze suvremenog urbanog muškarca koji se u današnjem društvu, suočava s pritiscima patrijarhalnog odgoja te inflacije seksualne ponude. Sve je više pornografije i fetišizma, a sve manje bliskosti. U tom tjesnacu između očekivanja vječne seksualne spremnosti i frustrirajuće nemogućnosti muškarca da ispuni tu misiju, nalaze se životi naših protagonista. Naravno, neki to nazivaju i krizom srednjih godina. Komedija tematizira i strah od starenja, taj veliki tabu u današnjem ultimatumu mladosti koje forsira mainstream kultura takozvane Zapadne civilizacije.
Trajanje: 80 minuta
Ulaznica: 60,00 kuna
- učenici (10 i više), studenti, umirovljenici, organizirani posjet (10 i više) 40,00 kuna
Tribina Čakovec četvrtkom
- 19. studenoga 2020. u 20.00 sati
Kazališna družina Pinklec, Čakovec
NORMALAN ŽIVOT
premijera
Režija: Miran Kurspahić
Tekst i dramaturgija: Rona Žulj
Glazba: Nikša Marinović
Kostimografija: Domagoj Štimac
Grafičko oblikovanje: Barbara Bjeliš
Igraju:
Mata Kroata: Davor Dokleja
Iva Ofenziva: Karolina Horvat
Pero Leđero: Mario Jakšić
Jura Procedura: Bruno Kontrec
“Normalan život” inicijalno je inspiriran prošlogodišnjim skupom “Želimo normalan život” koji se održao ispred Centra za kulturu Čakovec i koji je pogonjen reakcijama i protu-reakcijama na taj prosvjed ostatku Hrvatske učinio vidljivom kompleksnost situacije u kojoj se nalaze stanovnici Međimurja, i sa strane većinskog, i sa strane romskog stanovništva.
Redatelj Miran Kurspahić i dramaturginja Rona Žulj, iz perspektive nekoga tko u situaciju dolazi izvana, kroz proces su zajedno s glumcima KD Pinklec istražili i dobili uvid u najrazličitije aspekte takozvanog “romskog problema” ne samo kroz kazališno-umjetnički, već i istraživački proces. Teška tema međutim ne mora značiti i tešku predstavu.
Predstava “Normalan život” je zabavna i interaktivna, tim više što je namijenjena prvenstveno mladoj publici (12 – 18 godina). Zamišljena je kao game show – emisija uživo u kojoj sama publika, podijeljena u dva tima, sudjeluje u nizu igara od kvizova znanja do igara spretnosti. Igre su osmišljene tako da u pitanje dovode niz predrasuda i odabir linije manjeg otpora, ako ne u trenutku same igre, onda nakon nje, kad se dojmovi slegnu.
Čitavim spektaklom upravljaju četiri neobične voditeljske persone koje igraju Davor Dokleja, Karolina Horvat, Mario Jakšić i Bruno Kontrec, a upravo ti pretjerani i povremeno komični likovi utjelovljenje su četiri aspekta države, odnosno sistema i time njegova kritika.
Vođeni mišlju kako zadatak kazališta nije davati odgovore, nego postavljati prava pitanja, autori predstave se nadaju kako će “Normalan život” mlade ljude inspirirati na građansku hrabrost, osvijestiti im vlastitu odgovornost u građenju društva u kojem žive te ih pobuditi na višestrano sagledavanje bilo koje situacije prije donošenja sudova. Zapravo, to je ono na što se svatko od nas povremeno treba podsjetiti.
- Predstava je nastala u sklopu međunarodne kulturne inicijative za mlade ConnectUp – The Life of the Others.
U radu na predstavi veliku stručnu pomoć pružili su nam:
Djelatnici Policijske uprave međimurske, Zavoda za socijalnu skrb, izv. prof. dr. sc. Tamara Turza-Bogdan; prosvjetni djelatnici Aleksandra Pleh, Marijana Sabo, Nikola Švenda, Toni Marušić te učenice Nina Oršuš i Sabina Oršuš.
Dob: 14+
Trajanje: 90 min.
Ulaznica: 60,00 kuna
- učenici (10 i više), studenti, umirovljenici, organizirani posjet (10 i više) 40,00 kuna
KONCERT
ARMANDO PUKLAVEC, bariton
SOFIA MITROPOULOS, sopran
VESNA LELJAK PETKOVIĆ, klavir
Gosti:
Darko Golubić, klavir
Muška vokalna grupa Pjevačkog zbora Josip Štolcer Slavenski Čakovec
Bariton Armando Puklavec rođen je 1.1.1974. u Čakovcu. U Glazbenoj školi Varaždin polazio je nastavu iz trombona (prof. Stjepan Rukljić) i solo-pjevanja (prof. Darija Hreljanović), akademski stupanj Magister artium stekao na Sveučilištu za glazbu i scensku umjetnost u Beču (Prof. Mag. art. Ralf Döring i Prof. KS Robert Holl). Usavršavao se na “Mozarteumu” u Salzburgu (prof. KS Marjana Lipovšek i prof. Alfred Burgstaller), na Ljetnoj akademiji “Wien-Prag-Budapest” u Badenu kod Beča; “Herbstmeisterklasse” u Beču (Prof. KS Walter Berry, Prof. Josef Zehetgruber, Prof. Alain Paris), te u Vaduzu, Kneževina Liechtenstein (Prof. Kurt Widmer), i Splitu (Prof. Eva Blahová). Privatno se usavršavao u Grazu (Prof. Maris Skuja) i Đenovi, Italija.
Debitirao je u HNK-u Zagreb kao Evgenij Onjegin P. I. Čajkovskog. Nastupio je na manifestaciji “Rossini in Schönbrunn” u Beču, u naslovnoj ulozi, kao Figaro u Seviljskom brijaču. Pjevao je Amonasra u Verdijevoj “Aidi” u Megaronu u Solunu, na Svečanim ljetnim igrama u Bad Hersfeldu u Njemačkoj, te u Italiji u Teatro dei ruderi Cirella-Diamante s Kalabrijskom filharmonijom. Na festivalu “Mythos Opera festival”, u Sirakuzi na Siciliji, nastupa u “Castello Maniace” kao Alfio u operi “Cavalleria rusticana” Pietra Mascagnija. S Panonskom filharonijom iz Graza nastupa kao don Pizzaro u operi “Fidelio” Ludwiga van Beethovena. Na Ljetnom festivalu u Weikersheimu pjeva G. Germonta u Verdijevoj “Traviati”. Ulogu Eneja u operi “Dido i Enej” Henryja Purcella pjevao je u Solunu, te Sankt Petersburgu u Rusiji. Zajčevog “Nikolu Šubića Zrinjskog” pjevao je u svim hrvatskim nacionalnim opernim kućama (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek), te u Sarajevskoj operi i “Royal opera Canada” u Mississaugi. Guglielma u operi “Così fan tutte” W. A. Mozarta pjevao je u Tokyju. Na opernim pozornicama je nastupio i kao Renato/Krabuljni ples, grof Luna/Trubadur, Rodrigo Posao/Don Carlo, Tonio/I Pagliacci, Kurwenal/Tristan i Izolda, Papageno/Čarobna frula, Šakloviti/Hovanščina, Gianni Schicchi, Marcello/La Boheme, Malatesta/Don Pasqualle, Escamillo/Carmen, Belcore/Ljubavni napitak, mlinar Sima/Ero s onoga svijeta, pjesnik Frane/Adele i Mara, Luka/Maršal, Aufidije/ Koriolan, Dr. Falke/Šišmiš, Mr. Gobineau/The Medium, Bob/ The old Maid and the Thief, Herr Fluth/Vesele žene windsorske, J. B. Poquelin/Die Schule der Frauen, Uberto/La serva padrona, itd. U Zlatnoj sali Musikvereina u Beču pjeva “Carminu buranu” i Faureov Requiem. U Krakovu s Krakovskom filharomijom izvodi ciklus “Lieder eines fahrenden Gesellen” Gustava Mahlera. Na Varaždinskim baroknim večerima pjevao je “Te Deum” Henryja Purcella i “Dixit Dominum” G. F. Händela. Na proslavi obljetnice rođenja Lovre pl. Matačića u Zagrebačkoj katedrali pjeva u Mozartovom “Requiemu” pod ravnanjem legendarnog Berislava Klobučara. U KD Lisinski nastupio je s Zagrebačkom filharmonijom i u “Njemačkom requiemu” Johannesa Brahmsa. Čest je interpret solo-pjesama Schuberta, Schumanna, Brahmsa. Posebno mjesto u njegovom repertoaru imaju pjesme iz rodnog Međimurja koje često izvodi. “Pjesme moje majke” J. Š. Slavenskog izveo je u Pragu, Češka na manifestaciji “Secesija u Hrvatskoj” i na Majskom muzičkom memorijalu u Čakovcu s Zagrebačkim kvartetom, s kojim je u zagrebačkoj “Mimari” snimio ciklus Vladimira Ruždjaka “Pet međimurskih pjesama” za potrebe HRT-a. Ruždjakov ciklus pjesama izveo je i s orkestrom Oružanih snaga RH u koncertnoj dvorani ” Vatroslav Lisinski”. U Čakovcu je 1993. izveo nekoliko pjesama iz Ruždjakovog ciklusa s Hrvatskim komornim orkestrom pod vodstvom maestra Pavla Dešpalja, prilikom proslave 75. godišnjice ponovnog pripojenja Međimurja Hrvatskoj Domovini. Snimio je i nekoliko pjesama varaždinskog kompozitora Ivana Eugena Padovca čija djela isto često izvodi. Nositeljem je brojnih domaćih i inozemnih nagrada kao trombonist i solo-pjevač.
- Nagrada, na Natjecanju komorne glazbe “Palma d’oro” u kategoriji Lied, Finale Ligure, Italija,
- Nagrada, na opernom natjecanju “Ondina Otta”, Maribor, Slovenija
- Nagrada,na natjecanju “Jugend musiziert”, Leoben, Austrija
- Nagrada, na opernom natjecanju “Rolando Nicolosi”, Taranto, Italija
Stipendija fondacije “Robert und Lina Tyll-Dürr”, Basel, Švicarska – dodijeljena od bečkog rektora, prof. dr. Erwin Ortner-a.
◆Nagrada, Agencija “Kulturkontakt” na opernom natjecanju, “Hans Gabor – Belvedere” u Beču, Austrija
◆Posebno priznanje na natjecanju “Ada Sary”, Nowy Sacz, Poljska
◆Nagrada, Agencija “Slovkoncert” na natjecanju “Lucia Popp”, Bratislava, Slovačka
- Nagrada, na natjecanju učenika i studenata glazbe u Osijeku i
- Nagrada u Herceg Novom.
Kao trombonist, osvaja 1. nagradu na natjecanjima u Križevcu i Beogradu.
Dobitnik je još nekih nagrada.
Sofia Mitropoulos rođena je u Solunu, gdje je završila glazbene studije na Novom konzervatoriju, te debitirala u Purcellovoj operi Didona i Enej. Usavršavala se u majstorskim klasama kod: Luigi Alva, Ruggero Raimondi, Renato Bruson, Ines Salazar, Raina Kabaivanska. Pobijedila je na međunarodnom natjecanju atenske koncertne dvorane Megaron, te 2001. na opernom natjecanju u Spoletu. Nakon drugog mjesta na natjecanju Velluti, 2003. godine, pobijedila je na natjecanju Verdijanski glasovi u Bussetu, na kojem je predsjednik žirija bio Jose Carreras. Na repertoaru su joj uloge u Mozartovim djelima poput Donna Elvira ( Teatro San Carlo u Lisabonu), Contessa (Spoleto uz gostovanja u Japanu i Koreji), Fiordiligi (Atenska koncertna dvorana Megaron i Teatro Mancinelli u Orvietu), Vitellia (Pavia, Pisa, Ravenna, Cremona, Brescia, Como); zatim u Haydnovim, Clarice, Il Mondo della Luna (Spoleto); pa u Straussovom Šišmišu – Rosalinde (Solunska Opera). Tumačila je brojne Verdijeve junakinje poput Leonore u Trubaduru (Nacionalni teatar u Ateni, Teatro San Carlo, japansko gostovanje), Elisabeth u Don Carlosu (Welsh National Opera i kazalište u Baselu, na francuskom), Amelia u Krabuljnom plesu (Fondazione Toscanini, Teatro lirico di Cagliari, Teatro Municipal di Santiago del Cile), Amelia u Simon Boccanegra (Teatro Comunale di Bologna). Ulogu Lady Macbeth i ulogu Ducessa Elena u Vespri siciliani utjelovila je na pozornici Hrvatskog Narodnog Kazališta u Splitu. Naslovnu ulogu opere Aida pjevala je u Megaronu u Solunu, Teatro Grecco di Taormina i u Teatro dei Ruderi Cirella – Diamante. U više navrata bila je pozvana interpretirati Verdijev Requiem na mjesto praizvedbe, u crkvu Svetoga Marka u Milanu, a pjevala ga je i u solunskom Megaronu. Pjevala je u Puccinijevim operama uloge poput Manon Lescaut (Spoleto, Mađarska nacionalna opera), Suor Angelica (Teatro Mancinelli) i Mimi (Teatro Lirico sperimentale di Spoleto).
Tumačila je i uloge: Santuzze u Cavalleria Rusticana (Teatro Lirico Sperimentale di Spoleto, Teatro Lirico di Cagliari, Luglio musicale Trapanese i u Castello Maniace u Sirkuzi, Sicilija), Jokaste u Leoncavallovom Kralju Edipu (Solun), te Gerhilde u Die Walküre za Teatro San Carlo u Napulju. Interpretirala je i Dvoržakov Te Deum u Teatro Lirico di Cagliari. Ulogu Didone u operi Didona i Enej pjevala je u Solunu i Sankt Petersburgu. Sofia Mitropoulos čest je gost i na koncertnim podijima kako u Grčkoj, tako i u Sankt Petersburgu u Rusiji, Kanadi, Kini, Islandu, kao i u Parizu, gdje je pjevala zajedno s Ruggerom Raimondijem za “L’ Association du Musée de Tel Aviv”.
Ulaznica: 50,00 kuna
- Učenici (10 i više), studenti, umirovljenici, organizirani posjet (10 i više) 30,00 kuna
21. rujna u 20.00 sati
SRETNO DIJETE
dokumentarni film / Hrvatska / 2003.
Režija: Igor Mirković
Nikada se nije plesalo kao tih godinu ili dvije početkom osamdesetih. Vrijeme nije bilo veselo: zemlju je tresla ekonomska kriza, umro je svemoćni predsjednik Tito, stizale su vijesti da je u Poljskoj uvedeno izvanredno stanje, a generacija mladih živjela je u skladu s tada popularnom pjesmom Zamisli život u ritmu muzike za ples. Tada je odrastala posljednja generacija djece socijalizma. U to su doba karijere počeli Azra, Haustor, Film, Patrola, Pankrti, Električni orgazam, Idoli, Prljavo kazalište i mnogi drugi. Sretno dijete glazbeni je dokumentarac o najboljem i najplodnijem razdoblju jugoslavenske rock-scene, vremenu s kraja sedamdesetih i početka osamdesetih godina. Godine 2004. fi lm je osvojio Oktavijana za najbolji dokumentarni fi lm na Danima hrvatskog filma.
Trajanje: 97 minuta
Preporučujemo starijima od 12 godina.
Ulaznica: 25,00 kuna
19. i 20. rujna u 18.00 sati
SONJA I BIK
komedija / Hrvatska / 2012.
Režija: Vlatka Vorkapić
Uloge: Judita Franković, Goran Bogdan, Dejan Aćimović, Ivo Gregurević, Mila Elegović
Na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske zaustavlja se kamion s četiri muškarca i jednim bikom. Djed Stipe, otac Stipe, stariji sin Stipe i mlađi sin Stipe prevoze bika Garonju na dogovorenu borbu u Hrvatsku. Nemaju sve potrebne papire pa bik ne može prijeći granicu. Ali, Stipe otac se dosjeti i nekoliko kilometara dalje pusti Garonju da sam pređe granicu pasući travu. Pa tko će legitimirati životinju?! Tako je bik Garonja došao u Hrvatsku. U Hrvatskoj se pak vode žustre rasprave oko izglasavanja Zakona o zabrani borbi životinja. Sonja, vegetarijanka i aktivistica za zaštitu životinja iz Zagreba, velika je protivnica borbi bikova. U Zagori s negodovanjem gledaju televizijsku emisiju u kojoj ih ona optužuje za okrutan odnos prema bikovima. Pada i oklada da Sonja neće imati hrabrosti približiti se biku Garonji na bliže od tri metra. Oklada je poprilično bizarna zbog uloga kojeg nudi Stipe, vlasnik bika Garonje. Izazov Sonji nosi Ante, sin glavnog organizatora, agent osiguranja poznat po svojoj moći uvjeravanja.
Trajanje: 102 min.
Preporučamo starijima od 12 godina.
Ulaznica: 25,00 kuna
47. MUZIČKI MEMORIJAL JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI
CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC
30.9. i 1.10. 2020. u 20.00 sati
- Ulaznice: 40,00 kuna, s popustom 30,00 kuna
Program:
30.9.2020. u 20 sati
KONCERT
ZAGREBAČKI SOLISTI
Ansambl Zagrebačkih solista osnovan je 1953. godine u okviru Radio Zagreba, pod umjetničkim vodstvom glasovitoga violončelista Antonija Janigra.
Tijekom više od šest desetljeća – pod umjetničkom palicom jednako znamenitih koncertmajstora, poput Dragutina Hrdjoka, Tonka Ninića, Anđelka Krpana i Borivoja Martinića-Jerčića – Zagrebački solisti odražavaju kvalitetu muziciranja na zavidnoj razini, a koju redovito prezentiraju i na prestižnim svjetskim koncertnim pozornicama.
Od 2012. godine Ansambl nastupa uz glasovitoga violinista Sretena Krstića kao svojega koncertmajstora, a ujedno i koncertmajstora Münchenske filharmonije.
Do sada su Zagrebački solisti održali gotovo 4000 koncerata na svim kontinentima, u najvećim svjetskim centrima i najslavnijim koncertnim dvoranama kao što su Musikverein (Beč), Concertgebouw (Amsterdam), Royal Festival Hall (London), Berlin Philharmonic Hall, Tchaikowski Hall (Moskva), Santa Cecilia (Rim), Carnegie Hall (New York), Opera House (Sydney), Victoria Hall (Ženeva), Teatro Real (Madrid), Teatro Colon (Buenos Aires), Versailles itd.
- 1.10.2020. u 20 sati – Tribina Čakovec četvrtkom
VEČER LAUREATA – MLADEN TARBUK
SYNCHRONOS ANSAMBL
Mia Elezović, klavir
Eric Lamb, flauta
Renaud Guy Rousseau, klarinet
Vlatka Peljhan, violina/viola
Tajana Škorić, viola
Vid Veljak, cello
Luis Camacho, udaraljke
Dirigent: Ivan Josip Skender
Mladen Tarbuk:
Rapsodico za violu (1987.)
Dalmatina za flautu i vibrafon (2009.)
A tre, za gudački trio (1989.) – djelo je dobilo nagradu zaklade “Dr. Ernst Vogel”
– (2014.) za klarinet, klavir, violinu i cello
4 Epigrammes du temps (2019.) za flautu, klarinet, vibrafon klavir, violinu i cello
MLADEN TARBUK LAUREAT NAGRADE GRADA ČAKOVCA “JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI” ZA 2019. GODINU
Mladen Tarbuk laureat Nagrade Grada Čakovca “Josip Štolcer Slavenski” za 2019. godinu
Ocjenjivački sud Nagrade Grada Čakovca “Josip Štolcer Slavenski”, u sastavu Iva Lovrec Štefanović, Trpimir Matasović (predsjednik), Petra Pavić, Kršimir Seletković i Ladislav Varga, u uži je izbor za najbolje djelo hrvatskoga skladatelja praizvedeno prošle godine uvrstio četiri skladbe – io sono je t’aime Frane Đurovića, Razgovore u trgovačkom centru Maka Murtića, Quatre épigrammes de temps Mladena Tarubuka te Darkroom Davora Branimira Vinczea. Jednoglasnom odlukom članova ocjenjivačkoga suda odlučeno je da je laureat Nagrade “Josip Štolcer Slavenski” za prošlu godinu Mladen Tarbuk. Nagrađeno djelo praizveo je švedski ansambl Mimitabu 8. studenog 2019. u sklopu programa Glazbene tribine Opatija.
Obrazloženje
Quatre épigrammes de temps na nekoliko se razina nadovezuje na niz ranijih Tarbukovih skladbi. Tako se u njoj istražuju zvukovni potencijali unutar raznolikog komornog ansambla (u ovom slučaju čine ga flaute, klarineti, udaraljke, klavir, violina i violončelo), a istodobno se i tematizira određenost glazbe njezinom temeljnom, vremenskom dimenzijom. U tom smislu, ovo se djelo poglavito nadovezuje na skladbu 4 estancias iz 2012. godine, također nagrađenu Nagradom “Josip Štolcer Slavenski”. Tarbuk se, međutim, ne ponavlja. Jer, usprkos činjenici da se obje skladbe temelje, među ostalim, na serijalnim načelima, kao i na skladateljsko-tehničkim postupcima koji nose izravne odzvone djela autora prve polovine prošloga stoljeća, a posredno su zagledana i puno dalje u prošlost, do baroknih majstora, pa čak i frankoflamanskih polifoničara, Quattre épigrames istodobno su i posve samosvojno djelo. Odustajući od polistilizma i izvanglazbene programnosti, odrednica inače bitnih za velik dio njegova opusa, Tarbuk ovdje donosi “program” koji je izrazito unutarglazben. Četiri stavka tako su četiri ogleda o različitim aspektima protoka glazbenoga vremena, kojemu se u konačnici, kako ističe i sam skladatelj u popratnome tekstu, “ne može uteći”. Ti eseji ujedno su i suptilne posvete starijim majstorima, premda nipošto ne na razini citatnosti i/ili parafraziranja. U korištenju zrcalnih obrazaca u prvome stavku moguće je tako naslutiti Tarbukovu duhovnu bliskost s, primjerice, Bartókom ili čak Machautom; “zaustavljeno” vrijeme drugoga stavka, s kaleidoskopskim mijenama zvukovnih boja podsjetit će na neke Schönbergove ili Webernove opuse, pa čak i na polagani stavak Vivaldijeva Koncerta za četiri violine u h-molu (i njegovu obradu u Bachovu Koncertu za četiri klavira u a-molu); Hindemithu, a još i više – ponovno – Bachu podosta duguje završna fuga. U kontekstu hrvatske glazbene baštine, serijalni postupci u tim stavcima svakako nude i asocijacije na (proto)serijalnost nekih djela Josipa Štolcera Slavenskog – primjerice Chaosa – kao i na načela organizacije glazbene građe u djelima Rubena Radice. No, najpoetičniji, treći stavak Tarbukovih Četiriju epigrama ostavlja dojam hommagea Tarbukovu učitelju Stanku Horvatu i njegovoj trajnoj vjeri u melodiju i latentnu “pjevnost” instrumenata. Taj stavak kao da u sebi nosi i temeljni zaključak ovih četiriju promišljanja glazbenoga vremena – ako se vrijeme već ne može izokrenuti i/ili zaustaviti, ako mu se, štoviše, “ne može uteći”, onda se barem može i treba uživati u ljepoti njegova trajanja.
Trpimir Matasović
POVRATAK U KINO!
- SRETNO DIJETE – ponedjeljak 21.9.2020. u 20 sati
21. rujna u 20.00 sati
SRETNO DIJETE
dokumentarni film / Hrvatska / 2003.
Režija: Igor Mirković
Nikada se nije plesalo kao tih godinu ili dvije početkom osamdesetih. Vrijeme nije bilo veselo: zemlju je tresla ekonomska kriza, umro je svemoćni predsjednik Tito, stizale su vijesti da je u Poljskoj uvedeno izvanredno stanje, a generacija mladih živjela je u skladu s tada popularnom pjesmom Zamisli život u ritmu muzike za ples. Tada je odrastala posljednja generacija djece socijalizma. U to su doba karijere počeli Azra, Haustor, Film, Patrola, Pankrti, Električni orgazam, Idoli, Prljavo kazalište i mnogi drugi. Sretno dijete glazbeni je dokumentarac o najboljem i najplodnijem razdoblju jugoslavenske rock-scene, vremenu s kraja sedamdesetih i početka osamdesetih godina. Godine 2004. fi lm je osvojio Oktavijana za najbolji dokumentarni fi lm na Danima hrvatskog filma.
Trajanje: 97 minuta
Preporučujemo starijima od 12 godina.
Ulaznica: 25,00 kuna
19. i 20. rujna u 18.00 sati
SONJA I BIK
komedija / Hrvatska / 2012.
Režija: Vlatka Vorkapic
Uloge: Judita Frankovic, Goran Bogdan, Dejan Acimovic, Ivo Gregurevic, Mila Elegovic
Na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske zaustavlja se kamion s četiri muškarca i jednim bikom. Djed Stipe, otac Stipe, stariji sin Stipe i mlađi sin Stipe prevoze bika Garonju na dogovorenu borbu u Hrvatsku. Nemaju sve potrebne papire pa bik ne može prijeći granicu. Ali, Stipe otac se dosjeti i nekoliko kilometara dalje pusti Garonju da sam pređe granicu pasući travu. Pa tko će legitimirati životinju?! Tako je bik Garonja došao u Hrvatsku. U Hrvatskoj se pak vode žustre rasprave oko izglasavanja Zakona o zabrani borbi životinja. Sonja, vegetarijanka i aktivistica za zaštitu životinja iz Zagreba, velika je protivnica borbi bikova. U Zagori s negodovanjem gledaju televizijsku emisiju u kojoj ih ona optužuje za okrutan odnos prema bikovima. Pada i oklada da Sonja neće imati hrabrosti približiti se biku Garonji na bliže od tri metra. Oklada je poprilično bizarna zbog uloga kojeg nudi Stipe, vlasnik bika Garonje. Izazov Sonji nosi Ante, sin glavnog organizatora, agent osiguranja poznat po svojoj moći uvjeravanja.
Trajanje: 102 min.
Preporučamo starijima od 12 godina
Ulaznica: 25,00 kuna
HAVC u suradnji s audiovizualnom zajednicom najavljuje veliku nacionalnu kampanju hrvatskog filma kroz seriju filmskih spotova kakve nismo još vidjeli u hrvatskoj kinematografiji.
Pandemija je u kratkom vremenu promijenila filmsku industriju. Velika kina su bila prisiljena zatvoriti svoja vrata, a nacionalna Mreža neovisnih kinoprikazivača doživljela je dramatičan pad gledanosti uz nedostatak filmova. Tako se vrijeme koje smo provodili u kinima pokušalo nadoknaditi virtualnim sadržajima i besplatnim filmovima koji su u rekordnom vremenu iznikli u krizi koja nas je zadesila. Ipak, u isto vrijeme, samoizolacija je na neki način samo podsjetila kako je svakodnevicu bez živog oblika konzumiranja umjetnosti nepodnošljivo zamisliti, a kamoli živjeti.
“HAVC je pokrenuo projekt s namjerom da se publika pozove natrag u kina uz potrebite mjere opreza, a uz program hrvatskih filmskih uspješnica. U suradnji s audiovizualnom zajednicom angažirali smo poznate autore koji su osmislili kreativnu kampanju pod nazivom Povratak u kino!” rekao je Chris Marcich, ravnatelj HAVCa.
Nacionalna medijska kampanja koja je počela 20. kolovoza i poziva na povratak u kina, osmišljena je kroz seriju imaginarnih filmskih najava nastalih interpretacijom sedam filmskih naslova. Domaća filmska industrija kroz ovu akciju želi nam poručiti kako snaga sedme umjetnosti, raskoš filmske mašte i njezina opaka istinitost ne mogu nestati. Teško je nadomjestiti čaroliju filmske dvorane. Veliki filmovi nisu napravljeni za prikazivanje na džepnim telefonima.
Mreža neovisnih kina tijekom rujna prikazivat će uspješnice iz raznih razdoblja domaće kinematografije. Riječ je o naslovima poput Čudesne šume u režiji Milana Blažekovića (1986.), Kapetan Mikula mali u režiji Obrada Gluščevića (1974.), Šegrt Hlapić redatelja Silvija Petranovića (2013.), Servantes iz Malog mista u režiji Daniela Marušića (1982.), Štefica Cvek u raljama života u režiji Rajka Grlića (1984.), Sretno dijete redatelja Igora Mirkovića (2007.), Sonja i bik redateljice Vlatke Vorkapić (2012.), Gosti iz Galaksije u režiji legendarnog Dušana Vukotića (1981.), Posljednji Srbin u Hrvatskoj u režiji Predraga Ličine (2019.) te kratki igrani film Teleport Zovko istog redatelja (2013.). Program hrvatskog filma multipleks kina obilježit će već 25. kolovoza, nakon otvaranja svojih dvorana, prikazivanjem filmova Sonja i bik redateljice Vlatke Vorkapić, Posljednji Srbin u Hrvatskoj u režiji Predraga Ličine i Šegrt Hlapić redatelja Silvija Petranovića.
U Centru za kulturu Čakovec moći ćete pogledati tri filma i to Sonja i bik redateljice Vlatke Vorkapić (2012.) te Šegrt Hlapić redatelja Silvija Petranovića (2013.) i Sretno dijete redatelja Igora Mirkovića (2007.).
Kampanja je humanitarnog karaktera, a prihod od ulaznica bit će namijenjen restauraciji filma Sedmi kontinent, zanemarenom remek djelu Dušana Vukotića, kojem prijeti fizičko propadanje. Time će se javno upozoriti na zabrinjavajuće stanje filmskih kopija temeljnih djela hrvatske kinematografije te o važnosti inicijativa spašavanja antologijskih djela hrvatske kulture.
Izvor: www.havc.hr
POSLIJE SVEGA: SUDAR
After We Collided
romantična drama / SAD / 2020.
Režija: Roger Kumble
Uloge: Candice King, Inanna Sarkis, Dylan Sprouse
petak 11.9. u 18.00 sati
nedjelja 13.9. u 18.00 sati
ponedjeljak 14.9. u 18.00 sati
utorak 15.9. u 18.00 sati
Nastavak velike uspješnice serijala o ljubavi i strasti dvoje mladih koja ne priznaje granice, snimljenog prema bestseleru spisateljice Anne Todd koji je proglašen novom globalnom senzacijom poput Twilight sage i erotsko-romantične trilogije Pedest nijansi sive. Nakon burnog početka veze i šokantnog otkrića, Tessa i Hardin moraju pronaći način da nastave svoju romansu. No, može li ljubav koja ne priznaje granice doista opstati? Tessa polako počinje uviđati kako bi mogla izgubiti sve. Hardin shvaća da nema što izgubiti – osim nje. Je li se doista spreman promijeniti zbog ljubavi? Koliko je ona spremna opraštati i, još važnije, sviđa li joj se doista slika budućnosti s Hardinom?
Trajanje: 105 minuta
Preporučamo starijima od 12 godina.
Izvor informacija: www.blitz-cinestar.hr
Ulaznica: 25,00 kuna
